U prostoru žitnice Rupe otvorena je izložba „Moje Konavle - Stare fotografije iz privatnih zbirki – Prikupila Katica Radić“ autorica, viših kustosica Liljane Kovačić i Barbare Margaretić. Uvodno se okupljenima obratila v.d. ravnateljice Dubrovačkih muzeja Ivona Michl.
- Okupili smo se večeras ovdje kako bi vidjeli koje nam je bogatstvo zahvaljujući gospođi Katici Radić otrgnuto od zaborava, koliko obiteljskih priča nanovo ispričano a tajna otkriveno, koliko će znanih i neznanih, i vaših i njihovih vidjeti na ovim fotografijama, a sve samo zato jer je gospođa Katica svo svoje vrijeme i ljubav prema rodnim Konavlima nesebično kroz ove fotografije podijelila sa svima nama. Iznimno sam ponosna da sam pred više od 15-ak godina svjedočila njenoj sreći kadgod bi uspjela doći do neke nove fotografije, kazala je Michl pohvalivši i zahvalivši autoricama izložbe i svim suradnicima koji su dali doprinos svojim radom.
Potom je o izložbi govorila Kovačić.
- Izložba na neki način prikazuje Konavle. Pomoću ovih fotografija ispričali smo priču o Konavlima kroz različite teme, nekih osam tema koje smo definirali nakon što smo iz velikog mnoštva od gotovo tisuću fotografija koje gospođa Radić posjeduje izabrali njih oko 2 stotine. One nemaju neku veliku estetsku vrijednost, nego ih mi promatramo kao dokumente prošlosti koji su u jednom momentu zabilježili stvarnost. Na njima prvenstveno iščitavamo stvarne ljude, Konavljane koji su živjeli, kojima znamo imena, znamo im najčešće godine rođenja, obično znamo i godine smrti, znamo njihove familijarne i sve te moguće veze, znamo čime su se bavili, što su radili i koji su težak život prošli. Svaka ta fotografija ima najmanje nekoliko razina podataka. Odabrali smo etnološke priče jer je konavosko selo tijekom 20. stoljeća doživjelo neslućene promjene, počevši od tradicijskog načina odijevanja, gospodarstva, a poslije Domovinskog rata, budući su Konavle bile spaljene, izgubila se ta tradicionalna konavoska arhitektura. Dakle, na tim fotografijama čitamo kompletan život konavoskog čovjeka. Sama skupljačica skupljala ih je po nekom svom odabiru, rekla bih da je ona cijelo vrijeme razmišljala kao etnolog.
- Ona je u svojoj duši, zapravo, pravi etnolog jer je neobično zaljubljena u konavoski kraj: skuplja i piše konavoske riječi, oduvijek je pokazivala interes za fotografiju, film, a i sama skuplja konavosku tradicijsku nošnju tako da je njezin odabir išao u tom smjeru i mi smo se na kraju i držali cijele te priče. Ovaj put smo prvi put predstavili i našeg zasigurno prvog konavoskog amaterskog fotografa Vuka Klaića – Krticu. Vuko Klaić rođen je sredinom 19. stoljeća u jednoj bogatoj zemljoposjedničkoj, kapetanskoj obitelji koja je dala čuvenog političara Miha Klaića, njegova brata Luja, sina Ljuba... On je bio čovjek izvan svog vremena, komunicirao je sa cijelom Europom, to smo ustanovili iz obiteljskih priča, ali i na osnovu pisama i velikog broja sačuvanih detalja. Sve što mu je trebalo za fotografiranje nabavljao je iz čuvene francuske kuće „Lumière i sinovi”. Primjerice, iz Beča je nabavljao sve aparature i sve što mu je potrebno u proizvodnji vina jer su Klaići bili obitelj koja je imala jako puno loza, imali su svoje kmetove i proizvodili su vino. On je, recimo, prvi u Konavle uveo umjetni gnoj, a znamo da je komunicirao s kraljem hortikulture iz Genta, pretpostavljamo da je otamo uvozio sadnice voća i sjemenke cvijeća.
- Bio je inicijator da se u Popovićima osnuje Obrtno-potrošna zadruga... Jako se rano počeo baviti fotografijom, 80-ih godina 19. stoljeća, kao što je to bilo i u ostatku Hrvatske u to doba. Na ovoj izložbi možete vidjeti njegovu drugu kameru, sačuvala je obitelj. Vuko je bilježio sve: počevši od političkih događaja, svakodnevice, svoje obitelji, svojih prijatelja, najčešće na taraci svoje kuće, a snimao je i vani, arhitekturu Popovića... Puno toga nismo ni otkrili jer bi trebalo sva ta stakla razviti, puno toga je tijekom svih ovih ratova, pa i posljednjeg Domovinskog rata, obitelj izgubila, ali to je u svakom slučaju fantastična priča o jednom čovjeku koji je bio ukorak sa svojim vremenom. Sretni smo da smo ga uspjeli ovaj prvi put predstaviti javnosti. Njegove fotografije su već objavljivane u dosta publikacija koje tretiraju konavoske teme, a nikad se o njemu nije ništa znalo, jedanput sam pročitala da je negdje spomenut tako da smo ga na ovaj način inaugurirali i drago nam je da smo to uspjeli, možda ćemo se u budućnosti time malo više zabaviti.
- Klaići su kao moćna obitelj koja je imala više ogranaka osnovala i prvu školu u Popovićima, a inače se u našem Pomorskom muzeju čuvaju dva dnevnika dvojice braće, kapetana Marka i Luke Klaića koji su se našli u teškim pogibeljnim situacijama jer su sedam puta probijali blokadu u nekom sporu između Rusije i Amerike oko Aljaske. Kapetan Luka se zavjetovao da će u Konavlima podići sedam škola i sedam crkava, što je i ostvario i još je mramorom popločao crvku sv. Vlaha u franjevačkom samostanu u Pridvorju, a obitelj zna je podigao jednu crkvu na Lopudu iako još nisu identificirali o kojoj je crkvi riječ. Na ovako jednoj izložbi ne možemo sve napisati, to će biti u katalogu, a trudili smo se da ispod svake fotografije bude jedna mala priča, pojasnila je Kovačić.
Njezina kolegica također je posjetiteljima približila izložbu.
- Bila mi je izuzetna čast što sam imala priliku surađivati s gospođom Katicom Radić, kako moja kolegica Liljana kaže, zaljubljenicom u svoj rodni kraj i ženom koja nas je zapravo kroz pripremanje ove izložbe puno toga naučila. Pregledali smo skoro tisuću fotografija, moram napomenuti kako nismo pregledali originalne fotografije, nego je najčešće bilo riječ o kopijama kopija jer većim dijelom su originali tijekom Domovinskog rata uništeni. Onda je trebalo od velikog broja fotografija izvući određen dio kako bismo vam ispričali priču i svo to prikupljeno znanje koje nam je Katica ispričala. Na kraju, za samu izložbu došli smo do nekih 210 fotografija koje su tu prikazane. U katalogu koji je gotov što se tiče naše strane, ali nadamo se da će neka bolja financijska vremena omogućiti njegovo tiskanje, bit će ih oko 250. Prikazali smo priču o kulturi življenja u Konavlima od neke sredine 19. pa sve do sredine 20. stoljeća. Fotografije smo podijelili u osam velikih tema, prva je tema o prvom konavoskom fotografu amateru Vuku Klaiću – Krtici, zatim, tu su obiteljske fotografije, obitelj kao stup i temelj društva, vidjet ćete fotografije i velikih obitelji, užih obitelji, ali i fotografije snimljene u atelijeru gdje je, primjerice, majka sa sinovima... Imamo veliku temu tradicijsko narodno odijevanje gdje su prikazane priče ispod fotografija muškog i ženskog načina odijevanja, a svakako je zanimljivost i dječje odijevanje gdje opet imamo krasne fotografije koje su zabilježen kamerom i oko Vuka Klaića od najmanje djece, od njihova načina odijevanja, igre do igračaka koje su koristili.
- Tu su fotografije koje govore o radnoj svakidašnjici, o crkvenim svečanostima i narodnim blagdanima jer su početkom 20. stoljeća u Konavlima bili organizirani Euharistijski kongresi. Upravo zahvaljujući gospođi Katici i našim istraživačkim radom, saznali smo koji su to kongresi bili, tu je tema društveni život kroz zabavu i razonodu gdje imamo ples, glazbu, nogomet, kupanje... Imamo fotografije Pasjače s početka 20. stoljeća, također zabilježena aparatom Vuka Klaića. Kad je riječ o političkim zbivanjima, to su bile one fotografije koje su prikazivale situacije uoči i oko Prvog svjetskog rata i kasnije djelovanje Hrvatske seljačke stranke u Konavlima. Naravno, neizostavna tema je prometna infrastruktura, počelo je sve od brodarstva, imamo neizostavnu željeznicu i početak zračnog prometa u Konavlima, a završavamo velikom temom tradicijska ruralna arhitektura gdje su opet najvećim dijelom fotografije Vuka Klaića.
- Možete vidjeti i vizure, izgled cijelog sela Popovići, a naravno, imamo i zanimljive fotografije interijera. Temu je bilo jako teško postaviti u ovaj prostor pa smo još tu htjeli napraviti odabir predmeta koje čuvamo u fundusu Etnografskog muzeja a pojavljuju se na fotografijama, smatramo ih vrlo važnim tako da su ti predmeti u vitrinama, tu su i predmeti iz Kulturno-povijesnog i Pomorskog muzeja i naravno neizostavni predmeti privatnog vlasništva, posebno obitelji Iva Vlaškova Klaića iz Popovića koji su Vukovi nasljednici. Kako su sve fotografije kopije kopija, trebalo ih je nekako malo 'oživjeti', odlučili smo se za žutu boju jer baš u temi radne svakidašnjice pročitat ćete kako su Konavle, nakon što ih je Dubrovačka Republika otkupila, bile žitnica. Onda ćete vidjeti da je žuta boja svile i svih najljepših dekorativnih elemenata u tradicijskoj nošnji, a naravno, ova izložba postavljena je u državnoj zgradi žitnice iz doba Dubrovačke Republike, kazala je Margaretić.
Izložbu je otvorio načelnik Općine Konavle Božo Lasić koji nije krio oduševljenje viđenim.
- Zahvaljujem se što ste prepoznali da je ipak važno da dođe načelnik Općine Konavle na ovu izložbu, baš ste me zvali zadnja dva-tri dana i moram vam iskreno reći da sam fasciniran. Kad sam ušao pa kad sam vidio, mislim da 90 i više posto fotografija nisam vidio iako doma imam jednu zbirku fotografija. Volim Konavle, kod nas u Konavlima prevladava sve više jedna vrsta fanatizma, ljubavi prema Konavlima, to mi je drago i to me raduje. Strašno se uvrijedimo kad netko reče nešto loše o Konavlima, pa i ja nekad nešto 'izletim' što ne bi trebalo kad branim Konavle i Konavljane. I hvala vam što se ovo dogodilo u Dubrovniku, stvarno me to izuzetno raduje. Kad gledate ove fotografije shvatite neke stvari: da imamo vrijeme prije i poslije pojave digitalne fotografije, one moje fotografije doma koje stjecajem okolnosti nisu nestale, stradale u ratu, strahovito čuvam, imam određenu ljubav prema njima. I, kad gledate ove fotografije, danas imamo tisuće u svojim iPhoneima, pametnim telefonima koji su nam ustvari 'digli' pamet, ali su oni i dalje 'pametni', te fotografije ne razvijamo nego ostavimo negdje sa strane i ne postaju dokument vremena, a sve ove fotografije su uistinu dokument vremena. Rekli ste kako nemaju umjetničku vrijednost, ali ja imam osjećaj da imaju umjetničku i dokumentarnu vrijednost, kazao je Lasić te čestitao autoricama na, kako je rekao, fenomenalnoj izložbi i na pozivu da sudjeluje u otvaranju.
Likovni postav potpisuju autorice izložbe Barbara Margaretić i Liljana Kovačić, a za sve posjetitelje ostaje otvorena do 28. veljače 2022.