U vihoru Drugog svjetskog rata hrvatski antifašisti tiskali su prvi broj Slobodne Dalmacije u pojati u njedrima surog Mosora.
Bilo je to, dakle, u lipnju, usred mladog ljeta, a u jesen točno osamdeset godina kasnije aktualna je garnitura zaposlenika "Slobodne" krenula na isto mjesto – u mosorsku pojatu – e kako bi postavila spomen-ploču. Novu, metalnu i vječnu – barem se nadamo – tamo gdje je vrijeme već izlokalo onu kamenu, a brdske atmosferilije na njoj ostavile tragove.
Pokušajmo približiti okolnosti toga vremena: Drugi svjetski rat plamti, Italija se, kao ekstenzija nacističke Njemačke, sprema Dalmaciju, Hrvatsku, pa i cijelu bivšu federaciju pripojiti fašističkom snopu Mussolinijeva klasja. "Slobodna" i naši "prakolege", prvi novinari, kriju se u brdima kako bi...