Zlatko Sinobad je pločanski kroničar kiše, vjetra i klimatskih promjena

Meteorološka postaja je ustanova meteorološke službe koja služi za meteorološka promatranja radi proučavanja vremena i klime, te za druga znanstvena istraživanja koja su jako značajna za sve grane ljudske djelatnosti, posebice za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i promet.

U Pločama, na ulazu u grad, nalazi se Glavna meteorološka postaja za Dolinu Neretve, ostale dvije u Metkoviću i Opuzenu su “obične”. Voditelj pločanske postaje je Zlatko Sinobad, Kninjanin koji je zasnovao obitelj u Opuzenu gdje i živi od 1985. Zlatku se, kako sam kaže, ostvario dječački san, jer radi posao koji voli i o kojem je sanjao još kao dječak, jer je godinama, u bivšoj državi, uredno, u 13 sati svakoga dana, zapisivao temperature iz pet gradova i uspoređivao ih i analizirao.

Sva godišnja doba

Otac se čudio njegovoj pedantnosti i zainteresiranosti za meteorologiju, ali vrijeme je pokazalo, to nije bio trenutni hir. Istina, put do radnog mjesta o kojem je maštao nije bio jednostavan, Zlatko je kratko radio druge poslove u Splitu i Kaštelima, nakon čega je proveo pet godina u pločanskome Plobestu, a od 1990., dakle već pune 34 godine, bavi se meteorologijom.

Kakav je to posao i što sve radi, Zlatko nam je ljubazno objasnio nakon što smo ga prekinuli u košenju trave ispred postaje. “Svakodnevno se mjeri temperatura zraka, vlaga i tlak zraka, oblačnost i procjenjuje se vidljivost. Mjerenja se obavljaju svakih sat vremena, osim male popodnevne pauze, za razliku od ostalih meteoroloških postaja u Neretvi, gdje se mjerenja obavljaju tri puta dnevno. U zavisnosti od godišnjeg doba, odnosno ljeta ili zime, mjerenja počinju ujutro u sedam ili osam sati. Svakog jutra upisuje se najniža temperatura za proteklu noć, a u večernjoj smjeni upiše se maksimalna temperatura toga dana”, kaže nam Zlatko koji sve podatke pažljivo bilježi u knjigu i dnevnik i prosljeđuje ih Pomorskom meteorološkom centru Split.

A da bi posao obavio kvalitetno, na raspolaganju su mu odgovarajući uređaji. Mjerenje temperature zraka obavlja putem termometra, za podatke o količine kiše služi su ombrograf ili kišomjer, anemometrom mjeri jačinu i smjer vjetra i brzinu strujanja zraka, a oblačnost i vidljivost, poslije obuke i višegodišnjeg iskustva, procjenjuje vizualno.

Zlatko barata s bezbroj podataka iz ovoga posla. Podsjetit će nas kako je upravo u Pločama izmjerena rekordna temperatura od 42,8 Celzijevih stupnjeva, no takvo nešto danas će se teško ponoviti zbog lokacije meteorološke postaje. Naime, postaja je do sada nekoliko puta mijenjala lokaciju. Rekordna temperatura izmjerena je u vrijeme kada je bila stacionirana u samome gradu, u blizini Doma zdravlja, u “zavjetrini”. Kasnije je prebačena na otvoreno, u blizini mora, gdje je bila izložena maestralu, pa je u to vrijeme najjači maestral, uz Zadar, puhao upravo u Pločama.

Utjecaj Hercegovine

Na poslu je bilo i nezgodnih situacija, na primjer prije dvije godine kada su pale ekstremne količine kiše. Jednu noć palo je 185 litara kiše po metru četvornim, što je uzrokovalo brojne probleme, odvod je bio blokiran i sve je završilo pod vodom. Inače, Ploče, kako nam Zlatko objašnjava, ne karakterizira isključivo mediteranska klima, jer se, osim utjecaja mora, osjeća i utjecaj obližnje Hercegovine.

Je li se, nakon gotovo tri i pol desetljeća bavljenja meteorologijom, umorio i zasitio i kakvi su mu buduću planovi? Zlatko tu ne dvoji: “Volim ovaj posao i zaista mogu reći da uživam radeći ga. Uz to, osjećam da radim nešto korisno za širu zajednicu. Godine provedene na poslu nisu nimalo umanjile ljubav prema meteorologiji, naprotiv! I dalje sa zadovoljstvom dolazim na posao i nadam se da će to trajati još godinama. Do mirovine mi je preostalo oko tri i pol godine, ali, ako to zakonske mogućnosti budu dozvoljavale, želio bih raditi i dalje”, zaključio je Zlatko.

Zaljubljenika u vremenenske mijene njegova kova danas je malo preostalo u Lijepoj našoj i upravo zbog toga je dragocjeno imati čovjeka koji je doslovce danonoćno spreman ne samo bilježiti temperaturu i vlažnost zraka, već i voditi svojevrsni mali dnevnih klimatskih promjena koje su se odavno s globalnog spustile na lokalno. A podložni smo im svi mi.