Nije lako gospodariti obalom dugom više od 1250 kilometara, što je usporedivo s udaljenošću od Splita do Frankfurta, jer bi svi htjeli prirodni okoliš "urediti" po nekoj svojoj zamisli.
Svi bi popločan put do mora, plažu samo za sebe, betonirano sunčalište, vez sa svoje plovilo... I u tom "ludilu" svojatanja vlasništva svih nas, Županija splitsko-dalmatinska, koja gospodari upravo spomenutim, najdužim dijelom jadranske obale, oštro je krenula u zaštitu prostora! Premda nema inspekcijske nadležnosti, već samo u sektoru davanja koncesija, prije dvije godine, u veljači 2019. godine, regionalni čelnici pokrenuli su internetski portal "Pomorsko je dobro".
– To se pokazalo punim pogotkom, no sada moramo dalje, na veću razinu! Devastacija pomorskog dobra, jednog od najvrjednijih resursa koji imamo, poprimila je zastrašujuće razmjere. Pa smo pokrenuli portal, ali i strateški dokument – Plan integralnog upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem naše županije koji se veže za međunarodnu i EU legislativu.
Ujedno rješenje vidim ili u donošenju novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ili novog Zakona o sustavu zaštite i inspekcije pomorskog dobra koji bi predvidio inspekcijske ovlasti za jedinice lokalne i regionalne samouprave. To je naša intencija kako bismo još bolje mogli provoditi prvenstveno zaštitu, a zatim i zakonsko upravljanje pomorskim dobrom – ističe župan Blaženko Boban, koji je, među ostalim, svoj aktualni mandat posvetio sređivanju situacije na našoj obali.
Zaštiti našeg bogatstva...
Što je već vidljivo i pokretanjem web-portala "Pomorsko je dobro".
– Aplikacijom smo omogućili građanima, udrugama i svim zainteresiranima jednostavniju mogućnost prijave devastacija na pomorskom dobru. I moram istaknuti, svi žele red, žele odgovorno postupanje s pomorskim dobrom, što je sve rezultiralo značajnim skokom u broju prijava devastacija i naravno velikim interesom medija – kaže Stipe Čogelja, pročelnik županijskog Upravnog odjela za pomorstvo i turizam, zadovoljan i što su mnogi prepoznali vrijednost kao i značenje ovog alata u borbi protiv devastacija.
Na adresu najveće dalmatinske županije stigle su i brojne pohvale, ali i strukovne nagrade za sam portal, što sve potvrđuju i brojke. Prijavljeno je 507 devastacija pomorskog dobra od početka rada portala, što je fascinantnih 779 posto porasta broja prijava u razdoblju od 2018. do 2020. godine, dok se za tekuću godinu još nisu toliko zahuktali radovi na "prekrajanju" izgleda naše obale, pa prijava u velikom broju još srećom nema.
– Najčešće devastacije su u vidu nasipanja plaža, izgradnji mulova koji se "stvaraju" od odbačenoga građevinskog materijala, betoniranja šetnica, "ravnanja" mrkinta i oblikovanja morskih stijena kako bi se dobio prostor za ležaljke, probijanje putova u zaštićenom prirodnom okolišu, rušenju borova kojim se oslobađa mjesta za štekate, škrinje sa sladoledom, suncobrane... – niže negativne primjere pročelnik Čogelja i navodi čega su se sve nagledali prošlih godina pri obilascima obale od Sevida do Gradca i od Splita do Biševa.
Mašta, naime, dopušta svašta, pa su mnogi vlasnici parcela koje se nalaze najbliže moru, nagradili vile s bazenima, najčešće i njih bespravno, te se još "drznuli" betonirati plažu ispred kuće i mrtvo-hladno je opisivati i nuditi potencijalnim gostima i prijateljima kao – privatnu plažu! S vezom za brod...
– Takvih prijava, protiv vlasnika vila za turizam koji koriste pomorsko dobro bez pravne osnove na području naše županije, do sada smo imali 26. Uz kuriozitet: oni sve to i oglašavaju, bez obzira na to što se radi o bespravnoj gradnji i eksploataciji našeg zajedničkog vlasništva – pojašnjava Matea Dorčić, voditeljica županijskog Pododsjeka za granice pomorskog dobra.
Premda domaći "vode kolo", ovoj "raboti" su se vrlo brzo pridružili i stranci.
– Imali smo tako Austrijance koji su na Hvaru ogradili prilaz plaži, švedski državljanin je u Sutivanu uredno nagradio ilegalni mul, Belgijanac je svoju kuću u Pisku smjestio doslovno na plažu, na same morske stijene... Puno toga se gradi bez dozvole, protivno prostornim planovima, bilo jedinica lokalne samouprave, bilo regionalne ili državne razine.
- I zato uvodimo red, reagiramo na svaku prijavu, šaljemo prijave inspekcijama, te ubrzavamo postupke. No, nažalost kao županijska uprava nemamo inspekcijski nadzor, nemamo mogućnost kažnjavanja i rušenja ilegalnih objekata. Premda dajemo koncesije za korištenje pomorskog dobra, koje možemo oduzeti, sve staje trenutno na tome. Svi procesi predugo traju, obala se neumorno i nepovratno uništava, a svi mi moramo reagirati – podvlači Čogelja, koji s djelatnicima svojeg odjela neumorno radi na očuvanju reda u prostoru, no trebaju im veće ovlasti.
Sve ono što ilegalno prijavljuju, pa prijave prosljeđuju nadležnima, da sutra, u skoroj budućnosti na njih mogu i sami reagirati. Bilo bi puno efikasnije, jer sada, kako vidimo situaciju na terenu, sve ostaje tek mrtvo slovo na papiru. Pa imamo i devastacije koje "slave" po četvrt stoljeća od podnošenja prijava, pa desetljeća prođu od pravomoćnih rješenja za rušenje do paljenja bagera. Procesi traju, a obala se nepovratno – uništava!