StoryEditor
Zdravljenegativan utjecaj

Upozoravajući rezultati znanstvenog istraživanja: kvaliteta zraka može ozbiljno utjecati na razvoj i zdravlje djece, naročito na jedan segment

Piše Javorka Luetić
14. svibnja 2020. - 08:01
Shutterstock

Prilično smo svjesni da izloženost zagađenom zraku ima negativan utjecaj na naše zdravlje. U vezi s tim najčešće se spominju respiratorne bolesti, problemi s kardiovaskularnim sustavom i slično. No što je s mentalnim zdravljem?

Na prvi pogled čini se da zagađenje zraka ne može značajno utjecati na probleme mentalnog zdravlja. Međutim, nalazi znanstvenika otkrivaju drukčiju sliku. Dvije nove studije koje su pripremili znanstvenici iz Dječje bolnice i Sveučilišta u Cincinnatiju u SAD-u usredotočeni su upravo na negativan utjecaj zagađenog zraka na mentalno zdravlje djece.

Prva studija obradila je podatke za oko 6800 djece kojima je u proteklih pet godina bila potrebna hitna psihijatrijska pomoć ukupno više od 13.000 puta. Analiza podataka pokazala je da se negativni utjecaj izloženosti visoko zagađenom zraku može vidjeti vrlo brzo. Tijekom privremene iznadprosječne zagađenosti zraka, dan ili dva kasnije naglo se povećavao broj djece s pogoršanim simptomima mentalnih problema.

image
Miroslav Kis/HANZA MEDIA

Upalne reakcije u mozgu

To je bila prva studija koja je otkrila neposrednu povezanost između dnevne zagađenosti zraka u određenom okruženju i neposrednog pogoršanja u slučajevima problema kao što su anksioznost i suicidalnost kod djece. Svakako će biti potrebna dodatna istraživanja kako bi se ta veza konačno potvrdila. Međutim, već ovi nalazi znanstvenika mogu pomoći u uvođenju preventivnih mjera koje bi zaštitile najugroženiju djecu i tinejdžere kada su u pitanju problemi mentalnog zdravlja. Naravno, ovo bi bilo samo privremena, alternativna rješenja koja ne uklanjaju glavni uzrok, dakle sve veće zagađenje zraka koje ima mnogo negativnih učinaka na cjelokupno stanovništvo, bez obzira na starosnu dob ili postojeće zdravstvene probleme.

U drugoj studiji, znanstvenici su koristili podatke prikupljene slikanjem mozga. Ovi podaci uspoređeni su s podacima o nedavnom iznadprosječnom zagađenju zraka zbog povećanog prometa u neposrednoj blizini djece. Usporedba ovih podataka otkrila je da postoji veza između povećanja gustoće prometa, što rezultira povećanim zagađenjem zraka, i poremećenim metaboličkim procesima u mozgu.

Uz to, tijekom razdoblja iznadprosječnog zagađenja zabilježen je rast učestalosti simptoma generaliziranog anksioznog poremećaja kod djece koja prethodno nisu imala problema s mentalnim zdravljem. Smatra se da je glavni razlog ove veze, barem na temelju rezultata provedenih snimanja, upalni odgovor mozga u slučaju izloženosti visoko zagađenom zraku.

image
Miroslav Kis/HANZA MEDIA

Porast depresije

Ovo nisu jedine studije koje otkrivaju povezanost mentalnog zdravlja mladih i zagađenog zraka. Osim osjećaja anksioznosti, koji postaju mnogo izraženiji u razdobljima povećanog zagađenja, postoji i veza između zagađenog zraka i porasta depresije kod djece i tinejdžera.

Iako su problemi s mentalnim zdravljem sigurno složeno pitanje na koje utječu razni čimbenici, ipak se čini da su važan dio u slagalici koji može pomoći u razumijevanju mentalnih poremećaja. Oni su posljednjih godina u porastu među gotovo svim skupinama stanovništva, a nažalost nisu isključeni ni najmlađi.

Počeci takvih problema često se mogu razvijati u ranom djetinjstvu. To se odnosi i na utjecaj zagađenog zraka. Za djecu koja su u ranom djetinjstvu bila izložena jakom zagađenju čini se da postoji veći rizik od razvoja mentalnih poremećaja tijekom puberteta. Svakako je to zanimljivo područje istraživanja i još jedan razlog zbog kojeg je potrebno riješiti problem sve većeg zagađenja zraka na mnogim područjima.

Dr. Franić: I prvi psihijatri preporučivali su liječenje na čistom planinskom zraku

- Proučio sam istraživanja i ona nisu iznenađujuća iako su relativno nova. Ipak, kao mali intermezzo napomenuo bih da su i prvi psihijatri za liječenje i rehabilitaciju preporučivali sanatorije i lječilišta na planinskim predjelima sa čistim zrakom. Očito su iskustveno osjećali ono što istraživanja sada pokazuju.

Zagađenost zraka i utjecaj na mentalno zdravlje je novija tema. Istraživanja su u početku bila ili na eksperimentalnim modelima ili na odraslima. Većinom su pokazala štetan utjecaj zagađenosti. Istraživanja na odraslima je teže interpretirati jer se kod njih tijekom života može nakupiti ogroman broj raznoraznih vanjskih utjecaja pa je teže razlučiti uzročno-posljedične veze.

Ova dva istraživanja imaju nekoliko dodatnih prednosti. To su veliki uzorak i ista geografska lokacija, odnosno isti grad. Stoga se ne može prigovoriti da su istraživanja provođena među različitim gradovima s različitom razinom zagađenosti, a time i moguće nekim drugim razlikama koje utječu na mentalno zdravlje, a koje možda nisu uzete u obzir.

Primjer bi bila usporedba mirnoga alpskog gradića i nekog teško industrijaliziranog grada u Kini. Tu nije samo razlika u razini zagađenosti nego i načinu i ubrzanosti života, društvenim odnosima, kulturi i nizu drugih čimbenika. U ovim istraživanjima imamo puno jasniju povezanost. Imamo period većeg zagađenja u istom gradu i nakon toga porast broja djece s različitim poremećajima mentalnog zdravlja. Jedino pitanje je kojim mehanizmom se to događa.

Autori druge studije, a i nekih drugih istraživanja na odraslima, smatraju da određene tvari iz zagađenog zraka djeluju štetno na način da izazivaju male upalne procese u različitim dijelovima ili stanicama mozga a to se onda može odraziti i kroz psihijatrijske simptome i poremećaje - kaže doc. dr. sc. Tomislav Franić s Katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta u Splitu, te dodaje da ono što je zabrinjavajuće jest da su ova istraživanja pokazala tu povezanost i promjene već u dječjoj ili adolescentnoj dobi, a to znači da je tom štetnom faktoru potrebno puno kraće vrijeme da počne izazivati štetu i da ta šteta dulje traje i vjerojatno je veća s protekom vremena.

Stoga treba nastaviti istraživanja u ovom smjeru, kako zbog medicinskih tako i ekoloških razloga, da osvijestimo i ovu, ne baš malu cijenu zagađenosti.

image
Dr. Tomislav Franić
Jakov Prkić/HANZA MEDIA
Rizici izlaganja dušikovu oksidu

- Novija istraživanja govore o povezanosti dnevne izloženosti zagađenom zraku i porasta pojave psihijatrijskih poremećaja, poput anksioznosti i suicidalnosti kod djece. Navedeno je potrebno potvrditi dodatnim studijama, no to može predstavljati podlogu, zapravo i poticaj, za razvoj preventivnih mjera kod takve djece budući da se može raditi o sinergističkom učinku zagađenog zraka na težinu i učestalost psihijatrijskih simptoma.

U tom smislu i jedna britanska studija navodi da su tinejdžeri koji žive u gradu pod gotovo dvostruko većim rizikom od pojave psihotičnih simptoma u odrasloj dobi u odnosu na one iz ruralnih dijelova, što se povezuje s većom ekspozicijom dušikovu oksidu, kaže doc. dr. sc. Tihana Jendričko, specijalistica za anksiozne poremećaje u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.

image
Dr. Tihana Jendričko
Privatni album
#ZAGAĐENI ZRAK#MENTALNO ZDRAVLJE DJECE#DEPRESIJA

Izdvojeno

30. svibanj 2020 14:54