Pun pogodak “u sridu”, barem što se ljudi od nautike tiče, bilo je prije dvije godine lansiranje nove web-platforme neophodne za poboljšanje poslovanja u nautici.
U sektoru kojemu volimo tepati kako smo u njemu najbolji na svijetu, kako smo po floti najmoćniji, kako smo u samom vrhu, među kvartetom odabranih. A sve je bila ideja jedne dame, jer ipak žene pokreću svijet, pa tako i brojne inovacije u poslu bez obzira radi li se o muškom ili ženskom okruženju.
Premda su poslovi vezani za brod, navigaciju, plovidbu oduvijek muški svijet, ipak je Selma Čmelik zasukala rukave i osnovala platformu čarter.hr!
Odakle ideja stvoriti web-prostor za profesionalce u nautičkom turizmu, kakvi su rezultati dvogodišnjeg rada, upitali smo zadarsku poduzetnicu, stručnjakinju za digitalni marketing i vlasnicu agencije “Zona Plus”.
Novi je to bio projekt u segmentu nautike, jeste li zadovoljni učinjenim?
- Čarter.hr lansiran je prije dvije godine iako je rad na pripremi cijele ideje uzeo još jednu godinu. Zamišljen je kao jedinstvena web-platforma za profesionalce u nautičkom čarteru kako bi pratili trendove u industriji, razne propise, povezivali se sa servisima i dobavljačima, ali i pronašli digitalne alate za unapređenje svog poslovanja. Ideja je nastala ipak dosta ranije dok sam još radila aktivno u čarteru na poslovima rezervacija i prodaje. Tada mi je nedostajalo jedno takvo mjesto. Naprosto je do relevantnih informacija bilo jako teško doći na internetu – uvodi nas u priču Selma Čmelik, pojašnjavajući:
- Kroz pandemiju su se kockice posložile tako da sam ideju mogla realizirati. Iako smo tek krenuli, mogu slobodno reći da ako je suditi po komentarima ljudi iz industrije, pogodili smo samu bit. Komentari su više nego odlični i brojke koje nam u analitici rastu iz dana u dan pokazuju kako interesa ima.
Što biste mijenjali, što se pokazalo odličnim, a na čemu treba još poraditi?
- Na prvu nisam sigurna da li bih išta konceptualno mijenjala, iako prostora za poboljšanja uvijek ima. Odličnim su nam se pokazali webinari i autorski članci. To su stručnjaci u svojim područjima koji kroz mjesečne kolumne daju vrijedne informacije i načine kako jedno čarter poslovanje može biti uspješnije i naprednije. Također, dio u kojem predstavljamo digitalne alate korisnici su ocijenili vrlo korisnim, jer s obzirom na veliku ponudu softverskih rješenja prosječnom korisniku teško je pratiti što je novo i kvalitetno na tržištu. Stoga kroz ovaj dio imaju direktan pristup prodajnim predstavnicima koji će im dati demo verziju na korištenje te na taj način mogu procijeniti dobrobit za svoje čarter poslovanje. Segment na kojem trebamo još poraditi je možda kvalitetnije i sustavnije predstavljanje dobavljača, tvrtki koje imaju proizvode i usluge namjenjene ovoj industriji i rado bi se povezali s čarter tvrtkama.
Kakva je bila reakcije ljudi iz nautičkog sektora, koliko ste im olakšali posao?
- S obzirom na to da smo lansirali web točno pred biogradski sajam nautike na kojem smo izlagali u sklopu manifestacije Croatia Charter Expo, imali smo odmah iz prve ruke komentare i moram priznati da sam bila jako ponosna i na sebe i na svoj mali tim koji je sve skupa izgurao. Isto tako dobili smo i puno pitanja o sadržaju koji bismo mogli obrađivati, a onda smo to pretvorili u ideje i razrađujemo ih kako bismo ispunili očekivanja korisnika. Jednostavno mislim da je ključ uspjeha ove platforme u pažljivom osluškivanju potreba ljudi koji rade u čarteru te predstavljanje tih potreba i pronalaženje mogućih rješenja. Sve dok sadržaj na platformi bude koristan, bit će i interesa.
Velike brojke nisu poželjne
Vaš komentar situacije u nautici u Hrvatskoj, u top smo četiri svjetske nacije po čarter turizmu, po floti i prvi, no imamo li prostora za napredak ili smo dosegnuli svoj maksimum?
- Prostora za napredak uvijek ima, samo je pitanje vidimo li svi u istom smjeru taj napredak. Mislim da ćemo se danas svi složiti kako brojke i računanje jesmo li premašili pošlogodišnje rezultate dolazaka, tjedana ili noćenja nemaju više nikakva smisla. Velike brojke u ovom smislu više nisu poželjne, potrebno je okrenuti se kvaliteti, a ne kvantiteti. Sigurno je da čarter ovakav kakav sad već godinama poznajemo prolazi kroz određenu transformaciju. A koliko brzo će se ta transformacija odvijati ovisi o samim čarterima, ali i zakonskim regulativama koje često puta nemaju dodira sa stvarnim stanjem. Tako već za spomenute fekalne tankove na početku imamo zakonsku regulativu, ali u praksi ona naprosto nije provediva. Potrebno je još dosta infrastrukturnih izmjena kako bi takva regulativa bila u potpunosti ispoštovana. Iako ću uvijek reći da gdje ima volje, ima i načina, ali doima se da ovdje ta volja malo “kaska”.
Koji su po vama problemi nautike - nedovoljan broj marina, spremišta za otpadne vode, sporo uključivanje u zelenu tranziciju i budućnost koja nam donosi i električne brodove, nedostatak stručne radne snage jer svatko može lako do dozvole za upravljanje plovilom?
- Sve navedeno su veliki izazovi s kojima se hrvatski čarter nosi. Na svjetskom nivou velika i najvažnija stavka je zelena transformacija, smanjenje ugljičnog otiska i zbrinjavanje starih plovila koja su uglavnom rađena od stakloplastike. Kod nas je sve to poprilično u povojima. Svijest o ovakvoj transformaciji postoji, ali se opet ne provodi u dovoljnoj mjeri. Problem radne snage nije prisutan samo u nautici, već općenito. Nedostaje nam kvalitetnog i osposobljenog kadra i imam osjećaj da se o tome samo govori, ali ne radi ništa konkretno. Primjerice, radnici u čarter bazama su većinom priučeni radnici koji su znanje stekli kroz praksu, ali nikada nisu dobili nikakvu formalnu edukaciju osim stjecanja plovidbene dozvole. A mornari-skiperi u bazi su ključna karika u ophođenju s gostima i svakako je takve radnike potrebno dodatno educirati. Tu nema sustavnosti, a niti “sluha” kod voditelja čarter tvrtki. One čarter tvrtke koje taj segment počnu kvalitetno rješavati izdvojit će se od konkurencije i na taj način profitirati.
Srećom, velikih pomorski nesreća nemamo premda je velika “gužva” u akvatoriju, no koliko tim masovnim nautičkim turizmom kojemu pogodujemo ustvari uništavamo ono što je jedino i zanimljivo turistima veće platežne moći, a to su ljepota i nedirnuta priroda našeg arhipelaga?
- Ove sezone je bilo dosta napisa o pomorskim nesrećama iako nemam evidenciju je li to više ili manje nego proteklih sezona. Ali jedno je činjenica, imamo porast flote u čarteru od nekih 8 posto u odnosu na prethodne sezone. Povećanje flote znači i masovniji dolazak gostiju, i to gostiju koji nisu iskusni nautičari. S obzirom na to da je kod nas u Hrvatskoj vrlo jednostavno doći do plovidbene dozvole bez praktične provjere znanja, čudno je da pomorskih nesreća nemamo i više. Provjera nautičkih kompetencija gostiju u čarteru, nažalost, ne može biti samo oslonjena na procjenu djelatnika u čarteru. Mora postojati neko smislenije rješenje.
Kvalitetnija usluga
Vaša poruka “ljudima od struke” u kojem smjeru razvijati ovu turističku granu, po vašem iskustvu tijekom rada s profesionalcima u struci?
- Mislim kako su operativci, čarter tvrtke, itekako svjesni kako svojih mogućnosti, tako i ograničenja, ali i da su im ruke ponekad vezane zakonskom regulativom koja nije uvijek “na mjestu”. Iako imamo smjernice i direktive EU-a koje moramo poštovati i slijediti, naše zakonodavstvo to nekako zakomplicira i često nema sluha za stvarne potrebe čartera. Smjer u kojem treba razvijati ovu granu je već zacrtan, to je kvalitetnija usluga i sustavnije upravljanje cjelokupnim procesima rada. Još nitko naglas nije rekao da treba smanjivati flotu, ali vjerujem kako će se to dogoditi htjeli mi to ili ne.
