StoryEditor
OstaloBOGATI PROGRAM

Noć u kojem je oživio centar Splita: pogledajte prekrasne fotografije iz gradskih muzeja i galerija

31. siječnja 2020. - 23:09
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Petnaesta po redu Noć muzeja izazvala je, kao i svih prethodnih godina, velik interes Splićana koji su šetajući od jedne do druge galerije i muzeja koristili ovu priliku u godini da besplatno pogledaju neku od zbirki u svom gradu. Grupe, društva, parovi, obitelji, rijetki turisti šetali su središtem grada do kasnih sati i donijeli živost kakva je postala rijetka u ovo zimsko doba godine.

U 'carskom dnevnom boravku', na Peristilu, u nedavno otvorenoj Splitskoj kući jezika i kulture, upravo je to bila misao predsjednice Prokulture dr. Nansi Ivanišević koju je istakla u uvodnom dijelu večeri – da se kulturnim sadržajima dade razlog Splićanima da se vrate svome gradu i s njime žive tijekom cijele godine, a ne samo u turističkoj sezoni.

- Iskreno vam kažem, donedano sam bio uvjeren kako za svog života nikad neću ostvariti san koji sam vjerujem dijelio s mnogim građanima Splita. Da mogu ući kad god me volja u najvrjedniji prostor u Splitu, upravo ovaj, koji čuva in situ ostatke staroga Dioklecijanova Carda, ostatke ostataka iz kojih se može spoznati raskoš antičke Palače - kazao je na početku svog izlaganja o Izložbi skulptura iz Zaklade Grenc novinar Slobodne Dalmacije Damir Šarac, pa nastavio:

- Kad je prije pet godina vratio Dioklecijana u njegovu Palaču, splitski poduzetnik, dugogodišnji njemački konzul i neizlječivi splitoljubac Karlo Grenc pogodio je grad – u šuštu! Kolone građana i turista dolazile su u carski triklinij, današnji Etnografski muzej, vidjeti gipsani odljev prvog Dioklecijanova kipa. Onda su krenule i rasprave, tipične splitske: je li ga trebalo raditi, je li car zaista izgledao baš tako, gdje ga trajno smjestiti...

Nakon pustih govorancija, Grencov i naš car vratio se u svoj mir, odnosno u neko skladište gdje čeka da ga se iskleše u trajnijem materijalu, pa da zauzme svoje mjesto u splitskom panteonu velikana. A večeras imamo priliku vidjeti zbirku imperatorske obitelji: tu su izložene biste Dioklecijana, njegovih suvladara Maksimijana, Galerija i Konstancija I Klora, Konstantina, te vladarice Helene i Anastazije. Njihova lica sada su s ove strane Peristila – kazao je Šarac.

image
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Kako se Noć muzeja odvija, među ostalim, i u znaku obljetnice - 200 godina postojanja Arheološkog muzeja Split, povjesničar umjetnosti profesor dr. Ivo Babić održao je predavanje o don Frani Buliću, velikom hrvatskom arheologu, epigrafičaru, povjesničaru i konzervatoru koji je pola stoljeća bio ravnatelj Arheološkog muzeja, te konzervator povjesnih i umjetničkih spomenika za Dalmaciju. U izlaganju koje se slušalo kao da je u pitanju napeti triler, dr. Babić je ispričao najvažnije podatke iz Bulićevog bogatog života, ali je u svom stilu dodao i rijetko poznate činjenice.

Poput one da je u Carnuntumu nedaleko Beča, gdje je nekoć Dioklecijan pozvan nakon abdikacije da se odluči o budućnosti Rimskog carstva, izgrađen muzej – blizanac, identičan splitskom Arheološkom muzeju.

- Bulić je bio opsjednut Dioklecijanovom palačom, htio je zakonski zaštititi, a ono što je i danas aktualno, bio je protiv njene purifikacije. Palača je jedna ljuštura i ne može je se svesti samo na rimski kostur; ona je spomenik svih stoljeća i svih njenih stanara. Jer, danas nam se događa da se Split “ljušti”, sve manje je kuća, gubimo ljude, a grad bez ljudi ne može ništa - naveo je dr. Babić, te nastavio:

- Don Frane Bulić je davao poticaja osnivanju raznih društava, a to vam je danas civilno društvo, želja da o svemu odlučuju građani, a ne male političke grupacije i interesne skupine. Ne može se spomenike spašavati samo iz kabineta. Spomenci ne pripadaju samo znanstvenicima, oni pripadaju svima. Na neki je način bio, dakle, jako moderan. A što je bila politika za don Franu Bulića? U najljepšem smislu antičke Grčke, bio je čovjek koji izađe na Forum i govori. Bio je javni radnik. Kad je bio član u bečkom Parlamentu, Carskom vijeću, borio se za Dalmaciju, za integraciju Dalmacije i Hrvatske, za položaj Hrvatske u Monarhiji. On koji je bio erudita, znao jezike, borio se za uvođenje hrvatskog jezika, za pohrvaćenje Splita

To je politika u najboljem smislu riječi. Gledano očima današnjice i ovih “afera dnevnice”, on je od svojih dnevnica štedio za školovanje studenata. Imao je smisao za zajedničko i opće. No, mrzio je nacionalizam iz dna duše. Prezirao je kult nacije, kult vjere. Njegova nacija je bila kršćanstvo u izvornom smislu, njegova domovina je bila gore, na nebu. Hrvat svim svojim djelima, njegovo hrvatstvo nije bila ruka na prsima, nego davanje. Zaista nam može biti exemplum, uzor i ima moje duboko poštovanje kao čovjek koji je bio na nivou povijesti – završio je dr. Babić ispraćen pljeskom.

image
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Inače, u Noći muzeja različiti programi su se odvijali paralelno u Muzeju grada, Galeriji umjetnina, Kino klubu Split, Arheološkom muzeju Split gdje je organizirana Šetnja s don Franom, muzejski kviz, prodaja muzejskih publikacija i druženje uz tople napitke i slastice, pa u Etnografskom muzeju, Galeriji Meštrović, Hrvatskom pomorskom muzeju, Muzeju Brodosplit, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, Prirodoslovnom muzeju, Školi likovnih umjetnosti, Umjetničkoj akademiji, te u Zvjezdanom selu Mosor gdje su također pohrlili brojni sugrađani.

image
Vladimir Dugandžić/HANZA MEDIA

Svoja vrata na Poljudu je otvorio i Hajduk gdje se mogla posjetiti trofejna sala "splitskih bilih", dok su se posjetitelji u Muzeju sporta družili i razgovarali sa olimpijcima, ali i pogledali filmove iz sportske baštine grada Splita.

U čitavoj Hrvatskoj je bilo do jedan sat iza ponoći otvoreno više od 200 muzeja, galerija, knjižnica, arhiva, obrazovnih ustanova i udruga.

Izdvojeno

13. srpanj 2020 00:33