Dubrovački muzeji pozivaju na otvaranje izložbe “U čast preslavnomu Obranitelju“

Dubrovački muzeji u petak, 20. prosinca 2024. u 18 sati u Etnografskom muzeju u žitnici Rupe, otvorit će izložbu »U čast preslavnomu Obranitelju: Sveti Vlaho i UNESCO«, kojom se još jednom pridružuju obilježavanju Godine UNESCO-a u Dubrovniku.

Na izložbi, čiji su autori dr. sc. Ivica Martinović i muzejska savjetnica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, bit će prikazana diplomatska korespondencija Dubrovačke Republike i Svete Stolice koja dokumentira mukotrpni postupak odobrenja nove mise i novoga časoslova sv. Vlaha od 1687. do 1723. godine. Kad dubrovačkim vlastima nije uspjelo postići odobrenje spomenutih liturgijskih tekstova odjednom, one su se poslužile suprotnom taktikom „dio po dio“ i uspjele ishoditi niz dekreta Sv. zbora za obrede: tri čitanja o životu i mučeništvu sv. Vlaha 1690., molitvu u sastavu mise i časoslova 1715., „Vlastitu misu sv. Vlaha“ 1716., tri himna 1718., antifone 1721. i, napokon, cjelovit tekst „Vlastitoga časoslova sv. Vlaha“ 1723. Potom su za biskupovanja dubrovačkoga nadbiskupa Angela Franchija uslijedile još dvije inicijative za uporabu Parčeva časoslova izvan blagdana sv. Vlaha: 1737. i 1746. godine.

Odabranom temom izložba na osobit način povezuje dva upisa Dubrovnika na popise UNESCO-a: upis Feste sv. Vlaha na popis nematerijalne baštine čovječanstva 2009. i upis Arhiva Dubrovačke Republike na popis „Sjećanje svijeta“ 2023. godine. Višedesetljetno nastojanje Kneza i Vijećnikā Dubrovačke Republike da nakon Velike trešnje (1667.) „poslom oko novoga časoslova i mise sv. Vlaha našega preslavnoga Obranitelja“ prodube i prošire štovanje dubrovačkoga Parca u Dubrovačkoj Republici, kao čin zahvalnosti što je Dubrovnik opstao nakon Velike trešnje, može se pratiti upravo u arhivskim dokumentima od 1687. do 1746. godine.

Izložba dokumentira i tri područja u kojima je napor dubrovačkih vlasti oko štovanja sv. Vlaha najviše odjeknuo: u pobožnostima, hrvatskoj književnosti i glazbi. Dodatno, izložba upućuje na širi društveni kontekst u kojem je lik sv. Vlaha postao nezaobilazan, što se osobito može pratiti u likovnim prikazima Grada nakon 1725., kartografiji, numizmatici i na javnim ispravama u području pomorstva, epidemiološke zaštite, državne administracije i konzularne djelatnosti tijekom 18. stoljeća. Građu su posudili Arhiv Dubrovačke biskupije, Arhiv i Knjižnica franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku i Znanstvena knjižnica Dubrovnik.

Izložba »U čast preslavnomu Obranitelju: Sveti Vlaho i UNESCO« koja je realizirana u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, bit će otvorena za sve posjetitelje u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“ do 31. ožujka 2025.