U Dubrovniku se održava završna konferencija projekta Argos - Zajedničko upravljanje održivim ribarstvom i akvakulturom kao sredstvo zaštite morskih resursa u Jadranskom moru (ShARed GOvernance of Sustainable fisheries and aquaculture activities as leverage to protect marine resources in the Adriatic Sea) sufinanciran sredstvima programa Interreg – suradnje Italije i Hrvatske 2014-2020. U projekt su uključene sve regije na jadranskoj obali iz obiju zemalja, vrijedan je 5.725.155 eura od čega sredstvima ERDF-a sufinancirano 85%, odnosno 4.866.381,75 EUR-a, a vodeći partner je Regija Friuli Venezia Giulia.
Postignuti ciljevi projekta rečeno je danas na konferenciji su ponajprije stručna, znanstvena, operativna i institucionalna suradnja na unaprjeđenju akvakulture i ribarstva u Jadranskom moru poštujući održivost i očuvanje ribljeg fonda. Na jutrošnjem dijelu završne konferencije istaknuti su svi odrađeni projekti i benefiti ove suradnje s obiju strana Jadrana te je već sada rečeno da se on svakako mora nastaviti i dalje u novom programskom razdoblju kao Argos 2 kako bi se nastavio rad na zajedničkom okviru upravljanja gdje će sve institucije nadležne za ribarstvo i akvakulturu na programskom području djelovati kao cjelina u upravljanju i zaštiti zajedničkih bioloških resursa, pod najboljim znanstvenim vodstvom, a sve u okviru zajedničke ribarske politike EU. Skup je danas pozdravio i župan dubrovačko neretvanski Nikola Dobroslavić, Valentina Andrić ispred Ministarstva poljoprivrede RH te video vezom Rosanna Conte članica Odbora za ribarstvo Europskog parlamenta.
- U Dubrovačko-neretvanskoj županiji smo izradili četiri studije koje će biti dio ukupnog elaborata i dokumenta na razini Jadrana. Posebno nas veseli što smo u okviru projekta investirali s preko 220 tisuća eura u opremu za mrijestilište školjkaša na Bistrini kojim će se, vjerujemo, uspjeti proizvesti mlađ, odnosno mlade kamenice i tako povećati i poboljšati ukupnu proizvodnju proizvoda koji je sve više tražen – istaknuo je Ivo Mujo, voditelj Argos projekta ispred Dubrovačko-neretvanske županije. Rekao je kako se tijekom godina kroz komunikaciju sa stručnjacima, kao veliki problem istaknuo pretjerano iskorištavanje resursa Jadranskog mora i da je jedan od ciljeva ovog projekta je povezivanje talijanske i hrvatske strane. - Znamo kako Italija ima puno ‘ozbiljniju‘ ribarsku flotu i da je njihova aktivnost također ugrožena ako nema ribe. S naše strane mi također štitimo naše ribare i našu ribarsku proizvodnju, ali jedino znanstvenim pristupom i suradnjom se može situacija u Jadranu unaprijediti – rekao je Mujo. Ispred Sveučilišta u Dubrovniku Kruno Bonačić docent i voditelj Laboratorija za marikulturu na Bistrini, koji je o predstavnik Županije u Jadranskom savjetodavnom odboru koji prima, analizira i odobrava sve dokumente koji se izrađuju kroz projekt naglasio je usku i kvalitetnu suradnju sa županijskom upravom za razvoj marikulture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je kroz ovaj projekt opremila mrijestilište školjkaša u našem prostoru na Bistrini. - Sada imamo i opremljeno mrijestilište prvenstveno naše europske plosnate kamenice. Tu će se proizvoditi mlađ kamenica, u kontroliranim uvjetima za razliku od prikupljanja iz mora. Možemo eksperimentirati s drugim školjkašima, međutim nama je cilj prvo razviti protokole za proizvodnju mlađi europske plosnate kamenice koju bi onda i s vremenom nastojali komercijalizirati. Onda bi proizvodnjom mogli snabdijevati lokalne i šire uzgajivače s mlađi kamenica", pojasnio je Bonačić.
Mauro Cosolo, iz regije Friuli Venezia Giulia dodao je kako se kroz projekt razgovaralo o mnogim aspektima planiranja i upravljanja ribarskih stokova u Jadranu koji koriste ribari obiju zemalja zbog čega je potreban jedinstveni pristup. - Jedan od ključnih rezultata je kreiranje ‘tehničke granice‘ za upravljanje svim podacima o ovim ribljim stokovima i stvaranje mjera koje će riješiti probleme koji postoje godinama. Glavni problem je što iskorištavamo jednake ribarske stokove u drugačijim sezonama i s drugačijim ribarskima alatima, tehnologijom i brodovima, ali i u drugačijim brojkama jer je u Italiji puno više ribara. Zbog toga trebamo unikatan pristup tim ribarskim stokovima kako bismo ih sačuvali za budućnost, ponajprije uz pomoć ribara, javne uprave, a najviše od znanstvenika - rekao je Cosolo.
Među ostalim istaknuto je kako u ribarstvu i marikulturi obje zemlje imaju proizvode koji su najsigurniji u svijetu te kako će postignuća Argos-a i u budućnosti biti instrument za unapređenje ribarstva i marikulture gdje je suradnja od esencijalne važnosti.