StoryEditor
ŽivotSvaki dan

Dobar dio svijeta suočava se s gubitkom rutine, a to nije bezazleno kao što zvuči: može pomoći i jednostavna aktivnost poput pisanja popisa, evo zašto

Piše PSD
14. srpnja 2020. - 18:28
Shutterstock

Pandemija koronavirusa rezultirala je mnogim gubicima, od kojih su najteži zasigurno oni ljudski. U periodu koji će, za neke, ostati obilježen gubitkom bližnjih, drugi su pretrpjeli probleme na poslovnome planu, pa i nagli gubitak posla, shodno tome i prihoda.

No u isto vrijeme gotovo se čitav svijet nosi s poteškoćom koja samo na prvu zvuči banalno. Gubitak rutine.

O posljedicama koje donose nagle promjene upozoravali su još na početku pandemije stručnjaci. Jednom kad se svakodnevni odlazak na posao pretvori u zatvorenost u četiri zida, kava s kolegama u obavljanje kućanskih poslova, a odlazak u šoping u pothvat koji zahtijeva detaljnu pripremu, probleme ne treba izmišljati, oni dolaze sami.

Na ljudsku psihu utjecalo bi i manje od spomenutoga, čemu ne smijemo zaboraviti pridodati i sve neugodnije vijesti iz Hrvatske i svijeta kad je zaraza u pitanju. Oni koji se pozdravljaju unaprijed s ovom turističkom sezonom strepe od jeseni, ali nisu jedini. 

Stoga i samo spominjanje jedne rutine počinje zvučati smiješno. No, upozoravaju stručnjaci, nije baš tako. Sam njen manjak može kod nekih prouzrokovati aksioznost. A jedna naoko neobična praksa može pomoći kod osjećaja bespomoćnosti, piše CNN.

Popis za svaki dan

Tijekom perioda u kojemu više ne znate koji je dan u tjednu, kad ćete se vratiti na posao, treninzima, vožnji djece na druženje i svakodnevnim aktivnostima koje su vam u ovim trenucima riskantne ili naprosto pretjerano naporne, najvažnija je organizacija.

Ona unosi strukturu u dan, a pisanje popisa obaveza i planova u bilježnicu ili na list papira donosi određeno zadovoljstvo jednom kad ih prekrižite. Ova praksa, tvrde psiholozi, može biti odličan pomagač u smanjenju osjećaja izgubljenosti, pa čak i preplašenosti ili anksioznosti.

E.J. Masicampo, profesor psihologije na Sveučilištu u Sjevernoj Karolini, savjetuje zapisivanje dnevnih ciljeva koji su "autonomni agenti koji žive unutar nas i ionako nam okupiraju misli". Kaže da se njihovim verbaliziranjem i zapisivanjem na papir oni formiraju u jednom novom obliku i donose trenutno olakšanje, naročito jednom kad ih - prekrižite.

Trik je u tome da mikro ciljeve pišete na dnevnoj bazi i lagano ih izvršavate, kao i da im se posvećujete po redu. Ne zatrpavajte svoje dane ogromnom količinom zadataka, već odvojite one koje ionako obavljate "usput", savjetuje stručnjak.

Ne samo da će lista unijeti organizaciju u prilično promijenjenu svakodnevicu, već i obogatiti rutinu i izazvati zadovoljstvo jednom kad ju izvršite do kraja.

Kako bi funkcionirala, vaša lista mora sadržati mini ciljeve koji moraju biti jasno definirani i imati određene okvire unutar kojih bi trebali biti izvršeni. Ono gdje većina "zapinje" je tjelovježba, zato je važno odrediti cilj na tjednoj, a ne na mjesečnoj bazi. Posvetite se odluci da vježbate dva dana u tjednu i odredite sat za to. Ne djeluje više tako teško?

Ne pretjerujte

U procesu stvaranja nove rutine važno je imati na umu da neizvršavanje ciljeva ne znači nužno da ste podbacili. Ukoliko vam trening prekine važan Zoom sastanak ili vas od preslagivanja ormara odvrati druženje s djetetom, to je u redu. Dio popisa možete prebaciti za sutra.

"Popisi moraju biti fleksibilni. Ukoliko vlastiti uspjeh mjerimo njihovim izvršavanjem, to neće biti dobro za daljnju motivaciju. Shvatite ih kao zadatke na dnevnoj bazi, ali budite spremni i na promjene", savjetuju psiholozi.

Najvažnije je, na kraju poručuju, shvatiti da lista obaveza nije lista želja, već realnih zadataka.

Izdvojeno

03. kolovoz 2020 22:44