Lovni turizam u Hrvatsku privlači brojne turiste. Naša zemlja je prometno dobro povezana s Europom i lovcima iz drugih zemalja nije teško pronaći put do bogatih hrvatskih lovišta. Najčešće su to lovci s područja Austrije, Njemačke ili Italije, koji uz lov mogu uživati i u prelijepoj prirodi, vrhunskoj gastronomiji i bogatoj baštini.
Jedno od 1106 lovišta u Hrvatskoj, koja obuhvaćaju 3,7 milijuna hektara lovnih površina, je Striževo, na području Grada Ploča. Riječ je o državnom lovištu površine 1.153,00 hektara, kojim gospodari Lovačko društvo “Vranjak” iz Ploča, kao i zajedničkim lovištem Ploče, površine 6.580,00 hektara.
Bogatstvo faune
Upravo Striževo pruža sve uvjete za razvoj lovnog turizma na gradskome području Ploča. Zadnji koji su se nedavno u to uvjerili su austrijski lovci Arnold Wimmer i Reinhard Schwarz koji su u Striževu ustrijelili dva srebrena muflona. Prije njih, brojni drugi lovci su shvatili da ovaj kraj, osim sunca i mora, može ponuditi i druge zanimljivosti.
Naime, raznolikost vegetacije, koja na relativno malom prostoru obuhvaća čak tri mediteranska pojasa, uvjetuje bogatu avifaunu, što omogućava razvoj i unapređenje lovstva a time i lovnog turizma, kojemu se do sada nije posvećivala posebna pažnja. Sva neretvanska lovišta bila su bogata sitnom, posebno pernatom divljači, pa nije bilo potrebe za unošenjem drugozemne divljači na umjetan način. O tome se počelo razmišljati tek nakon 1968. godine, kada se, zbog brojnih razloga, smanjilo brojno stanje starosjedilačke divljači, posebice ptica selica, raznih vrsta pataka i lisaka.
Prva unesena divljač bili su zec i kamenjarka u manjem broju, a kasnije se počeo masovnije unositi fazan, do tada u Neretvi potpuno nepoznata lovna divljač. Početkom 1978. u Vranjak je pušteno 17 komada divljih kunića, koji su se izvrsno prilagodili novim uvjetima, kao i jarebice, dopremljene deset godina kasnije, dok se srndaći, dovezeni iz Modriče 1987., stradali od krivolovaca i pasa lutalica.
’Doseljavanje’ muflona
Ipak, najznačajniji uspješni pokušaj naseljavanja drugozemnih divljači bili su mufloni, pri čemu je odlučujuću ulogu imao tadašnji tajnik LD “Vranjak” Ivan Markota. Na njegov zahtjev poslan Kabinetu predsjednika Republike u srpnju 1978., sa Brijuna je sredinom studenoga iste godine, posebnim kamionom sa šest specijalnih sanduka, u Ploče dovezeno prvih šest muflona, dvije ženke i četiri odrasla (3 i 4 godine) mužjaka.
Nakon toga je iz Garjevice kod Kutine dovezeno još osam komada muflona puštenih kod Šarić Struge s namjerom da se njima nasele pusta brda Zapadne i Istočne Pline.
Proces naseljavanja sitne i krupne divljači bio je potpuno zaustavljen zbog Domovinskog rata, nakon čega su na svoje došli krivolovci pa je broj divljači, posebno muflona, drastično smanjen. Zbog toga je deset godina bila na snazi zabrana lova na muflone, koja je ukinuta nakon što je njihov broj povećan.