Kada je prvi put probijen, nakon desetljeća izgradnje, Sueski kanal uvelike je unaprijedio trgovinu Europe i Dalekog istoka. Put od Indijskog oceana do, primjerice, Londona skraćen je za oko 9 tisuća kilometara ili čak 10-ak dana.
U drugoj polovini 20-og stoljeća bio je na udaru ratova između Egipta i Izraela, u koje su se uključivale i zapadnoeuropske sile, koje su ga i kontrolirale gotovo stoljeće nakon izgradnje. Sada je ponovno bio u fokusu svjetske javnosti. Ovaj put nije rat, srećom, nego pomalo bizarna i neočekivana pomorska havarija, piše HRT.
Pomorska nesreća koju nitko nije očekivao - jer za kormilom je bio iskusan kapetan, a sam brod ne samo da je bio ispravan nego i opremljen najmodernijom tehnologijom - u samo jednoj sekundi izazvala je tektonske poremećaje na svjetskim tržištima.
- U Europi ćemo uskoro vidjeti poskupljenje cijene goriva - najavljivao je pomorski stručnjak Sal Mercogliano, upozoravajući kako kroz kanal zbog nasukavanja ne može proći desetak brodova punih nafte te da je riječ o 30 milijuna barela punih nafte.
Najavljivao je kao moguću posljedicu blokade i promet robe, zbog čega bi između ostalog usporila i internetska prodaja. Upozoravao je tako da vam, primjerice, Amazon neće dostaviti paket koji ste naručili.
I doista, prva tri dana nakon nesreće bila su doista kaotična. Na svjetskim tržištima nastaju problemi, ali ne toliko veliki kao što se očekivalo. Istina je, neke su zemlje imale zastoj u opskrbi naftom, ali u odnosu na cijelu svjetsku sliku, problem je bio zanemariv. Za to vrijeme traju nadljudski napori da se jedan od najvećih transportnih brodova na svijetu oslobodi iz pješčane zamke.
General Osama Rabei, upravitelj Sueskog kanala, tada objavljuje da je šest dana nakon nasukavanja broda situacija, srećom, dobro završila.
Lavovski je posao odradila međunarodna spasilačka ekipa. Oslobodila je pramac broda iz pješčane obale, iskopane su stotine tisuće tona pijeska, nekoliko desetaka tegljača napokon je uspjelo pomaknuti brod, a u konačnici pomogla je i priroda - plima je bila ta koja je brod vratila u plovno stanje i oslobodila kanal.
- Spasilačka ekipa bila je sjajna. Bilo je kritično kad je brod dodirivao obje obale pa je mogao puknuti u sredini - objašnjava John Konrad, stručnjak za pomorske nesreće.
No, dodao je, sve se promijenilo kada su oslobodili pramac i kad su brod okrenuli u kanalu.
Nasukani brod u Sueskom kanalu stvorio je najveći prometni pomorski čep u povijesti, s obje strane kanala gotovo 450 brodova čekalo je da se oslobodi najkraća trgovinska ruta između Azije i Europe.
- Ne zovemo ga uzalud uskim grlom, vidjeli smo kako to može završiti - komentirao je John Kirby, glasnogovornik Pentagona.
Na redu je statistika i utvrđivanje štete. A ona je golema. Procjenjuje se da je ovaj incident globalnu svjetsku trgovinu stajao čak deset milijardi dolara dnevno. Jer, ne zaboravimo - Sueskim kanalom prolazi čak 12 posto svjetske trgovine. I sam Egipat pretrpio je veliku štetu. No predsjednik Abdedl Fattah El-Sissi na kraju ove kalvarije ipak zadovoljan.
- Govorit ću Egipćanima koji su šutljivo promatrali, kao da je njihov sin, ili nešto što im pripada, bio u krizi - rekao je.
Sueskim kanalom ponovno se plovi, ali problemi su ostali, piše HRT.