StoryEditorOCM

geostrateški planoviVeliki projekti su na čekanju, ali kineske ambicije širenja nisu nestale. Najpoželjnija ‘meta‘ ulagača s istoka su - hrvatske luke

31. siječnja 2021. - 07:38

Pandemija i zatezanje odnosa s Europskom unijom učinili su svoje – već dugo nismo čuli ni "a" od velikih ambicija kineskih ulaganja u Hrvatsku.

No, to što su veliki projekti na čekanju, ne znači da su i ambicije kineskog širenja, prije svega preko hrvatskih luka, nestale.

Nedavno odbijanje žalbe tvrtke "China Road and Bridge Corporation" na raspisani natječaj za gradnju drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac (pod obrazloženjem promašenog roka za podnešenje žalbe), Kineze "strateški" nije obeshrabrilo. Iako su, jasno, veliki projekti u Krapinskim Toplicama, Kumrovcu i Zadru na debelom ledu.

No, ne bi bilo ni aktualnog, polaganog oporavka mediteranskih luka od posljedica pandemijske blokade diljem svijeta – da nije kontejnera iz Kine!

Fokus brodara

I statistika to potvrđuje: tvrtka "Jadranska vrata" (osnovana je 2001. kao tvrtka kćer "Luke Rijeka", sada u 51-postotnom vlasništvu filipinske tvrtke ICTSI) izvijestila je nedavno o novom rekordu na kontejnerskom terminalu Brajdica u riječkoj luci (na slici).

U prošloj je godini prekrcano 300.000 kontejnerskih jedinica (TEU). Taj novi rekord, kako ističu, dobiva još veće značenje kada se sagleda u kontekstu godine koja je na svim poljima bila pogođena pandemijom koronavirusa.

Pritom valja skrenuti pozornost na neslužbeni podatak po kojemu je gotovo pola kontejnera – stiglo iz Kine.

– Jadranske luke, a ovdje posebno naglašavamo luku Rijeka, posebice prethodne dvije godine, sve više su u fokusu glavnih svjetskih brodara koji svoj teret prema zemljama srednje Europe i zapadnog Balkana usmjeravaju upravo kroz Rijeku, koristeći sve dobrobiti optimalnog geografskog položaja, slobodnog kapaciteta, ali i sve veće učinkovitosti i produktivnosti, kako terminala, tako i intermodalnih servisa, prvenstveno željeznice na krilima novih investicija Vlade RH te HŽ Infrastrukture i Lučke uprave Rijeka – kažu u "COSCO Shippingu".

Poznato je da se "Novi put svile" godinama manje koristi za prijevoz tereta, ali tek nedavno je postala aktualna opcija zbog novonastale situacije u prijevozu robe s Dalekog istoka.

image
Riječka luka čeka velike investicije
Srđan Vrančić/Cropix

Pomorski je prijevoz, logično, i dalje najpopularnija opcija prijevoza tereta jer je cjenovno najpovoljniji i nudi širok spektar prijevoznih usluga. Prijevoz robe pomorskim putem, kao ekonomski najisplativija opcija, praktično je prebukiran sve do ožujka. U željezničkom prometu, najviše se prevoze razni strojevi ili dijelovi strojeva, elektroničke komponente, metalni i plastični proizvodi...

Ova bi godina trebala donijeti i rasplet oko budućnosti kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, nakon što je na samom izmaku 2020. Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka iznenada poništilo međunarodni tender za odabir koncesionara.

Dodatno otezanje

​Na natječaj su bile stigle dvije obvezujuće ponude, jedna od kineske korporacije koju čine tvrtke "Ningbo Zhoushan Port Company Limited" (koja upravlja najvećom lukom u Kini i svijetu), "Tianjin Port Overseas Holding Limited" i "China Road and Bridge Corporation" (koja gradi pelješki most), a druga od konzorcija koji čine "APM Terminals" (tvrtka kćer brodarskog diva "Maersk") i "Enna Logic" (dio domaćeg energetsko-logističkog koncerna "PPD grupa").

Odlukom o poništenju dodatno će se otegnuti trakavica oko 400 metara duge operativne obale, čija je izgradnja trajala punih sedam godina (od prvog, neuspjelog pokušaja gradnje, prošlo je već gotovo 15 godina!), a u nju je dosad uloženo oko 120 milijuna eura. Izgradnja prve faze terminala završena je u lipnju 2019. godine.

Od koncesionara se očekuje ulaganje veće od 150 milijuna eura, u opremanje terminala i dogradnju još 280 metara operativne obale te njihovo puštanje u rad, čime bi kapaciteti Rijeke kao kontejnerske luke bili više nego udvostručeni...

Kakva će biti konačna odluka, nemoguće je prognozirati jer ne treba isključiti ni utjecaj eventualnih promjena u odnosu EU-a s Kinom, kao i globalnoga geopolitičkog okvira nakon smjene na vrhu SAD-a.

18. travanj 2024 15:33