“Maslina je drvo od stotinu lita, maslina je gora ako te tko pita …. “ pjeva klapa Šibenik u istoimenoj nostalgičnoj, ljubavnoj baladi utkanoj u dušu i srce dalmatinskog ribara i težaka. Hrvatska obala Jadranskog mora od Savudrije do Boke sastavni je dio mediteranske i svjetske kulture baštine - brojnih štovatelja masline, maslinarstva i maslinovog ulja.
Sretan sam što živim u doba renesanse hrvatskog maslinarstva. Sretan sam što svakodnevno mogu svjedočiti stvaranju novih maslinika uzduž čitave hrvatske obale. Na putu između Samobora i rodne Dalmacije često svratim u Akropolu hrvatskog maslinarstva - zadarski Novigrad.
Na nekad pustom novigradskom kamenjaru, u morskom okruženju niknuo je maslinik. U metaforičkom smislu dr. Ivica Vlatković je hrvatska božica Atena. Maslinik kultiviran na škrtoj dalmatinskoj zemlji je stvarna sinteza povijesti hrvatskog maslinarstva - potoci znoja, žuljevite ruke, stoljetni prkos, spektar novih ideja, aerosol navodnjavanje, besprijekorno uređeni maslinik, apotekarski podrum, brojne zlatne medalje sa svjetskih natjecanja, Europski fondovi, životni znanstveni eksperiment u teatru kamena, mora i ogromne količine ljubavi.
Bio sam na jednoj smotri maslinara u Vodnjanu “Dani mladog maslinovog ulja”. Hladna istarska bura je vjerojatno bila inspiracija za postavljane pitanja: “Zašto maslina stvara ulje”? Šetao sam od štanda do štanda i odgovora nisam dobio. Nisam bio razočaran, a niti sretan.
Svoje stručne i znanstvene frustracije ispovjedio sam u Novigradu. Katedra nije bila na dalmatinskoj maslinarskoj Akropoli, nego za stolom “Mihine konobe” u Novigradu. Kombinacija ulja Ivove zlatne “Fortice”, Mihine pohane dagnje, kapljice crnog Triangola i ekstra djevičansko more Novigradskog fjorda jedinstvena su potpora za još jedno putovanje običnog čovjeka prolaznika u tajne vječnosti Majke prirode.
Samonikla maslina
Maslina je od pamtivijeka prisutna u mediteranskom bazenu. Arheološki nalazi njenih koštica u špiljama stari su više od 9000 godina. Na osnovu povijesnih zapisa poznato je da je na teritoriju današnjeg Izraela divlja maslina kultivirana 4000 godina prije Krista. Kultivacija je vjerojatno uvedena na više mjesta Sredozemlja odabirom potomstva divljeg srodnika mastrinke Olea europea var. oleaster.
Zaključak je jednostavan. Maslina je u svojim plodovima stvarala ulje i prije nego što je čovjek uspio kultivirati za svoje potrebe.
Divlja maslina ili mastrinka je bila samoniklo stablo u potpuno negostoljubivom zemljopisnom okruženju s malo škrtog tla i gotovo nikakvih vodotoka.
Odgovor na pitanje zašto maslina stvara ulje moramo tražiti na molekularnoj (biokemijskoj) razini unutar najvažnije funkcije svih živih bića - reprodukcije.
Maslina se razmnožava vegatativno (nespolno) i generativno (spolno). Vegetativnim načinom iz dijelova matične biljke, tisućama godina se selekcionira fenotipski izabrane jedinke. Samo jedna generacija vegetativno selektiranih maslina može trajati tisućama godina bez značajnih promjena u genetskoj strukturi.
U primordijarnom aspektu uzgoja masline, a isključivo zbog količine proizvedenog ulja to je dobra ideja. Međutim ista kvaliteta genetske strukture ne može se suprostaviti stalnim promjenama unutar klimatskog i biološkog okruženja, pa tvrdoglavo vegetativno selekcioniranje iste vrste u praksi često proizvodi kontraučinak.
Generativnim ili spolnim načinom putem otpalog ploda (zametak), samonikla maslina se održavala desetcima tisuća godina prije nego što ju je čovjek kultivirao ili pripitomio za svoje potrebe.
Ako usporedimo spolni način razmnožavanja masline i implatacijsku fazu reprodukcijskog ciklusa žene možemo jednostavno utvrditi kako je maslina pobjednik u toj prirodnoj utakmici.
Nesavršeni čovjek
Čovjek je prilično nesavršeno reprodukcijsko biće, s dosta nelogičnosti. Deseci milijuna spermija natječu se u utrci prema jednoj jajnoj stanici. Fertilizacija je vremenski limitirana na 6 - 12 sati.
Nakon što oplođena jajna stanica u razvojnoj fazi zametka dođe u materište treći dan nakon fertilizacije, tamo egzistira sljedeća tri dana prije implatacije. Sve se to događa u fazi implatacijskog prozora ili najveće nepoznanice ljudske reprodukcije.
Na osnovu znanstvenih ispitivanja medicina danas zna da se u toj fazi reprodukcije sintetizira više od stotinu proteina i enzima koji su potrebni za trajno sjedinjenje između zametka i endometrija.
Za proizvodnju ogromne količine proteina i enzima potrebna je energija koju zametak može koristiti samo iz ograničenih metaboličkih resursa sekrecijski promjenjenog endometrija. Kao izvor energije endometrij koristi samo ugljikohidrate, glikogen ili polimeriziranu glukozu.
Energija koja se dobije kroz potpunu razgradnju jedne molekule glukoze u tri metaboličke faze (glikolize, Krebsov ciklus, oksidativna fosforilizacija) je 36 molekula ATP-a ili adenozin trifosfata. Nažalost endometrij u implatacijskoj fazi često nema dovoljno goriva pa umjesto željene implatacije, a 14 dana nakon biološki uspješne fertilizacije slijedi krvarenje ili pobačaj neimplatiranog zametka.
Maslina je savršenije reprodukcijsko biće. U doba potpune zrelosti plodovi maslina sadržavaju 50% vode, 20% - 25% ulja, oko 25% ugljikohidrata i nešto proteina.
Biljka za razvoj zametaka iz vlastitog ploda, osim glukoze, koristi i energetski potentniji izvor - oleinske masne kiseline. Oksidacijom masnih kiselina dobije se oko 120 molelekula ATP-a. Kvantitet proizvedenih molekula ATP-a nastalih betaoksidacijom masnih kiselina je proporcionalan broju ugljikovih atoma u biokemijskoj konfiguraciji masnih kiselina.
Fiziološki reprodukcijski trik maslina je evolucijski riješila na razini biokemijskog raskršća (koenzimu A) unutar Krebsovog ciklusa. To je mjesto metaboličkog križanja oksidacije glukoze i masnih kiselina. U uvjetima povećane produkcije glukoze, stanice nekih živih bića višak energije iz ugljikohidrata mogu deponirati u masne kiseline.
Hipotetski kada bi čovjek svaku večer prije spavanja fiziološke dnevne energetske potrebe obogatio dodatkom jedne boce Coca-cole i jedne vrećice prženog krumpirovog čipsa, značajno bi porasla tjelesna težina zbog metaboličke pretvorbe ugljikohidrata u masti.
U negostoljubivim uvjetima mediteranskog okruženja, maslina u doba sazrijevanja ploda, višak šećera dobivenog iz procesa fotosinteze pretvara u oleinske kiseline. Na taj način svakom plodu osigurava dovoljno energije za rast i klijanje u okruženju siromašnom zemljom i vodom.
Svake godine stablo masline stvara desetake tisuća plodova. U biološkoj održivosti svetog stabla samo rijetki sretnici iz ploda biljke su bili sposobni izvršiti reprodukcijsku zadaću - nastavak vrste generativnim putem.
Čudesna igra prirode
Oleinske kiseline u plodu masline svoju visoku energetsku potenciju baštine iz sunčeve svjetlosti. Nažalost mnogi maslinari nisu upoznati ili svijesni čudesne prirodne igre, neprestane konverzije jednog oblika energije u masu, i obratno.
Čitav proces je vrlo složen i laiku teško shvatljiv. Potrebna su kompleksna znanja iz nuklearne fizike, kvantne mehanike, biokemije i molekularne biologije.
Osnovni generator čitavog života na našem planetu je sunčeva svjetlost. Nastala je kao “nusprodukt” spajanja golih jezgri vodika u helij u uvjetima ekstremnih temperatura i tlakova. Potpuno je paradoksalno da je “usputni proizvod” nuklearne fuzije svjetlost, stvoritelj svega ne samo u Sunčevom sustavu, već u čitavom svemiru.
Svjetlost je elektromagnetski val. Dualna priroda elektromagnetskog vala (foton/elektron) je pokretač života na zemlji. Proces se zove fotosinteza. Paketići energije (fotoni) u obliku različitih boja (E = hv) dolaze na list biljke (masline).
Fotoni udaraju u klorofil kloroplasta i izbijaju elektrone pa biokemijska “utrka” može započeti. Pokretač svih kemijskih reakcija u listu biljke je sunčeva svjetlost ili spektar energetskih paketića fotona. Sveprisutne sirovine se nalaze u okruženju biljke: voda i ugljični dioksid.
Osnovni proizvod fotosinteze je šećer i kisik.
U fazi dozrijevanja maslinovog ploda ili intezivne fotosinteze, višak šećera se preko metaboličkog raskršća u Krebsovu ciklusu (koenzim A) deponira u visoko energetsku masu - kapljice oleinske kiseline.
Čitav opisani scenarij Majka priroda je evolucijski stvorila da bi zametku iz otpalog ploda masline pružila energetsku potporu za klijanjem, odnosno stvaranjem nove biljke.