Cjepiva koja se koriste prije svega potiču stvaranje antitijela koja su usmjerena na tipičnu "bodljikavu" bjelančevinu virusa koja prodire u naše stanice. Postojeći preparati to čine prilično dobro, bez obzira na to jesu li stvoreni "klasičnom", vektorskom metodom ili mRNA metodom gdje se našim stanicama "kaže" kakvo točno antitijelo trebaju proizvoditi.
Kako objašnjava imunolog Carsten Watzl s Leibnizovog instituta Tehničkog sveučilišta Dortmund, već i delta soj virusa je smanjio djelotvornost cjepiva. Koliko točno - tu ima različitih mišljenja: kod "klasičnog" cjepiva kao što je ono AstraZenece sa 66 posto na oko 60 posto, kod mRNA cjepiva kao što je BioNTech/Pfizera s preko 90 posto na 88 posto - ali iskustva iz prakse u Izraelu koji je masovno koristio baš taj...