stdClass Object ( [id] => 7421 [title] => LSD: ‘Lijek’ s drugoga svijeta [alias] => lsd-lijek-s-drugoga-svijeta [catid] => 296 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>
Ogorčen činjenicom da je LSD postao “ulična droga”, Hofmann je do kraja života apelirao na svjetske vlade da dopuste uporabu te droge bolesnicima i intelektualcima

Ljudi na samrti koji su uzimali LSD izvještavali su o jedinstvu
svog bića s cijelim svemirom / Matko BILJAK
“On i Tesla su rasvijetlili Zemlju.” (komentar s internetskog foruma)

Kad su nekidan svi svjetski mediji objavili da je u 103. godini života umro izumitelj LSD-a dr. Albert Hofmann, mnogi je roditelj širom planeta zakukao: kako, kvragu, djeci objasniti da je droga nešto loše, ako je čovjek koji je još 1943. otkrio i otada višekratno konzumirao najsnažniju drogu u povijesti - i o tome detaljno pisao s punom znanstvenom i germanskom pedantnošću - doživio biblijsku starost?

Roditeljima ne pomaže ni to što je dr. Hofmann i u svojim 90-ima bio autor i koautor više znanstvenih eseja i knjiga, niti im pomažu internetske fotografije stogodišnjega Hofmanna na kojima se, umjesto žućkasto pomućenih očiju starosti, jasno vide vedre i vesele oči neobjašnjive mladosti.

Tu nije kraj roditeljskim mukama. Jer, ako analiziramo imena prvih ljudi, mahom Hofmannovih prijatelja, kojima je ovaj švicarski kemičar tijekom 1950-ih dao da probaju LSD-25, dobit ćemo impresivnu listu svjetski poznatih znanstvenika i umjetnika koji su redom bili oduševljeni Hofmannovim otkrićem, smatrajući ga “evolucijskim pomakom” u razvoju ljudske rase: švicarski psihoanalitičar Carl Gustav Jung (umro 1961. u 86. godini), njemački marksistički filozof Ernst Bloch (umro 1977. u 93. godini), britanski glumac Cary Grant (umro 1986. u 83. godini), rumunjski antropolog Mircea Eliade (umro 1986. u 80. godini), američki književnik William Burroughs (umro 1997. u 84. godini), njemački biolog i pisac Ernst Jünger (umro 1998. u 103. godini) i drugi.

Grof bez utjehe

Kako to, dovraga - kukaju roditelji širom svijeta - da ove đankoze nisu crknule prije četrdesete, ispijene i bez zubiju, kako to obećavaju svi pravovjerni udžbenici o drogama (koji LSD krste “kraljicom droga”), nego su radile sve do duboke starosti, kao priznate svjetske veličine? Nikakvu utjehu nesretnim roditeljima ne pruža ni češki psihijatar i osnivač transpersonalne psihologije dr. Stanislav Grof, koji je dokumentirao oko 4000 psihijatrijskih seansi s LSD-om, mnoge i na “vlastitoj koži”, i koji u svojoj 77. godini još uvijek piše i objavljuje, pa mu je tako zadnja knjiga (“Ultimativno putovanje: svjesnost i misterij smrti”) izišla preklani, a zadnji znanstveni članak (“Nove perspektive u razumijevanju i tretmanu emocionalnih poremećaja”) objavio je lani.

Znači li sve to da LSD nije opasna droga, već nekakav “čarobni eliksir”, odnosno “duhovna viagra” koja ljudima daje novu dimenziju življenja? Odgovor je niječan, odnosno - da budemo precizni - nikako nije posve potvrdan. Sudeći po iskustvima Hofmanna i njegovih suradnika i prijatelja, LSD doista nekim ljudima može poslužiti kao “duhovna viagra”. Ali po svom karakteru - premda ne izaziva ni fizičku ni psihičku ovisnost, i premda nitko nikad nije umro izravno od LSD-a - ovo je iznimno opasna droga, ponajviše zbog nepredvidivosti njezina djelovanja (zbog čega je Hofmann i inzistirao na obaveznom stručnom nadzoru). Kako u knjizi “Droge - dugo putovanje kroz noć” piše naš psihijatar dr. Robert Torre, “tripovi su uvijek skok u nešto radikalno nepredvidivo”. Stoga, da bismo pokušali razumjeti priču o dr. Albertu Hofmannu, moramo proći kroz “kratku povijest LSD-a”, koju možemo podijeliti u nekoliko faza.

Dr. Albertu Hofmannu i u njegovim devedesetima jasno su se vidjele vedre i vesele oči neobjašnjive mladosti / R

Kemičari okruženi Hitlerom

Prva faza počinje slučajnim Hofmannovim otkrićem LSD-a u travnju 1943. u laboratoriju švicarske farmaceutske tvrtke “Sandoz”, otkrićem kojega je u jeku Drugog svjetskog rata mogao podijeliti jedino sa svojim asistentima: pune dvije godine, dok Europa tutnji od Hitlerovih tenkova, skupina kemičara u neutralnoj Švicarskoj na sebi isprobava razne varijante “tripova”, pod stručnom supervizijom kolega. Vrhunski švicarski znanstvenici pod utjecajem LSD-a doživljavaju duboka mistična iskustva i prosvjetljenja, ali nemaju gdje objaviti svoje nalaze jer Hitler je na vrhuncu moći: u porobljenoj Europi ne održavaju se znanstveni kongresi, niti izlaze ikakve znanstvene publikacije.

Hofmann i suradnici čekaju završetak rata, uvjereni da su pronašli revolucionarno rješenje za spas čovječanstva: uočivši da LSD utječe na najdublje funkcije ljudske psihe te omogućava njihovo izražavanje, uključujući i ponovno proživljavanje najdubljih trauma i strahova, Hofmann je bio siguran da će LSD naći široku primjenu u psihijatriji, ali i među zdravim ljudima koji žele dublji uvid u stvarnost. Kad se, k tomu, ustanovilo da je manifestacija LSD-a kod zdravih osoba najsličnija (prolaznom) stanju shizofrenije, u “Sandozu” su se ponadali da su konačno pronašli ključ za ovu najzagonetniju duševnu bolest.

Druga faza počinje odmah nakon rata, kad “Sandozovi” istraživači konačno objavljuju članke o utjecaju LSD-a na psihu (prvi članak objavio je 1947. dr. Werner Stoll, sin Hofmannova šefa, u časopisu “Swiss Archives of Neurology”), koji izazivaju pozornost psihijatara iz cijelog svijeta, da bi 1950. u SAD-u počela masovna psihijatrijska istraživanja o učincima LSD-a na pacijente. Prethodno je “Sandoz” patentirao LSD, te ga krajem 40-ih počinje davati znanstvenim institucijama kao eksperimentalni lijek pod komercijalnim nazivom “Delysid”, a u uputama uz lijek posebno je navedeno da se Delysid primjenjuje samo pod liječničkim nadzorom, koji se “ne smije prekidati sve dok se efekti lijeka u potpunosti ne povuku”.

Od Huxleyja do Morrisona

Prvi rezultati su gotovo senzacionalni, na tragu velikih nadanja dr. Hofmanna: LSD se pokazuje uspješnim kod raznih psihičkih poremećaja, od alkoholizma do depresija, a otkrilo se i da terminalnim bolesnicima pomaže u prihvaćanju smrti. Punih deset godina psihijatri širom svijeta izvještavaju o korisnim učincima LSD-a u psihoterapiji, i čini se kako dr. Hofmannu ne može izmaći Nobelova nagrada.

Paralelno s time, Hofmann se tijekom 50-ih sreće s gotovo svim svjetskim znanstvenicima i umjetnicima koji su istraživali halucinogene, a njihova reakcija na LSD je krajnje pozitivna. Jedan od ključnih trenutaka priče zbiva se 1955., kad LSD prvi put uzima kultni britanski pisac i filozof Aldous Huxley, koji je godinu prije, na temelju svojih iskustava s meskalinom, objavio esej “Vrata percepcije”. Upravo tom lektirom inspirira se Jim Morrison kada bira ime za svoj bend (“Doors”), čime kult halucinogena, a prije svega LSD-a, ulazi u masovnu kulturu mladih i postaje jedan od temelja kontrakulture 60-ih, što će se ubrzo pokazati kobnim za Hofmannove snove.

Krajem 50-ih Huxley zagovara ideju da LSD ostane u uskom krugu “posvećenih” i da se ne širi dalje, ali ga “ostatak kruga” nadglasava (Huxleyjev prijatelj, poznati američki beatnički pjesnik Allen Ginsberg, početkom 60-ih izjavljuje kako bi Hruščov i Kennedy trebali zajedno uzeti LSD i nakon toga, prosvijetljeni, okončati svjetske krize), te se otvara novi “komunikacijski kanal” između LSD-a i svijeta: Odjel za psihologiju američkog sveučilišta Harvard.

LSD-om protiv Reagana

Na fotografiji nastaloj krajem četrdesetih ili
početkom pedesetih godina dr. Hofmann
pokazuje model LSD molekule / AFP / NOVARTIS
Početkom 60-ih tamošnji profesor psihologije dr. Timothy Leary, oduševljen vlastitim opitima s halucinogenima, uvodi LSD u nastavu i daje ga studentima u svrhu samospoznaje, uvjeren da će masovna upotreba LSD-a preobraziti cijelo društvo. Kao guru psihodeličkog pokreta - u međuvremenu izbačen s Harvarda - Leary pokazuje i političke ambicije te se namjerava kandidirati za guvernera Kalifornije, kao protukandidat kasnijem američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu: u Learyjevu kampanju uključuje se i John Lennon koji mu, inspiriran LSD-om, sklada pjesmu “Come Together” (s albuma “Abbey Road”).

Bilo je to najbliže što se kontrakultura 60-ih približila ostvarenju zahtjeva o preraspodjeli političke moći. Ujedno, to je početak treće faze povijesti LSD-a, za koju je karakterističan izlazak iz svijeta psihijatrijskih ustanova i uskih znanstvenih, filozofskih i književnih kružoka te ulazak u masovnu kulturu mladih. Istodobno, to je početak priče o “tamnoj strani” LSD-a. Novi konzumenti, mahom mladi studenti i hipiji, odmiču se od stroge procedure uzimanja koju je propisao Hofmann i gutaju “tripove” bez ikakva nadzora, a kamoli stručnog. Stižu prvi izvještaji o napadima paranoje i panike nakon uzimanja LSD-a, a uskoro se bilježe i prvi smrtni slučajevi: pojedini mladi konzumenti pod utjecajem droge ishalucinirali bi da mogu letjeti ili zaustaviti vlak, pa su se bacali s mostova ili izlazili na tračnice.

U svibnju 1966. časopis “Life” piše da je “LSD droga za kontrolu misli, koja je izmakla kontroli”. Slijedom toga, američka vlada 1967. zabranjuje LSD, dok “Sandoz” još 1965. obustavlja proizvodnju Delysida, a uskoro se zabranjuju i sva klinička istraživanja s LSD-om, iako je dotad već objavljeno više od tisuću znanstvenih studija koje opisuju liječenje više od 40.000 pacijenata od shizofrenije, depresije, alkoholizma i inih poremećaja. Najgore je prošao dr. Leary: uhapšen je i osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu. Imperij je uzvratio udarac i kontrakultura se našla na koljenima, a s njom i svi njezini simboli.

Ukinuta zabrana

Našavši se odjednom u undergroundu, Hofmann je bio duboko utučen i uvjeren da su se političke strukture poigrale s njegovim čedom, iako u knjizi “LSD, moje problematično dijete” (1979.) priznaje da je LSD “lijek koji u krivim rukama može biti opasan”. U intervjuu koji je 1984. dao dr. Grofu u kalifornijskom Big Suru, Hofmann ovako tumači sudbinu svog “problematičnog djeteta”: “Pokret mladih iz 1960-ih je oteo moj pronalazak, kojeg je onda američka vlada demonizirala u okviru borbe protiv pobunjene mladeži. I tako je moje ‘čudesno dijete’ postalo ‘problematično dijete’.”

Ogorčen činjenicom da je LSD postao “ulična droga”, a u 90-ima i “plesna droga”, Hofmann je do kraja života apelirao na svjetske vlade da dopuste nastavak kliničkih istraživanja o njegovom “problematičnom djetetu”, kao i uporabu LSD-a “u svrhe meditacije i vizionarskog doživljavanja dublje, sveobuhvatne stvarnosti”, tvrdeći da je LSD stvoren za intelektualce i duhovnjake, a ne za široke mase, došavši tako na Huxleyevu poziciju s kraja 1950-ih.

Strpljenje i dug život Hofmannu su se konačno isplatili i nekoliko mjeseci pred smrt stiže mu ohrabrujući signal: u prosincu 2007. vodeći švicarski medicinski stručnjaci dopuštaju provođenje eksperimenata s LSD-om u okviru psihoterapije bolesnika u terminalnoj fazi, kao prvi takav eksperiment nakon gotovo 40 godina potpune zabrane u cijelom svijetu, što Hofmann oduševljeno pozdravlja. Čini se da je 103-godišnji “bijeli šaman” tek tada mogao na miru umrijeti, uvjeren da će čovječanstvo ipak znati koristiti njegov poklon.

Prvi Hofmannov trip

Dr. Albert Hofmann je svoj prvi LSD uzeo 19. travnja 1943. u 16.20 sati, u prisutnosti svog asistenta: uvjeren da uzima najmanju djelatnu dozu, tada 37-godišnji Hofmann uzeo je 250 mikrograma LSD-a u vodenoj otopini, što je ekvivalent pet današnjih ‘tripova’. Već u 17 sati, zbog potpune opijenosti i mučnine, Hoffman je zaključio da ne može više raditi te je zamolio asistenta da ga otprati kući. Išli su biciklom, a tijekom vožnje Hofmann je doživio jake halucinacije (činilo mu se da je upao u crtani film, jer su kuće u selu dobile nasmijana lica), te je imao osjećaj da stoji na mjestu.Poslije mu je asistent objasnio da su ustvari vozili vrlo brzo.

Po dolasku kući Hofmann je satima proživljavao halucinacije, mučnine i paranoje (pomislio je da se pretvorio u demona, a u susjedi koja mu je donijela mlijeko vidio je zlu vješticu), te je konačno, uvjeren da mu se bliži smrt, naložio asistentu da pozove liječnika koji nije uočio ništa neobično. Iscrpljen, Hoffman je napokon zaspao i probudio se idućega jutra, preporođen i pun energije: “Bio je travanj i izišao sam u vrt. Preko noći je padala kiša. Imao sam osjećaj da sam vidio ljepotu svijeta kakav je bio u trenutku stvaranja. Bilo je to predivno iskustvo! Bio sam ponovno rođen, vidio sam stvarnost u posve novom svjetlu.”

Kako radi LSD

Klasični znanstveni pristup djelovanje LSD-a tumači kao oslobađanje informacija uskladištenih u našem mozgu, odnosno kao doživljaj kreiran kombinacijama i interakcijama ‘engrama’ koje je mozak akumulirao tijekom života. Znatno radikalnija je teorija koju je, prema vlastitom iskustvu s LSD-om i meskalinom, ponudio Aldous Huxley, koji mozak vidi kao ‘redukcijski filter’ koji nas u normalnom stanju štiti od navale informacija koje bi mogle preplaviti našu svijest, odnosno koji nam reducira informacije i zaključava nas u ograničeno iskustvo svijeta: prema ovoj teoriji LSD je ‘oslobađajući agent’ koji nas otvara prema puno većem, ‘svemirskom’ iskustvu. Hofmann je podržavao Huxleyjevu teoriju.

Pomoć za umiruće

Učinkovitost LSD-a u pripremi umirućih bolesnika za smrt prvi je uočio američki psihijatar dr. Eric Kast koji je početkom 60-ih ispitivao djelovanje LSD-a na pacijentima jedne čikaške bolnice: “Kod 50 pacijenata, većina njih s uznapredovalim karcinomom i nekolicina s gangrenom, LSD je smanjio bol na osjetno dulje razdoblje nego tako jaki analgetici kao meperidin i dihidromorfinon.

U prosjeku, bol je izostala dva sata nakon distribucije 100 miligrama meperidina, tri sata s 2 miligrama dihidromorfinona i 92 sata sa 100 mikrograma LSD-a”, izvještava dr. Kast. Osim uklanjanja fizičke boli, LSD je pokazao još jednu blagodat za umiruće: neizlječivi bolesnici nisu više osjećali depresiju i strah od smrti, već su konac svoje fizičke egzistencije počeli doživljavati na filozofski način, kao početak nove egzistencije ili prirodni nastavak postojanja: ljudi na samrti izvještavali su o jedinstvu svog bića s cijelim svemirom, a skorašnju vlastitu smrt doktorima su tumačili kao epizodu u vječnom postojanju, pri čemu su takva - tipično religiozna iskustva - doživljavali i ljudi deklarirani kao ateisti. Ovakvu je smrt izabrao i Aldous Huxley: nekoliko sati pred smrt zamolio je suprugu da mu uštrca 100 mikrograma LSD-a.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ogorčen činjenicom da je LSD postao “ulična droga”, Hofmann je do kraja života apelirao na svjetske vlade da dopuste uporabu te droge bolesnicima i intelektualcima [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => DR. ALBERT HOFMANN (1906.-2008.), TVORAC LSD-a: GENIJALNI ZNANSTVENIK ILI PAPA SVJETSKE NARKOMANIJE? [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2008-05-17 17:30:29 [created_by] => 39 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2008-05-19 21:21:26 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2008-05-18 11:54:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 9507 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 296 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije o modi i ljepoti. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, stil, moda, ljepota [secure] => 0 [page_title] => Stil [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2008/05/18/nedjeljna/HOFMANN00.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "350x250" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 38570168 Threads: 8 Questions: 7109768168 Slow queries: 3304162 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 608661887 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 58 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front01 [password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) ) [link] => /sd-plus/stil/lsd-lijek-s-drugoga-svijeta-7421 [printLink] => /sd-plus/stil/lsd-lijek-s-drugoga-svijeta-7421?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 12848 [name] => DR. [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => dr [link] => /tag/dr ) [1] => stdClass Object ( [id] => 12849 [name] => ALBERT [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => albert [link] => /tag/albert ) [2] => stdClass Object ( [id] => 12850 [name] => HOFMANN [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => hofmann [link] => /tag/hofmann ) [3] => stdClass Object ( [id] => 12851 [name] => LSD [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => lsd [link] => /tag/lsd ) [4] => stdClass Object ( [id] => 12852 [name] => DROGE [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => droge [link] => /tag/droge ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ogorčen činjenicom da je LSD postao “ulična droga”, Hofmann je do kraja života apelirao na svjetske vlade da dopuste uporabu te droge bolesnicima i intelektualcima [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => DR. ALBERT HOFMANN (1906.-2008.), TVORAC LSD-a: GENIJALNI ZNANSTVENIK ILI PAPA SVJETSKE NARKOMANIJE? [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => LSD: ‘Lijek’ s drugoga svijeta [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-16-21-28-08-39 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2008/05/18/nedjeljna/HOFMANN00.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2008/05/18/nedjeljna/HOFMANN00.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}
Ogorčen činjenicom da je LSD postao “ulična droga”, Hofmann je do kraja života apelirao na svjetske vlade da dopuste uporabu te droge bolesnicima i intelektualcima

Ljudi na samrti koji su uzimali LSD izvještavali su o jedinstvu
svog bića s cijelim svemirom / Matko BILJAK
“On i Tesla su rasvijetlili Zemlju.” (komentar s internetskog foruma)

Kad su nekidan svi svjetski mediji objavili da je u 103. godini života umro izumitelj LSD-a dr. Albert Hofmann, mnogi je roditelj širom planeta zakukao: kako, kvragu, djeci objasniti da je droga nešto loše, ako je čovjek koji je još 1943. otkrio i otada višekratno konzumirao najsnažniju drogu u povijesti - i o tome detaljno pisao s punom znanstvenom i germanskom pedantnošću - doživio biblijsku starost?

Roditeljima ne pomaže ni to što je dr. Hofmann i u svojim 90-ima bio autor i koautor više znanstvenih eseja i knjiga, niti im pomažu internetske fotografije stogodišnjega Hofmanna na kojima se, umjesto žućkasto pomućenih očiju starosti, jasno vide vedre i vesele oči neobjašnjive mladosti.

Tu nije kraj roditeljskim mukama. Jer, ako analiziramo imena prvih ljudi, mahom Hofmannovih prijatelja, kojima je ovaj švicarski kemičar tijekom 1950-ih dao da probaju LSD-25, dobit ćemo impresivnu listu svjetski poznatih znanstvenika i umjetnika koji su redom bili oduševljeni Hofmannovim otkrićem, smatrajući ga “evolucijskim pomakom” u razvoju ljudske rase: švicarski psihoanalitičar Carl Gustav Jung (umro 1961. u 86. godini), njemački marksistički filozof Ernst Bloch (umro 1977. u 93. godini), britanski glumac Cary Grant (umro 1986. u 83. godini), rumunjski antropolog Mircea Eliade (umro 1986. u 80. godini), američki književnik William Burroughs (umro 1997. u 84. godini), njemački biolog i pisac Ernst Jünger (umro 1998. u 103. godini) i drugi.

Grof bez utjehe

Kako to, dovraga - kukaju roditelji širom svijeta - da ove đankoze nisu crknule prije četrdesete, ispijene i bez zubiju, kako to obećavaju svi pravovjerni udžbenici o drogama (koji LSD krste “kraljicom droga”), nego su radile sve do duboke starosti, kao priznate svjetske veličine? Nikakvu utjehu nesretnim roditeljima ne pruža ni češki psihijatar i osnivač transpersonalne psihologije dr. Stanislav Grof, koji je dokumentirao oko 4000 psihijatrijskih seansi s LSD-om, mnoge i na “vlastitoj koži”, i koji u svojoj 77. godini još uvijek piše i objavljuje, pa mu je tako zadnja knjiga (“Ultimativno putovanje: svjesnost i misterij smrti”) izišla preklani, a zadnji znanstveni članak (“Nove perspektive u razumijevanju i tretmanu emocionalnih poremećaja”) objavio je lani.

Znači li sve to da LSD nije opasna droga, već nekakav “čarobni eliksir”, odnosno “duhovna viagra” koja ljudima daje novu dimenziju življenja? Odgovor je niječan, odnosno - da budemo precizni - nikako nije posve potvrdan. Sudeći po iskustvima Hofmanna i njegovih suradnika i prijatelja, LSD doista nekim ljudima može poslužiti kao “duhovna viagra”. Ali po svom karakteru - premda ne izaziva ni fizičku ni psihičku ovisnost, i premda nitko nikad nije umro izravno od LSD-a - ovo je iznimno opasna droga, ponajviše zbog nepredvidivosti njezina djelovanja (zbog čega je Hofmann i inzistirao na obaveznom stručnom nadzoru). Kako u knjizi “Droge - dugo putovanje kroz noć” piše naš psihijatar dr. Robert Torre, “tripovi su uvijek skok u nešto radikalno nepredvidivo”. Stoga, da bismo pokušali razumjeti priču o dr. Albertu Hofmannu, moramo proći kroz “kratku povijest LSD-a”, koju možemo podijeliti u nekoliko faza.

Dr. Albertu Hofmannu i u njegovim devedesetima jasno su se vidjele vedre i vesele oči neobjašnjive mladosti / R

Kemičari okruženi Hitlerom

Prva faza počinje slučajnim Hofmannovim otkrićem LSD-a u travnju 1943. u laboratoriju švicarske farmaceutske tvrtke “Sandoz”, otkrićem kojega je u jeku Drugog svjetskog rata mogao podijeliti jedino sa svojim asistentima: pune dvije godine, dok Europa tutnji od Hitlerovih tenkova, skupina kemičara u neutralnoj Švicarskoj na sebi isprobava razne varijante “tripova”, pod stručnom supervizijom kolega. Vrhunski švicarski znanstvenici pod utjecajem LSD-a doživljavaju duboka mistična iskustva i prosvjetljenja, ali nemaju gdje objaviti svoje nalaze jer Hitler je na vrhuncu moći: u porobljenoj Europi ne održavaju se znanstveni kongresi, niti izlaze ikakve znanstvene publikacije.

Hofmann i suradnici čekaju završetak rata, uvjereni da su pronašli revolucionarno rješenje za spas čovječanstva: uočivši da LSD utječe na najdublje funkcije ljudske psihe te omogućava njihovo izražavanje, uključujući i ponovno proživljavanje najdubljih trauma i strahova, Hofmann je bio siguran da će LSD naći široku primjenu u psihijatriji, ali i među zdravim ljudima koji žele dublji uvid u stvarnost. Kad se, k tomu, ustanovilo da je manifestacija LSD-a kod zdravih osoba najsličnija (prolaznom) stanju shizofrenije, u “Sandozu” su se ponadali da su konačno pronašli ključ za ovu najzagonetniju duševnu bolest.

Druga faza počinje odmah nakon rata, kad “Sandozovi” istraživači konačno objavljuju članke o utjecaju LSD-a na psihu (prvi članak objavio je 1947. dr. Werner Stoll, sin Hofmannova šefa, u časopisu “Swiss Archives of Neurology”), koji izazivaju pozornost psihijatara iz cijelog svijeta, da bi 1950. u SAD-u počela masovna psihijatrijska istraživanja o učincima LSD-a na pacijente. Prethodno je “Sandoz” patentirao LSD, te ga krajem 40-ih počinje davati znanstvenim institucijama kao eksperimentalni lijek pod komercijalnim nazivom “Delysid”, a u uputama uz lijek posebno je navedeno da se Delysid primjenjuje samo pod liječničkim nadzorom, koji se “ne smije prekidati sve dok se efekti lijeka u potpunosti ne povuku”.

Od Huxleyja do Morrisona

Prvi rezultati su gotovo senzacionalni, na tragu velikih nadanja dr. Hofmanna: LSD se pokazuje uspješnim kod raznih psihičkih poremećaja, od alkoholizma do depresija, a otkrilo se i da terminalnim bolesnicima pomaže u prihvaćanju smrti. Punih deset godina psihijatri širom svijeta izvještavaju o korisnim učincima LSD-a u psihoterapiji, i čini se kako dr. Hofmannu ne može izmaći Nobelova nagrada.

Paralelno s time, Hofmann se tijekom 50-ih sreće s gotovo svim svjetskim znanstvenicima i umjetnicima koji su istraživali halucinogene, a njihova reakcija na LSD je krajnje pozitivna. Jedan od ključnih trenutaka priče zbiva se 1955., kad LSD prvi put uzima kultni britanski pisac i filozof Aldous Huxley, koji je godinu prije, na temelju svojih iskustava s meskalinom, objavio esej “Vrata percepcije”. Upravo tom lektirom inspirira se Jim Morrison kada bira ime za svoj bend (“Doors”), čime kult halucinogena, a prije svega LSD-a, ulazi u masovnu kulturu mladih i postaje jedan od temelja kontrakulture 60-ih, što će se ubrzo pokazati kobnim za Hofmannove snove.

Krajem 50-ih Huxley zagovara ideju da LSD ostane u uskom krugu “posvećenih” i da se ne širi dalje, ali ga “ostatak kruga” nadglasava (Huxleyjev prijatelj, poznati američki beatnički pjesnik Allen Ginsberg, početkom 60-ih izjavljuje kako bi Hruščov i Kennedy trebali zajedno uzeti LSD i nakon toga, prosvijetljeni, okončati svjetske krize), te se otvara novi “komunikacijski kanal” između LSD-a i svijeta: Odjel za psihologiju američkog sveučilišta Harvard.

LSD-om protiv Reagana

Na fotografiji nastaloj krajem četrdesetih ili
početkom pedesetih godina dr. Hofmann
pokazuje model LSD molekule / AFP / NOVARTIS
Početkom 60-ih tamošnji profesor psihologije dr. Timothy Leary, oduševljen vlastitim opitima s halucinogenima, uvodi LSD u nastavu i daje ga studentima u svrhu samospoznaje, uvjeren da će masovna upotreba LSD-a preobraziti cijelo društvo. Kao guru psihodeličkog pokreta - u međuvremenu izbačen s Harvarda - Leary pokazuje i političke ambicije te se namjerava kandidirati za guvernera Kalifornije, kao protukandidat kasnijem američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu: u Learyjevu kampanju uključuje se i John Lennon koji mu, inspiriran LSD-om, sklada pjesmu “Come Together” (s albuma “Abbey Road”).

Bilo je to najbliže što se kontrakultura 60-ih približila ostvarenju zahtjeva o preraspodjeli političke moći. Ujedno, to je početak treće faze povijesti LSD-a, za koju je karakterističan izlazak iz svijeta psihijatrijskih ustanova i uskih znanstvenih, filozofskih i književnih kružoka te ulazak u masovnu kulturu mladih. Istodobno, to je početak priče o “tamnoj strani” LSD-a. Novi konzumenti, mahom mladi studenti i hipiji, odmiču se od stroge procedure uzimanja koju je propisao Hofmann i gutaju “tripove” bez ikakva nadzora, a kamoli stručnog. Stižu prvi izvještaji o napadima paranoje i panike nakon uzimanja LSD-a, a uskoro se bilježe i prvi smrtni slučajevi: pojedini mladi konzumenti pod utjecajem droge ishalucinirali bi da mogu letjeti ili zaustaviti vlak, pa su se bacali s mostova ili izlazili na tračnice.

U svibnju 1966. časopis “Life” piše da je “LSD droga za kontrolu misli, koja je izmakla kontroli”. Slijedom toga, američka vlada 1967. zabranjuje LSD, dok “Sandoz” još 1965. obustavlja proizvodnju Delysida, a uskoro se zabranjuju i sva klinička istraživanja s LSD-om, iako je dotad već objavljeno više od tisuću znanstvenih studija koje opisuju liječenje više od 40.000 pacijenata od shizofrenije, depresije, alkoholizma i inih poremećaja. Najgore je prošao dr. Leary: uhapšen je i osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu. Imperij je uzvratio udarac i kontrakultura se našla na koljenima, a s njom i svi njezini simboli.

Ukinuta zabrana

Našavši se odjednom u undergroundu, Hofmann je bio duboko utučen i uvjeren da su se političke strukture poigrale s njegovim čedom, iako u knjizi “LSD, moje problematično dijete” (1979.) priznaje da je LSD “lijek koji u krivim rukama može biti opasan”. U intervjuu koji je 1984. dao dr. Grofu u kalifornijskom Big Suru, Hofmann ovako tumači sudbinu svog “problematičnog djeteta”: “Pokret mladih iz 1960-ih je oteo moj pronalazak, kojeg je onda američka vlada demonizirala u okviru borbe protiv pobunjene mladeži. I tako je moje ‘čudesno dijete’ postalo ‘problematično dijete’.”

Ogorčen činjenicom da je LSD postao “ulična droga”, a u 90-ima i “plesna droga”, Hofmann je do kraja života apelirao na svjetske vlade da dopuste nastavak kliničkih istraživanja o njegovom “problematičnom djetetu”, kao i uporabu LSD-a “u svrhe meditacije i vizionarskog doživljavanja dublje, sveobuhvatne stvarnosti”, tvrdeći da je LSD stvoren za intelektualce i duhovnjake, a ne za široke mase, došavši tako na Huxleyevu poziciju s kraja 1950-ih.

Strpljenje i dug život Hofmannu su se konačno isplatili i nekoliko mjeseci pred smrt stiže mu ohrabrujući signal: u prosincu 2007. vodeći švicarski medicinski stručnjaci dopuštaju provođenje eksperimenata s LSD-om u okviru psihoterapije bolesnika u terminalnoj fazi, kao prvi takav eksperiment nakon gotovo 40 godina potpune zabrane u cijelom svijetu, što Hofmann oduševljeno pozdravlja. Čini se da je 103-godišnji “bijeli šaman” tek tada mogao na miru umrijeti, uvjeren da će čovječanstvo ipak znati koristiti njegov poklon.

Prvi Hofmannov trip

Dr. Albert Hofmann je svoj prvi LSD uzeo 19. travnja 1943. u 16.20 sati, u prisutnosti svog asistenta: uvjeren da uzima najmanju djelatnu dozu, tada 37-godišnji Hofmann uzeo je 250 mikrograma LSD-a u vodenoj otopini, što je ekvivalent pet današnjih ‘tripova’. Već u 17 sati, zbog potpune opijenosti i mučnine, Hoffman je zaključio da ne može više raditi te je zamolio asistenta da ga otprati kući. Išli su biciklom, a tijekom vožnje Hofmann je doživio jake halucinacije (činilo mu se da je upao u crtani film, jer su kuće u selu dobile nasmijana lica), te je imao osjećaj da stoji na mjestu.Poslije mu je asistent objasnio da su ustvari vozili vrlo brzo.

Po dolasku kući Hofmann je satima proživljavao halucinacije, mučnine i paranoje (pomislio je da se pretvorio u demona, a u susjedi koja mu je donijela mlijeko vidio je zlu vješticu), te je konačno, uvjeren da mu se bliži smrt, naložio asistentu da pozove liječnika koji nije uočio ništa neobično. Iscrpljen, Hoffman je napokon zaspao i probudio se idućega jutra, preporođen i pun energije: “Bio je travanj i izišao sam u vrt. Preko noći je padala kiša. Imao sam osjećaj da sam vidio ljepotu svijeta kakav je bio u trenutku stvaranja. Bilo je to predivno iskustvo! Bio sam ponovno rođen, vidio sam stvarnost u posve novom svjetlu.”

Kako radi LSD

Klasični znanstveni pristup djelovanje LSD-a tumači kao oslobađanje informacija uskladištenih u našem mozgu, odnosno kao doživljaj kreiran kombinacijama i interakcijama ‘engrama’ koje je mozak akumulirao tijekom života. Znatno radikalnija je teorija koju je, prema vlastitom iskustvu s LSD-om i meskalinom, ponudio Aldous Huxley, koji mozak vidi kao ‘redukcijski filter’ koji nas u normalnom stanju štiti od navale informacija koje bi mogle preplaviti našu svijest, odnosno koji nam reducira informacije i zaključava nas u ograničeno iskustvo svijeta: prema ovoj teoriji LSD je ‘oslobađajući agent’ koji nas otvara prema puno većem, ‘svemirskom’ iskustvu. Hofmann je podržavao Huxleyjevu teoriju.

Pomoć za umiruće

Učinkovitost LSD-a u pripremi umirućih bolesnika za smrt prvi je uočio američki psihijatar dr. Eric Kast koji je početkom 60-ih ispitivao djelovanje LSD-a na pacijentima jedne čikaške bolnice: “Kod 50 pacijenata, većina njih s uznapredovalim karcinomom i nekolicina s gangrenom, LSD je smanjio bol na osjetno dulje razdoblje nego tako jaki analgetici kao meperidin i dihidromorfinon.

U prosjeku, bol je izostala dva sata nakon distribucije 100 miligrama meperidina, tri sata s 2 miligrama dihidromorfinona i 92 sata sa 100 mikrograma LSD-a”, izvještava dr. Kast. Osim uklanjanja fizičke boli, LSD je pokazao još jednu blagodat za umiruće: neizlječivi bolesnici nisu više osjećali depresiju i strah od smrti, već su konac svoje fizičke egzistencije počeli doživljavati na filozofski način, kao početak nove egzistencije ili prirodni nastavak postojanja: ljudi na samrti izvještavali su o jedinstvu svog bića s cijelim svemirom, a skorašnju vlastitu smrt doktorima su tumačili kao epizodu u vječnom postojanju, pri čemu su takva - tipično religiozna iskustva - doživljavali i ljudi deklarirani kao ateisti. Ovakvu je smrt izabrao i Aldous Huxley: nekoliko sati pred smrt zamolio je suprugu da mu uštrca 100 mikrograma LSD-a.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/lsd-lijek-s-drugoga-svijeta-7421 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=a079a683759f51035d2edfb6c61b455995b5df50 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=LSD%3A+%E2%80%98Lijek%E2%80%99+s+drugoga+svijeta&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Flsd-lijek-s-drugoga-svijeta-7421 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Flsd-lijek-s-drugoga-svijeta-7421 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ogorčen činjenicom da je LSD postao “ulična droga”, Hofmann je do kraja života apelirao na svjetske vlade da dopuste uporabu te droge bolesnicima i intelektualcima [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => DR. ALBERT HOFMANN (1906.-2008.), TVORAC LSD-a: GENIJALNI ZNANSTVENIK ILI PAPA SVJETSKE NARKOMANIJE? [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
StilDR. ALBERT HOFMANN (1906.-2008.), TVORAC LSD-a: GENIJALNI ZNANSTVENIK ILI PAPA SVJETSKE NARKOMANIJE?

LSD: ‘Lijek’ s drugoga svijeta

Piše PSD.
18. svibnja 2008. - 13:54
Ogorčen činjenicom da je LSD postao “ulična droga”, Hofmann je do kraja života apelirao na svjetske vlade da dopuste uporabu te droge bolesnicima i intelektualcima

Ljudi na samrti koji su uzimali LSD izvještavali su o jedinstvu
svog bića s cijelim svemirom / Matko BILJAK
“On i Tesla su rasvijetlili Zemlju.” (komentar s internetskog foruma)

Kad su nekidan svi svjetski mediji objavili da je u 103. godini života umro izumitelj LSD-a dr. Albert Hofmann, mnogi je roditelj širom planeta zakukao: kako, kvragu, djeci objasniti da je droga nešto loše, ako je čovjek koji je još 1943. otkrio i otada višekratno konzumirao najsnažn...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. svibanj 2024 23:28