U sklopu SD Teme tjedna na Pomorskom fakultetu u Splitu održana je u četvrtak panel rasprava “Od devastacije do održivog upravljanja pomorskim dobrom”.
Teme o kojima je bilo riječi na ovom panelu su: zlouporaba koncesijskih odobrenja jedinica lokalne samouprave, nelegalna gradnja, ulaganje u lučku infrastrukturu, sustav kažnjavanja, dobri primjeri održivog upravljanja, te ostale aktualnosti vezane za devastaciju pomorskog dobra kao i zakonske regulative i strategije.
Sudionici panela bili su: Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, kapetan Željko Kuštera iz Lučke kapetanije Split, Siniša Marović, predstavnik jedinice lokalne samouprave i načelnik Općine Postira te prof. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić, prodekanica za razvoj i međunarodnu suradnju na Pomorskom fakultetu u Splitu. Moderatorica panela bila je novinarka Slobodne Dalmacije Sandra Barčot.
- Zbog čega je bitno? Kad dužinu naše obale pretvorite u jednu cestu to vam je kao od Splita do Frankfurta. Pomorsko dobro je resurs za koji nitko ne može reći moje je, tvoje, to prirodni resurs, to je blago koje je svih nas, to je vrijednost koja će služiti i našim pokoljenjima koje će očuvati naše prostore ne samo u obali već i unutrašnjosti. Mi smo prepoznali da je to prava vrijednost i pokrenuli cijeli niz aktivnosti. U povjerenstvima sudjeluju svi predstavnici iz Županijske skupštine, neovisno jesu li pozicija ili opozicija, sudjeluju i predstavnici jedinica lokalne samouprave – kazao je splitsko- dalmatinski župan Blaženko Boban.
- Uočili smo i da ima problema, zadovoljni smo naporom koji ulažemo, ali ne i konačnim rezultatom. Uputio sam dopis ministru Olegu Butkoviću i premijeru Andreju Plenkoviću, želimo da mi preuzmemo kompletnu odgovornost i dobijemo inspekcijske ovlasti. Znaju naši ljudi kad inspekcije rade. Mi želimo reagirati u pravom trenutku.
- Mi odobravamo koncesije, a lokalne zajednice daju koncesijsko odobrenje. One bi se trebale ponašati kao mi, ali to nije uvijek slučaj. Ne može mozaik biti sjajan ako ga gradi samo Županija, svi u taj mozaik trebaju ugraditi svoj kamenčić, svaki građanin i svaka institucija – istakao je župan Boban.
Kazao je kako često dobivaju neargumentirane kritike, a tim kritičarima nerijetko more oplahuje kuće:
- Prođite prometnicom od Splita do Omiša ili Trogira pa ćete vidjeti – zaključio je.
Govoreći o aplikaciji “Pomorsko je dobro” na koju je stigao velik broj prijava, Stipe Čogelja je kazao kako se dogodi da više građana prijavi istu devastaciju, no sve su u sustavu, sve su dostavljene svim inspekcijskim službama.
- Sve pratimo, građane povratno informiramo i dostavljamo izvješća nadležnim tijelima. Župan je nedavno u pismu ministru Olegu Butkoviću i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću naveo najeklantanije primjere devastacije i zatražio da Županija dobije inspekcijske ovlasti koje moraju biti na terenu. Inspektori se stvarno trude, ali i oni su kadrovski i financijski rastegnuti da reagiraju na sve, ukupno pet inspekcijskih službi je nadležno za devastacije na pomorskom dobru i ponekad dolazi do kakofonije. Mi pokušavamo koordinacijama poboljšati sustav inspekcija. Ključni su nam i mediji, sa Slobodnom Dalmacijom ostvarili smo dobru suradnju, surađujemo i sa akademskom zajednicom, puno je posla još, ali trudimo se – kazao je Stipe Čogelja.
Kada se prijavi devastacija, djelatnici Lučke kapetanije izađu na licu mjesta no sve ostane na zapisniku, gdje je problem - bilo je pitanje lučkom kapetanu koji je pojasnio kako funkcionira nadzor na terenu.
- Kad se izađe na teren, napravi se zapisnik i onda se krene u donošenje rješenja ili ide optužni prijedlog, nakon kojega inspektor nema više utjecaja. On je pokrenuo postupak, to je išlo na Vijeće za prekršaje, kreću žalbe što iziskuje vremena – kazao je kap. Kuštera.
Rekao je i kako se događa da se onaj koji je devastirao više se ne spominje već se ide na institucije, a trebalo bi više staviti fokus na one koji se neodgovorno ponašaju i rade štetu svima.
Načelnik Općine Postira iznio je primjere slučajeva u kojima je reagirao. Prvi je načelnik koji je tražio da se sruši jedan objekt. Pravna procedura je obavljena, ali na terenu je sve isto, ljudi ne vide da se išta napravilo.
- Imao sam dva primjera, prvi slučaj je bio prije dvije godine. Podnio sam prijavu preko aplikacije kad je gospodin, koji ima kuću blizu mora, odlučio srušiti staru rampu da može staviti brod u more i napraviti bolju i dužu. Institucije su brzo reagirale, i Lučka kapetanija i građevinska inspekcija i napisano je rješenje da to treba ukloniti. Obratili smo se Državnom inspektoratu kako bi Općina preuzela na sebe izvršenje, ali odgovorili su nam da je već ispisano rješenje i da je išlo u katalog rušenja i da moramo čekati. U drugom slučaju gospodin je radio ogradni zid na škrapama, inspekcije su reagirale, on je nastavio raditi, podnio sam prijavu Državnom odvjetništvu i nakon pola godine dobio sam informaciju da je poddignuta optužnica. Veliki trud, ali nedostaje završni korak – kazao je Marović.
- Rušenja se vrše jednom godišnje, na postupke javne nabave podnose se žalbe. Žao mi je što Državni inspektorat ne prihvaća zahtjeve jedinica lokalne samouprave da preuzmu rušenje, Županije je spremna to sufinancirati, a poslije se može tražiti podmirenje troškova od investitora ako je poznat. Ali često kad inspekcije izađu na teren, taj devastator nije na terenu i teško je utvrditi tko je izvršio devastaciju. Zato smo tražili inspekcijske ovlasti. Kad je devastator nepoznat, rješenje o rušenju je na Republici Hrvatskoj – kazao je Stipe Čogelja naglašavajući kako je bitna uloga medija i kako na stup srama treba staviti ljude koji devastiraju, a poseban je problem kad su to ljudi koji su poznati i koji bi trebali biti uzori.
- Moramo njihova imena reći, ne smiju ti slučajevi završiti u ladicama. Dođete na sud i kažu to je prvi prekršaj i daju minimalnu kaznu. Na taj način nećemo daleko stići – kazao je Čogelja.
Domagoj Maroević govorio je o uređenju obalnog pojasa, o projektima, što u fazi natječaja što u fazi izvođenja radova. Istaknuo je koliko je značajno financiranje iz EU fondova u ulaganjima u lučku infrastrukturu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Izdvojio je koliko im znači 51 milijun kuna iz tih izvora za izgradnju luke u Omišu, vrijednu gotovo 90 milijuna kuna.
Prof. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić naglasila je kako se EU od masovnog turizma okreće održivom turizmu u kojem svi trebaju biti zadovoljni, i oni koji primaju i pružaju usluge, kako bi svi imali koristi i očuvali okoliš.
Na pitanje o ekologiji mora, kazala je kako treba zaštititi prirodu i tu vrijedi princip predostrožnosti.
- Treba postaviti sigurnu zonu da se priroda može oporaviti, mora biti prirodne ravnoteže – naglasila je.
Novi zakon o pomorskom dobru je u pripremi. Stipe Čogelja je kazao kako je teško sve interese uskladiti, ali od 2003. kad je donesen do danas puno se toga promijenilo i radi toga ima problema u tumačenju.
- Teško je raditi kad nemate granice pomorskog dobra, ali mi smo uspjeli definirati granice lučkog područja koja smo proširili u okviru prirodnih cjelina. Vrlo je važno napraviti balans – naglasio je Domagoj Maroević.
Kako kontrolirati ljude koji ne plaćaju koncesije i koncesijska odobrenja, bilo je pitanje kapetanu Kušteri.
- Nitko ne postavlja pitanje sigurnosti, a to je naše glavno pitanje. Mi gledamo jesu li luke sigurne. Komunalni redari mogu donijeti rješenja o otklanjanju jednostavnih objekata. Trebalo bi raditi na edukacije lokalne samouprave, koja radi planove za gospodarenje pomorskim dobrom. Inspektorima Lučke kapetanije na prvom mjestu je sigurnost – kazao je Kuštera.
- Moji komunalni redari imaju pištolj bez metaka. Nigdje nije jasno definirano što on može i smije. Trebalo bi u zakonima dati jasne upute i ovlasti komunalnim redarima. Bilo bi potrebno da mi bez ičijeg odobrenja možemo otkloniti devastacije – naglasio je načelnik Općine Postira.
Stipe Čogelja je kazao kako bi se dobilo na brzini kad bi inspekcijske ovlasti bile spuštene na Županiju. Komunalni redari mogu reagirati kad su u pitanju kiosci i štekati, ali ne i veće devastacije.
Događa se i da takvi predmeti završe na sudovima u unutrašnjosti, a suci npr. u Velikoj Gorici nisu baš upoznati s pomorskim dobrom.
- Bitno je održivo upravljanje pomorskim dobrom, a ne razvoj po svaku cijenu – istaknuo je Čogelja.
- U izobrazbi pomoraca ugrađeno je i znanje o okolišu, svi nastavnici se zalažu da ih osvijeste u tome u nastavnom i izvannastavnom programu kako bi kasnije kad budu donosili svoje odluke čuvali prirodni resurs - pojasnila je prof. Jelić Mrčelić.
U raspravi je rečeno i kako područje obuhvata pomorskog dobra nije dobro definirano. Različito se tretira u pojedinim županijama. U zaštiti je bitno utvrditi te granice.
Stipe Čogelja ukazao je i na činjenicu da se kroz Zakon o prostornom planiranju more, odnosno pomorsko dobro tek nedavno prepoznalo, a mi smo pomorska zemlja.
- Ključ zaštite je u prostornom planiranju, u radu Županije i jedinica lokalne samouprave, u radu sudova - odgovorio je Šime Marović na upit što je ključno u zaštiti pomorskog dobra.
- Ne čekajmo nove zakone, radimo više na edukaciji, čuvajmo naše more. Kako vratiti u prvobitno stanje? Jedini način je odmah reagirati – kazao je kap. Kuštera.
- Podvucimo crtu, štitimo more i ostavimo ga budućim generacijama. Važna je svijest pojedinca da može svojim odlukama i ponašanjem tome doprinijeti, bilo veliki ili mali naš se izbor računa – kazala je prof. Jelić Mrčelić.
- Apeliram na one koji su društveno utjecajni, na medije, na institucije da svi mi budemo prvi kako se vladati i štititi pomorsko dobro, gledajmo prosperitet naše djece, dajmo više građanske hrabrosti jer i ovdje nam treba pomoć građana da možemo odmah reagirati i u korijenu zaustaviti devastaciju. Istina, ne možemo sve na ljude prebaciti, prihvaćamo naš dio odgovornosti, za to nam trebaju inspekcijske ovlasti – zaključio je Čogelja.
