StoryEditorOCM

borba sa sušomKada i kako zalijevati masline? Tri su faze kritične, ključno je poznavati evapotranspiraciju područja na kojem se nalazi nasad

Piše Mr. sc. Marijan Tomac
8. lipnja 2022. - 15:51

Jedan od čimbenika koje je davno upoznao čovjek da ima negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju jest suša. Još su stari narodi na sve moguće načine koristili vodu da smanje utjecaj suše na minimum ili je posve isključe. Od prvih primitivnih sustava za navodnjavanje danas su se razvili sofisticirani sustavi koji ne samo da reguliraju precizno potrebnu količinu vode biljci, već se putem njih obavlja prehrana i zaštita od bolesti.

U današnje vrijeme, kada su ulaganja u proizvodnju visoka, kada potrošači traže samo proizvod određene kakvoće, gotovo nemoguće je postići visoki prinos i postići zadovoljavajuću kakvoću proizvoda bez navodnjavanja u razdobljima kada biljci manjka vode iz tla.

Pritisnuti klimatskim promjenama u posljednjih nekoliko godina, osigurati dodatne količine vode, osim oborinske, tijekom značajnog dijela vegetacijske sezone, postalo je neizbježno.

Poljoprivredne kulture za koje se znalo govoriti da vole sušu danas bez dodavanja dodatnih količina vode vrlo loše rode.

Kao što navodnjavanje daje pozitivne efekte na biljke, isto tako može davati i negativne rezultate, ako se obavlja nestručno i nepravodobno. Nije posao navodnjavanja samo pustiti vodu kroz parcelu, i gotovo.

Treba znati kada navodnjavati, s koliko vode, a pogotovo ako se uz navodnjavanje obavlja i prehrana biljaka. Jer ne treba nikako zaboraviti da se sav višak vode koji biljka ne iskoristi putem korijenja procjeđuje u dublje slojeve tla, završavajući negdje u podzemlju i javljajući se ponovno na površini na nekom drugom mjestu, ali tada kao voda koja je kontaminirana.

Dovoljne količine vode u svim razvojnim fazama masline jamstvo su redovite i obilate rodnosti. Maslina zbog niza prilagodbi u građi može podnijeti popriličnu sušu i visoke temperature; ima male kožaste listove i zaštitnu kutikulu na gornjoj strani lista, a male stome i dlačice na naličju lista smanjuju hlapljenje. Osim količine vlage u tlu, na hlapljenje utječu i vanjski čimbenici: temperatura, vlažnost zraka i vjetar.

image

Većina maslinara odlučila se za sustav kapanja

Korijenov sustav i voda

U nedostatku vode maslina širi korijenov sustav, tako da u suhim područjima uzgoja maslina postoji velika neravnoteža korijena u odnosu na nadzemni dio, što omogućuje da maslina u takvim prilikama raste i donosi rod. Kod navodnjavanih maslina struktura korijenove mreže se mijenja jer korijenje slijedi vodu.

Navodnjavanje jamči redovitu rodnost, povećavajući krupnoću ploda i vegetativni rast. Ukupna količina ulja po jedinici površine kudikamo je veća kod navodnjavanih nego kod nenavodnjavanih maslina.

Maslina treba vodu tijekom cijele godine, premda mnogo više ljeti nego zimi.

Maslina najviše vode treba od početka cvatnje do zametanja plodova, što je u većini maslinarskih regija našeg priobalja tijekom lipnja, a ako se ponove prethodne dvije godine, s navodnjavanjem treba početi već u svibnju.

Da bi se točno znalo koliko i kada treba davati vodu, potrebno je poznavati evapotranspiraciju pojedinog područja.

Evapotranspiracija je prijenos vode iz tla u atmosferu isparavanjem (evaporacija) i putem biljke (transpiracija). Pojednostavljeno, evapotranspiracija je suprotna pojava od kiše. Kod evapotranspiracije razlikuju se pojmovi potencijalna i stvarna evapotranspiracija.

Za potrebe široke poljodjelske prakse, a time i za navodnjavanje maslina, dovoljno je poznavati potencijalnu evapotranspiraciju, koja se može izračunati koristeći dva meteorološka elementa: temperaturu i oborine. Od temperature koriste se srednje mjesečne vrijednosti, a od oborina mjesečne sume.

Izbor sustava navodnjavanja

Kada poljodjelac maslinar dozna kolika je evapotranspiracija na njegovu području, tek tada pristupa izboru sustava za navodnjavanje. Kod nas se puno toga improvizira i radi napamet jer svatko misli da sve zna i da je dovoljno da kroz cijevi teče voda i da kapa kroz kapaljke.

Uzgoj maslina najčešće je vezan uz područja gdje nema stalnih izvora vode tijekom cijele godine. Većinom postoje izvori i vodotoci koji su aktivni i izdašni vodom tijekom zime. Također je moguće koristiti vodu iz podzemlja kopanjem bunara na lokacijama gdje ima dovoljno vode u podzemlju.

Bez obzira je li voda iz povremenih vodotoka ili iz podzemlja, potrebno ju je akumulirati za razdoblje kada je maslinama najpotrebnija, a nema je u tlu u zoni korijenja. Najpogodnije su umjetne akumulacije izgrađene u samome masliniku različitog kapaciteta. Kapacitet akumulacija ovisi o površini maslinika i prosječnim količinama oborina.

image

Voda iz podzemlja najbolji je, ali i najskuplji izvor

Da bi se osigurala voda za navodnjavanje manjih maslinika, kakvih je najviše, rabe se mini akumulacije različitoga kapaciteta, od 100 do 3000 m3 pa i više.

Veličina akumulacije ovisi o potrebnoj količini vode za navodnjavanje, kao i mogućnosti njezina punjenja tijekom godine. Ako postoji izvor vode iz podzemlja (bunar – bušotina) koji je svojom izdašnošću manjega kapaciteta, ali permanentno može osigurati vodu, potrebna je akumulacija manjega kapaciteta od one koju punimo oborinskim vodama tijekom kišnoga godišnjeg razdoblja.

Izgradnja akumulacija

Za izgradnju akumulacija koristi se materijal iz samog maslinika – kamenje i zemlja, a unutrašnjost se oblaže nepropusnom geomembranom. Izgradnja ovakvih akumulacija je lagana i relativno jeftina.

Veličina akumulacije također ovisi o izboru sustava za navodnjavanje. Od svih maslina u svijetu koje su pod sustavom za navodnjavanje metodom kapanja i mikrorasprskivanja navodnjava se 98 posto.

Ostali načini navodnjavanja, a to je kišenje i navodnjavanje u brazde, gotovo da se i ne koriste. Tijekom posljednjih dvadeset godina podignut je veliki broj novih plantažnih nasada maslina na terenima gdje je moguće navodnjavanje.

Neupitno je da je voda maslini potrebna jer ljeta koja su pred nama prisilit će nas da na bilo koji način osiguramo potrebnu količinu vode, ne samo zbog većeg prinosa, već i zbog njihove opstojnosti.

Tri kritične faze

Za maslinu postoje tri kritične faze kada je voda od presudne važnosti:

1. faza: početak vegetacije, odnosno faza razvrstavanja pupova,

2. faza: početak resanja (pred cvatnju),

3. faza: početak rasta zametnutih plodova.

image

Akumulacije obložene geomembranama odlično su rješenje

23. prosinac 2024 18:05