SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 104983 [title] => Ruanda: ekološki osviještena policijska država [alias] => ruanda-ekoloski-osvijestena-policijska-drzava [catid] => 296 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Ruanda, “zemlja tisuću brežuljaka i milijun osmijeha”, prostorno je dvaput manja, ali žiteljima dvaput napučenija od Hrvatske. Siromašna zemlja koju u kolovozu čekaju predsjednički izbori strepi od političke nestabilnosti. Vojnici su noću po ulicama Kigalija, a samo oko sjedišta stranke sadašnjeg predsjednika Paula Kagame bude ih barem stotinu. U samo tjedan dana ubijen je jedan novinski urednik i jedan političar, ali stanovništvo o tome ne želi govoriti.

Ne govori se više ni o manjinskim Tutsijima, ni o većinskim Hutuima, niti o strašnom genocidu u kojem je sredinom 90-ih živote izgubilo oko milijun ljudi. Danas su svi samo Ruanđani. Stara mržnja ipak nije zaboravljena i još uvijek tinja u dušama ljudi čije su obitelji redom dotaknute tragedijom. Dobri poznavatelji prilika kažu kako je situacija u Ruandi samo naoko stabilna te da malo fali da se ponovno zapale stara neprijateljstva. Upravo ovog 1. srpnja navršilo se okruglih pola stoljeća od nezavisnosti od belgijskih kolonijalnista, ali vlast nije pridala tome veliku pozornost jer je puno važniji 4. srpnja kada Tutsiji slave preuzimanje vlasti nakon genocida. U Memorijalnom centru u Kigaliju izložena je dokumentacija o stradanju dvaju plemena koja se smrtno mrze, a razlikuju tek prema fizičkim obilježjima. Hutui su niži, zdepastiji i sa širim nosovima, a Tutsiji viši, duguljastih lica i za nijansu svjetlije boje kože.

Dijele jezik, vjeru i kulturu, ali kolonizatori su nakon zauzimanja zemlje odlučili da će manjinski Tutsiji, kojih i danas ima tek oko 18 posto, biti povlaštena klasa. Iz tih vremena Tutsiji se smatraju boljima od sunarodnjaka iz drugog plemena koje preziru, a Hutui ih zbog toga mrze. Batve, pripadnike trećeg ruandskog plemena, kojih ima samo 2 posto, preziru i jedne i druge toliko da ih smatraju prije životinjama nego ljudima.

Prepuni zatvori

- Više nema mržnje i ne dijelimo se prema plemenima. Predsjednik Kagame je jako puno učinio naš narod i našu zemlju. Zemlja se razvija, svuda se kopaju kanali za elektrizaciju. Problem je jedino sto sada pred izbore u Kigaliju ima nekih terorističkih skupina koje žele destabilizirati zemlju i izazivati nerede. Predsjednik se bori potiv njih i ima podršku svih Ruanđana - reći ce naivno Nikoze, 27-godišnja apsolventica tehnološkog fakulteta, puna hvale za vladajućeg diktatora.

Tvrdi kako sve u zemlji ide nabolje i demantira tolike druge koji su nam govorili o političkim previranjima u kotlu u kojem još uvijek vrije mržnja. Njoj nema smisla ni spominjati tolike masovne grobnice koje još uvijek nisu ekshumirane. Ali, o tome se ne smije govoriti. Predsjednik vojskom i policijom - a za Ruandu će mnogi reći da je policijska zemlja - drži stanovnistvo u strahu i pokorosti. Nitko ne želi dospjeti iza rešetaka, i to na neodređeno.

Na boljim ruandskim cestama šoferi voze kao manijaci, ali su rijetke svađe u ekscesnim situacijama
U Memorijalnom centru izložene su mačete, toljage i ostalo hladno oružje kojim su se Ruanđani doslovno trijebili, izložene su fotografije, ali i lubanje dijela stradalih. Među njima ima i onih koji su imali samo 4 ili 5 godina, a sasječeni su u majčinom naručju ili su zgnječeni uza zid. - Više od 100 tisuća ljudi je optuženo za zločine i oni su sada po zatvorima, a osuđeno ih nije niti stotinu - kaže jedna od kustosica u Memorijalnom centru.

Zatvorenike i zatvorenice, obučene redom u ružičaste kombinezone, sretali smo duž svih glavnih cesta uz koje se nalaze zatvori. U Gitarami, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Kigalija, nalazi se 10-ak tisuća muških i ženskih zatvorenika. Nakon završetka rata svi su oni strpani u zatvorsku zgradu čiji je kapacitet bio tisuću ljudi. Natiskani, gladni i bolesni zatvorenici svakog su dana umirali kao muhe.

Upravo je pokojni hrvatski misionar Vjeko Ćurić, o kojem smo pisali u prošloj reportaži, učinio puno na poboljšanju uvjeta i kakvoj-takvoj zdravstvenoj zaštiti zatvorenika koje se sada svakog dana može vidjeti uz cestu kada ih kalašnjikovima naoružani čuvari izvedu na radove u polju, košenje trave uz cestu ili kopanje kanala za polaganje različitih infrastrukturnih vodova.

Ruanda, zemlja koja na selima nema ni struje ni tekuće vode, upravo od glavnoga grada prema ostatku zemlje polaže optičke kabele za internet. Zadnju subotu u mjesecu vlasti su proglasile danom “radnih akcija”, kada se plaćenim radnicima i zatvorenicima u javnim radovima priključuje i stanovništvo.

Na selu uglavnom nema struje, pa zalazak sunca oko 18 sati i izlazak u 6 znači rano lijeganje i ustajanje

Nema cipele, ima mobitel

- Rat i teško postratno siromaštvo učinili su od Ruande zemlju koja grčevito želi živjeti poput bogatih zapadnih zemalja, ali jedva hvata korak jer je teško napraviti krov na kući koja nema temelja nego samo po koji zid. Evo vidite, svi obavezno moraju imati mobitel, pa čak i ako nemaju cipele - kaže Madleine, bolje stojeća Ruanđanka koja nas je vozila na vjenčanje u Mpushi. Tajnica Immaculée udavala se za vojnika Prospera, glazbenika u vojnom orkestru.

Na selu se najprije obavi tradicionalna ceremonija u dvorištu kuće mladenkinih roditelja, a najvažniji događaj je prodaja mladenke koja se uglavnom svede na princip “mi vama nevjestu, vi nama kravu”. Kravu se hvali i više nego mladenku, a njezine kvalitete slave se teatralnim govorima, pjesmom i plesom uz nezaobilazne bubnjeve. DJ, doveden iz grada, mikrofon i miksetu spojio je na agregat koji je preko polja i dvaju brda istog dana donesen i odnesen na ramenima.

- Neću se presvlačiti u bijelu vjenčanicu jer moram sići s jednog brda, popeti se na drugo, proći preko polja i potoka, pa bi se zablatnjavila - kaže mladenka koja se presvukla kod kume u gradu, a onda otišla na crkveno vjenčanje. Iako preskupa, bilo kupljena ili iznajmljena, bijela je vjenčanica za Ruanđanke postala “must have”. Sa zapada je prihvaćeno i fotografiranje mladenaca, ali se vidi da im je sve to novo jer se na snimanju “drveno” drže i fotografi i mladenci.

Za razliku od velikog broja žena u Ruandi, Immaculee kaže da je sigurna da njezin muž nije oženjen i negdje drugdje. Poligamija u Ruandi i okolnim zemljama, mahom kršćanskima, nije ozakonjena, ali je sasvim uobičajena pojava. Pojedini muškarac s nekoliko žena zna imati i po 40-ak djece! Na svadbenoj večeri mladenci sjede na foteljama ispred svatova koji sjede kao publika na koncertu. Gosti se služe prema važnosti.

Predsjednik Kagame vojskom i policijom drži
stanovništvo Ruande u strahu i pokornosti
Uža rodbina dobije flaširano i osobito popularno pivo Primus, a daljnja rodbina i prijatelji pivo od banana domaće proizvodnje. To pivo, mutna smeđa tekućina, pravi se u velikim žutim kantama od 20 litara, a pije slamkama iz manjih žutih ”deterdžent” kantica s ručkom. Djeca se kriju i kradu pivo, pa ga piju ispod stola. Mladići također koriste priliku da popiju što više alkohola prije 21 sat, kada je razlaz, jer policija ne gleda blagonaklono na večernja druženja i “grupiranje” po selima.

Prema vani Ruanda je zemlja u kojoj stranac ne osjeća strah ni kada po noći iziđe iz autobusa u potpuni mrak neosvijetljene provincije. Treba pripaziti na džepare i prevarante, kakvih uostalom ima po cijelom svijetu, te u razumno doba, sat-dva nakon što padne mrak, naći prenoćište. - Svatko tko ima bilo kakvu imovinu sagradi zidove oko kuće i zabode staklene krhotine na vrh.

Onaj tko nema zidove, nema što ni kriti - kaže nam jedan od radnika na gradilištu jedne od brojnih kuća koje se grade u lipnju, srpnju i dijelu kolovoza jer je tada sušna sezona. Ostatak godine kiša pada svakog dana, pa se kuće od kocaka sušene zemlje ne mogu stabilizirati. Za razliku od Kigalija koji živi cijelu noć i gdje je ritam života sličan ritmu brojnih svjetskih prijestolnica, na selu većinom nema struje, pa padanje mraka oko 18 sati i svitanje u 6 znači rano lijeganje i rano ustajanje.

Svaka minuta dana je dragocjena i koristi se za rad u nasadima kave, avokada, manga, ananasa, banana, slatkog krumpira, kukuruza... Banana ima različitih vrsta, a ne samo onih slatkih koje se jedu sirove i dolaze na stolove Europljana. Matoke banane se kuhaju i jedu lešo, neke druge se prže ili se od njih radi pivo i rakija. Flaširano nizozemsko pivo Primus od 6,5 dl ili coca-cola od 0,33 po kafićima i restoranima u kakve zalaze zapadnjaci stoje 3-4 kune, a ručak od tipičnih lokalnih ražnjića s kozletinom i prženom bananom ili krumpirom dođe od 20 do 30 kuna.

Poslijeratni nered tipičan za sve zemlje velikih jezera istočne Afrike u Ruandi je puno manje prisutan nego u Ugandi, Kongu ili Burundiju. Ruanda izgleda kao brže oporavljena i puno urednija zemlja. Apsolutno nigdje nema smeća, između cesta i kuća postoje i kakvi-takvi nogostupi. Čak i sirotinjske kuće su bolje gradnje, a nerijetke su i okućnice zasađene cvijećem.

Na granici su carinici od nas tražili da otvorimo ruksake i izbacimo sve plastične vrećice jer su one u njihovoj ekološki orijentiranoj zemlji potpuno zabranjene. Nisu tražili nikakva druga nedopuštena sredstva ili oružje, samo PVC. Zabranjena je i sječa stabala, osim u strogo određenoj zoni gdje se za svako posječeno stablo mora zasaditi novo. Ruanda na svakom koraku propagira ekologiju, očuvanje prirodnih ljepota i ugroženih životinja kao što su planinske gorile koje žive još samo na tromeđi Konga, Ugande i Ruande.

Oguglali na smrt?!

Veliko zalaganje na izgradnji infrastrukure i uređenju cesta, nažalost, ima i svoje drugo lice. Po dobrim cestama vozači voze kao manijaci. Kada smo uzeli taksi u Kigaliju, taksist je bez problema pretjecao kolonu koja je pretjecala drugu kolonu, a sve je to činio na ulasku u - kružni tok. Vozači se čak i u iznimno ekscesnim situacijama šutke mimoiđu, bez imalo prepirke ili psovki.

- Tučnjave su ovdje vrlo rijetke, a potući se znamo samo oko nogometnih klubova za koje navijamo. Uglavnom su to engleski Manchester ili Arsenal - pojašnjava nam navade svojih sunarodnjaka jedan taksist u Kigaliju. - Autobus je pretjecao i udario u kombi. Šest ljudi je poginulo - rekao je, bez puno uzbuđenja, vozač mini busa dok smo jednom prilikom prolazili uz potpuno smrskani kombi koji se frontalno sudario s velikim autobusom.

Smrt je ovdje često u posjetu, bilo da kosi u ratu, prometu ili bolestima za čije liječenje stanovništo nema novca. Ljudi su se stoga navikli i oguglali na razne opasnosti, pa i smrt samu. Boje se tek praznog želuca i života koji nije život.

nikolina radić ančić
snimio: jure mišković / cropix

Majku mu zatukli toljagom i sasjekli mačetama

Joseph Nzirorera je 30-godišnji učitelj iz malog sela Musenga u zapadnoj Ruandi. Iako je zbog preboljenog polija od djetinjstva invalid, a od rane mladosti siroče, Joseph će reći za sebe da je imao puno više sreće nego brojni njegovi sunarodnjaci koji su prije 16 godina preživjeli stotinu dana potpunog ludila za vrijeme kojih je pobijeno milijun pripadnika što jednog, što drugog plemena.

Pogranična područja susjednih zemalja preplavile su rijeke izbjeglica, a zbog strašnoga genocida cijeli je svijet čuo za Ruandu. Joseph je u ratu izgubio majku.

- Otac mi se razbolio i umro prije rata, a majku su Tutsiji ubili u našoj kući 1994. godine. Imao sam tada 14 godina i sve sam vidio vlastitim očima. Najprije su je zatukli toljagom, a onda i sasjekli. Vidjeli su to i dva moja brata i sestra. Ubili su tada i brojne naše susjede, posvuda oko nas su bili mrtvi. Neki su pokušali pobjeći i skriti se u crkvi, ali to im nije pomoglo.

Poklani su tamo - priča Joseph, te svako malo udahne i zaustavi dah trudeći se da mu ne poteku suze. Prisjećanje na majčinu smrt za njega je mučno jednako kao i sjećanje na dane kada su nakon njezine smrti ostali sami i svakako se snalazili da bi preživjeli. Vladala je velika glad i bili su sretni ako su svakog dana imali makar malo slatkog krompira.

Oko njih bili su jednako očajni ljudi, pa se svaki dan pretvarao u pravu borbu za opstanak. - Puno puta sam nakon toga osjetio strašnu usamljenost, bijes i ljutnju zbog onih koji su mi ubili majku. Dugo vremena sam bio u depresiji misleći kako život nema smisla. No, imao sam sreću da sam jedan od stotina onih koje je pokojni fra Vjeko školovao.

Postao sam krojač, a onda i učitelj u krojačkoj školi. On je stvarno bio veliki čovjek koji je spasio i pomogao tisuće i tisuće Ruanđana. Mnogi ga smatraju gotovo svecem - govori Joseph koji će uskoro imati vlastitu kuću, pa sramežljivo dodaje da će onda tražiti i djevojku kako bi se oženio. Ona usamljenost i depresija još uvijek ga vrebaju, a on se svakog dana iznova trudi da im pobjegne.
[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Na granici su carinici od nas tražili da otvorimo ruksake i izbacimo sve plastične vrećice jer su one u njihovoj ekološki orijentiranoj zemlji potpuno zabranjene - nisu tražili nikakva druga nedopuštena sredstva ili oružje, samo PVC. Ruanda na sv [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => plastične vrećice ‘opasnije’ od oružja [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2010-07-10 15:26:10 [created_by] => 39 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2010-07-10 15:43:41 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2010-07-11 11:00:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 3032 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 296 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije o modi i ljepoti. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, stil, moda, ljepota [secure] => 0 [page_title] => Stil [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2010/07/11/Nedjelja/rua0.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "350x250" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7746150 Threads: 1 Questions: 1631722298 Slow queries: 4849005 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111286837 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 57 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) ) [link] => /sd-plus/stil/ruanda-ekoloski-osvijestena-policijska-drzava-104983 [printLink] => /sd-plus/stil/ruanda-ekoloski-osvijestena-policijska-drzava-104983?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 358216 [name] => Ruanda [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => ruanda [link] => /tag/ruanda ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Na granici su carinici od nas tražili da otvorimo ruksake i izbacimo sve plastične vrećice jer su one u njihovoj ekološki orijentiranoj zemlji potpuno zabranjene - nisu tražili nikakva druga nedopuštena sredstva ili oružje, samo PVC. Ruanda na sv [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => plastične vrećice ‘opasnije’ od oružja [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Ruanda: ekološki osviještena policijska država [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-14-23-33-07-39 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/07/11/Nedjelja/rua0.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/07/11/Nedjelja/rua0.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [videoType] => allvideos [text] => {OCMSplitter}

Ruanda, “zemlja tisuću brežuljaka i milijun osmijeha”, prostorno je dvaput manja, ali žiteljima dvaput napučenija od Hrvatske. Siromašna zemlja koju u kolovozu čekaju predsjednički izbori strepi od političke nestabilnosti. Vojnici su noću po ulicama Kigalija, a samo oko sjedišta stranke sadašnjeg predsjednika Paula Kagame bude ih barem stotinu. U samo tjedan dana ubijen je jedan novinski urednik i jedan političar, ali stanovništvo o tome ne želi govoriti.

Ne govori se više ni o manjinskim Tutsijima, ni o većinskim Hutuima, niti o strašnom genocidu u kojem je sredinom 90-ih živote izgubilo oko milijun ljudi. Danas su svi samo Ruanđani. Stara mržnja ipak nije zaboravljena i još uvijek tinja u dušama ljudi čije su obitelji redom dotaknute tragedijom. Dobri poznavatelji prilika kažu kako je situacija u Ruandi samo naoko stabilna te da malo fali da se ponovno zapale stara neprijateljstva. Upravo ovog 1. srpnja navršilo se okruglih pola stoljeća od nezavisnosti od belgijskih kolonijalnista, ali vlast nije pridala tome veliku pozornost jer je puno važniji 4. srpnja kada Tutsiji slave preuzimanje vlasti nakon genocida. U Memorijalnom centru u Kigaliju izložena je dokumentacija o stradanju dvaju plemena koja se smrtno mrze, a razlikuju tek prema fizičkim obilježjima. Hutui su niži, zdepastiji i sa širim nosovima, a Tutsiji viši, duguljastih lica i za nijansu svjetlije boje kože.

Dijele jezik, vjeru i kulturu, ali kolonizatori su nakon zauzimanja zemlje odlučili da će manjinski Tutsiji, kojih i danas ima tek oko 18 posto, biti povlaštena klasa. Iz tih vremena Tutsiji se smatraju boljima od sunarodnjaka iz drugog plemena koje preziru, a Hutui ih zbog toga mrze. Batve, pripadnike trećeg ruandskog plemena, kojih ima samo 2 posto, preziru i jedne i druge toliko da ih smatraju prije životinjama nego ljudima.

Prepuni zatvori

- Više nema mržnje i ne dijelimo se prema plemenima. Predsjednik Kagame je jako puno učinio naš narod i našu zemlju. Zemlja se razvija, svuda se kopaju kanali za elektrizaciju. Problem je jedino sto sada pred izbore u Kigaliju ima nekih terorističkih skupina koje žele destabilizirati zemlju i izazivati nerede. Predsjednik se bori potiv njih i ima podršku svih Ruanđana - reći ce naivno Nikoze, 27-godišnja apsolventica tehnološkog fakulteta, puna hvale za vladajućeg diktatora.

Tvrdi kako sve u zemlji ide nabolje i demantira tolike druge koji su nam govorili o političkim previranjima u kotlu u kojem još uvijek vrije mržnja. Njoj nema smisla ni spominjati tolike masovne grobnice koje još uvijek nisu ekshumirane. Ali, o tome se ne smije govoriti. Predsjednik vojskom i policijom - a za Ruandu će mnogi reći da je policijska zemlja - drži stanovnistvo u strahu i pokorosti. Nitko ne želi dospjeti iza rešetaka, i to na neodređeno.

Na boljim ruandskim cestama šoferi voze kao manijaci, ali su rijetke svađe u ekscesnim situacijama
U Memorijalnom centru izložene su mačete, toljage i ostalo hladno oružje kojim su se Ruanđani doslovno trijebili, izložene su fotografije, ali i lubanje dijela stradalih. Među njima ima i onih koji su imali samo 4 ili 5 godina, a sasječeni su u majčinom naručju ili su zgnječeni uza zid. - Više od 100 tisuća ljudi je optuženo za zločine i oni su sada po zatvorima, a osuđeno ih nije niti stotinu - kaže jedna od kustosica u Memorijalnom centru.

Zatvorenike i zatvorenice, obučene redom u ružičaste kombinezone, sretali smo duž svih glavnih cesta uz koje se nalaze zatvori. U Gitarami, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Kigalija, nalazi se 10-ak tisuća muških i ženskih zatvorenika. Nakon završetka rata svi su oni strpani u zatvorsku zgradu čiji je kapacitet bio tisuću ljudi. Natiskani, gladni i bolesni zatvorenici svakog su dana umirali kao muhe.

Upravo je pokojni hrvatski misionar Vjeko Ćurić, o kojem smo pisali u prošloj reportaži, učinio puno na poboljšanju uvjeta i kakvoj-takvoj zdravstvenoj zaštiti zatvorenika koje se sada svakog dana može vidjeti uz cestu kada ih kalašnjikovima naoružani čuvari izvedu na radove u polju, košenje trave uz cestu ili kopanje kanala za polaganje različitih infrastrukturnih vodova.

Ruanda, zemlja koja na selima nema ni struje ni tekuće vode, upravo od glavnoga grada prema ostatku zemlje polaže optičke kabele za internet. Zadnju subotu u mjesecu vlasti su proglasile danom “radnih akcija”, kada se plaćenim radnicima i zatvorenicima u javnim radovima priključuje i stanovništvo.

Na selu uglavnom nema struje, pa zalazak sunca oko 18 sati i izlazak u 6 znači rano lijeganje i ustajanje

Nema cipele, ima mobitel

- Rat i teško postratno siromaštvo učinili su od Ruande zemlju koja grčevito želi živjeti poput bogatih zapadnih zemalja, ali jedva hvata korak jer je teško napraviti krov na kući koja nema temelja nego samo po koji zid. Evo vidite, svi obavezno moraju imati mobitel, pa čak i ako nemaju cipele - kaže Madleine, bolje stojeća Ruanđanka koja nas je vozila na vjenčanje u Mpushi. Tajnica Immaculée udavala se za vojnika Prospera, glazbenika u vojnom orkestru.

Na selu se najprije obavi tradicionalna ceremonija u dvorištu kuće mladenkinih roditelja, a najvažniji događaj je prodaja mladenke koja se uglavnom svede na princip “mi vama nevjestu, vi nama kravu”. Kravu se hvali i više nego mladenku, a njezine kvalitete slave se teatralnim govorima, pjesmom i plesom uz nezaobilazne bubnjeve. DJ, doveden iz grada, mikrofon i miksetu spojio je na agregat koji je preko polja i dvaju brda istog dana donesen i odnesen na ramenima.

- Neću se presvlačiti u bijelu vjenčanicu jer moram sići s jednog brda, popeti se na drugo, proći preko polja i potoka, pa bi se zablatnjavila - kaže mladenka koja se presvukla kod kume u gradu, a onda otišla na crkveno vjenčanje. Iako preskupa, bilo kupljena ili iznajmljena, bijela je vjenčanica za Ruanđanke postala “must have”. Sa zapada je prihvaćeno i fotografiranje mladenaca, ali se vidi da im je sve to novo jer se na snimanju “drveno” drže i fotografi i mladenci.

Za razliku od velikog broja žena u Ruandi, Immaculee kaže da je sigurna da njezin muž nije oženjen i negdje drugdje. Poligamija u Ruandi i okolnim zemljama, mahom kršćanskima, nije ozakonjena, ali je sasvim uobičajena pojava. Pojedini muškarac s nekoliko žena zna imati i po 40-ak djece! Na svadbenoj večeri mladenci sjede na foteljama ispred svatova koji sjede kao publika na koncertu. Gosti se služe prema važnosti.

Predsjednik Kagame vojskom i policijom drži
stanovništvo Ruande u strahu i pokornosti
Uža rodbina dobije flaširano i osobito popularno pivo Primus, a daljnja rodbina i prijatelji pivo od banana domaće proizvodnje. To pivo, mutna smeđa tekućina, pravi se u velikim žutim kantama od 20 litara, a pije slamkama iz manjih žutih ”deterdžent” kantica s ručkom. Djeca se kriju i kradu pivo, pa ga piju ispod stola. Mladići također koriste priliku da popiju što više alkohola prije 21 sat, kada je razlaz, jer policija ne gleda blagonaklono na večernja druženja i “grupiranje” po selima.

Prema vani Ruanda je zemlja u kojoj stranac ne osjeća strah ni kada po noći iziđe iz autobusa u potpuni mrak neosvijetljene provincije. Treba pripaziti na džepare i prevarante, kakvih uostalom ima po cijelom svijetu, te u razumno doba, sat-dva nakon što padne mrak, naći prenoćište. - Svatko tko ima bilo kakvu imovinu sagradi zidove oko kuće i zabode staklene krhotine na vrh.

Onaj tko nema zidove, nema što ni kriti - kaže nam jedan od radnika na gradilištu jedne od brojnih kuća koje se grade u lipnju, srpnju i dijelu kolovoza jer je tada sušna sezona. Ostatak godine kiša pada svakog dana, pa se kuće od kocaka sušene zemlje ne mogu stabilizirati. Za razliku od Kigalija koji živi cijelu noć i gdje je ritam života sličan ritmu brojnih svjetskih prijestolnica, na selu većinom nema struje, pa padanje mraka oko 18 sati i svitanje u 6 znači rano lijeganje i rano ustajanje.

Svaka minuta dana je dragocjena i koristi se za rad u nasadima kave, avokada, manga, ananasa, banana, slatkog krumpira, kukuruza... Banana ima različitih vrsta, a ne samo onih slatkih koje se jedu sirove i dolaze na stolove Europljana. Matoke banane se kuhaju i jedu lešo, neke druge se prže ili se od njih radi pivo i rakija. Flaširano nizozemsko pivo Primus od 6,5 dl ili coca-cola od 0,33 po kafićima i restoranima u kakve zalaze zapadnjaci stoje 3-4 kune, a ručak od tipičnih lokalnih ražnjića s kozletinom i prženom bananom ili krumpirom dođe od 20 do 30 kuna.

Poslijeratni nered tipičan za sve zemlje velikih jezera istočne Afrike u Ruandi je puno manje prisutan nego u Ugandi, Kongu ili Burundiju. Ruanda izgleda kao brže oporavljena i puno urednija zemlja. Apsolutno nigdje nema smeća, između cesta i kuća postoje i kakvi-takvi nogostupi. Čak i sirotinjske kuće su bolje gradnje, a nerijetke su i okućnice zasađene cvijećem.

Na granici su carinici od nas tražili da otvorimo ruksake i izbacimo sve plastične vrećice jer su one u njihovoj ekološki orijentiranoj zemlji potpuno zabranjene. Nisu tražili nikakva druga nedopuštena sredstva ili oružje, samo PVC. Zabranjena je i sječa stabala, osim u strogo određenoj zoni gdje se za svako posječeno stablo mora zasaditi novo. Ruanda na svakom koraku propagira ekologiju, očuvanje prirodnih ljepota i ugroženih životinja kao što su planinske gorile koje žive još samo na tromeđi Konga, Ugande i Ruande.

Oguglali na smrt?!

Veliko zalaganje na izgradnji infrastrukure i uređenju cesta, nažalost, ima i svoje drugo lice. Po dobrim cestama vozači voze kao manijaci. Kada smo uzeli taksi u Kigaliju, taksist je bez problema pretjecao kolonu koja je pretjecala drugu kolonu, a sve je to činio na ulasku u - kružni tok. Vozači se čak i u iznimno ekscesnim situacijama šutke mimoiđu, bez imalo prepirke ili psovki.

- Tučnjave su ovdje vrlo rijetke, a potući se znamo samo oko nogometnih klubova za koje navijamo. Uglavnom su to engleski Manchester ili Arsenal - pojašnjava nam navade svojih sunarodnjaka jedan taksist u Kigaliju. - Autobus je pretjecao i udario u kombi. Šest ljudi je poginulo - rekao je, bez puno uzbuđenja, vozač mini busa dok smo jednom prilikom prolazili uz potpuno smrskani kombi koji se frontalno sudario s velikim autobusom.

Smrt je ovdje često u posjetu, bilo da kosi u ratu, prometu ili bolestima za čije liječenje stanovništo nema novca. Ljudi su se stoga navikli i oguglali na razne opasnosti, pa i smrt samu. Boje se tek praznog želuca i života koji nije život.

nikolina radić ančić
snimio: jure mišković / cropix

Majku mu zatukli toljagom i sasjekli mačetama

Joseph Nzirorera je 30-godišnji učitelj iz malog sela Musenga u zapadnoj Ruandi. Iako je zbog preboljenog polija od djetinjstva invalid, a od rane mladosti siroče, Joseph će reći za sebe da je imao puno više sreće nego brojni njegovi sunarodnjaci koji su prije 16 godina preživjeli stotinu dana potpunog ludila za vrijeme kojih je pobijeno milijun pripadnika što jednog, što drugog plemena.

Pogranična područja susjednih zemalja preplavile su rijeke izbjeglica, a zbog strašnoga genocida cijeli je svijet čuo za Ruandu. Joseph je u ratu izgubio majku.

- Otac mi se razbolio i umro prije rata, a majku su Tutsiji ubili u našoj kući 1994. godine. Imao sam tada 14 godina i sve sam vidio vlastitim očima. Najprije su je zatukli toljagom, a onda i sasjekli. Vidjeli su to i dva moja brata i sestra. Ubili su tada i brojne naše susjede, posvuda oko nas su bili mrtvi. Neki su pokušali pobjeći i skriti se u crkvi, ali to im nije pomoglo.

Poklani su tamo - priča Joseph, te svako malo udahne i zaustavi dah trudeći se da mu ne poteku suze. Prisjećanje na majčinu smrt za njega je mučno jednako kao i sjećanje na dane kada su nakon njezine smrti ostali sami i svakako se snalazili da bi preživjeli. Vladala je velika glad i bili su sretni ako su svakog dana imali makar malo slatkog krompira.

Oko njih bili su jednako očajni ljudi, pa se svaki dan pretvarao u pravu borbu za opstanak. - Puno puta sam nakon toga osjetio strašnu usamljenost, bijes i ljutnju zbog onih koji su mi ubili majku. Dugo vremena sam bio u depresiji misleći kako život nema smisla. No, imao sam sreću da sam jedan od stotina onih koje je pokojni fra Vjeko školovao.

Postao sam krojač, a onda i učitelj u krojačkoj školi. On je stvarno bio veliki čovjek koji je spasio i pomogao tisuće i tisuće Ruanđana. Mnogi ga smatraju gotovo svecem - govori Joseph koji će uskoro imati vlastitu kuću, pa sramežljivo dodaje da će onda tražiti i djevojku kako bi se oženio. Ona usamljenost i depresija još uvijek ga vrebaju, a on se svakog dana iznova trudi da im pobjegne.
[jcfields] => Array ( ) [event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/ruanda-ekoloski-osvijestena-policijska-drzava-104983 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=3353455bbf82f2ffdc1a901a2265b02c60708c34 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Ruanda%3A+ekolo%C5%A1ki+osvije%C5%A1tena+policijska+dr%C5%BEava&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Fruanda-ekoloski-osvijestena-policijska-drzava-104983 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Fruanda-ekoloski-osvijestena-policijska-drzava-104983 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Na granici su carinici od nas tražili da otvorimo ruksake i izbacimo sve plastične vrećice jer su one u njihovoj ekološki orijentiranoj zemlji potpuno zabranjene - nisu tražili nikakva druga nedopuštena sredstva ili oružje, samo PVC. Ruanda na sv [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => plastične vrećice ‘opasnije’ od oružja [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Stilplastične vrećice ‘opasnije’ od oružja

Ruanda: ekološki osviještena policijska država

Piše PSD.
11. srpnja 2010. - 13:00
PREMIUM

Ruanda, “zemlja tisuću brežuljaka i milijun osmijeha”, prostorno je dvaput manja, ali žiteljima dvaput napučenija od Hrvatske. Siromašna zemlja koju u kolovozu čekaju predsjednički izbori strepi od političke nestabilnosti. Vojnici su noću po ulicama Kigalija, a samo oko sjedišta stranke sadašnjeg predsjednika Paula Kagame bude ih barem stotinu. U samo tjedan dana ubijen je jedan novinski urednik i jedan političar, ali stanovništvo o tome ne želi govoriti.

Ne govori se više ni o manjinskim Tutsijima, ni o većinskim Hutuima, niti o strašnom genocidu u kojem je sredinom 90-ih živote izgubilo oko milijun ljudi. Danas su svi samo Ruanđani. Stara mržnja ipak nije zaboravljena i još uvijek tinja u dušama ljudi čije su obitelji redom dotaknute tragedijom. Dobri...

#RUANDA
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. svibanj 2024 01:33