U Galeriji Dulčić Masle Pulitika otvorena je izložba "Vlaho Bukovac i portreti dubrovačkih obitelji". Autorice i kustosice izložbe su muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik, Rozana Vojvoda i viša kustosica Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja, Lucija Vuković. Naime, Muzeji su partner izložbe. Uvodnu riječ imala je glasnogovornica UGD-a Magdalena Prkut koja je pozdravila okupljene posjetitelje te im zahvalila na dolasku.
- Izložba je potaknuta prošlogodišnjom donacijom doktorice Ane Bakije-Konsuo koja je zbirci Umjetničke galerije Dubrovnik donirala tri portreta članova obitelji Bibica. Za dva portreta se uopće nije znalo, nisu uopće bila zabilježena u temeljnoj monografiji za proučavanje djela Vlaha Bukovca, Vere Kružić-Uchytil. Za treće djelo, za portret Frana Bibice, mislilo se da je izgubljen. Uistinu se dogodila jedna sretna situacija. Dakle, tri su donirana djela priključena našem antologijskom portretu Katarine odnosno Kate Bibice. Zahvaljujući istraživanjima obitelji Bibica od strane Ane Bakije Konsuo i Ivice Vučka, znamo da je Frano Bibica bio staratelj Bukovčeve žene Jelice Pitarević kad je ostala bez oca. Znamo da je bio zlatar i da je radio na Stradunu. Radio je u zlatarni zajedno sa svojim mlađim bratom Franićem, a u samoj zlatarni je i Vlaho Bukovac izlagao svoje slike.
- Nekako smo htjeli to serijsko, Bukovčevo portretiranje obitelji staviti u jedan dubrovački kontekst jer obitelj Bibica nije bila jedina koju je slikar tako puno portretirao. Nekako smo se podijelili pa sam se ja zabavila portretima koji se nalaze u zbirci UGD-a, a velika stručnjakinja Vlaha Bukovca, Lucija Vuković, pozabavila se djelima iz privatnih zbirki. Spomenut ću da smo iz Umjetničke galerije izložili portret obitelji Marić. Pero Marić bio je Bukovčev prijatelj, u njegovoj radnji je Bukovac također izlagao i čak prodavao svoje slike, a njegove kćeri je naslikao 1879. Možda je to bilo prvo serijsko portretiranje obitelji, najprije su bile kćeri, potom on, a onda njegova žena Andrijana. Znamo isto tako da je Pera Marića portretirao ranije i to po fotografiji, kasnije i članove njegove šire splitske obitelji. U našoj zbirci se nalaze portreti članova obitelji Amerling s kojima je Bukovac bio povezan jer je brat od Jelice Pitarević, njegove supruge, bio oženjen za Mariju Amerling. Međutim, to su drugačiji, reprezentativni portreti tako da nam je bilo zanimljivo izložiti i njih kao jednu protutežu tim opuštenim, obiteljskim portretima. Uz sva ova djela smo stavili i tekstove tako da se svatko može dodatno informirati. Htjela bih spomenuti još jednu poslasticu ove izložbe, a to je portret Lucije Bibice iz 1881. Kad smo ga dobili, frapiralo nas je da je to slika koja je identična Medovićevom "Portretu majke" iz Galerije umjetnina u Splitu. Medovićev portret je nastao čak 13 godina kasnije, 1894. Našim istraživanjem smo zaključili da nije riječ o portretu majke. Zašto je Medović kopirao tu sliku, postoje različite interpretacije: možda je bilo na zahtjev obitelji ili je naprosto vježbao s obzirom na zaista nevjerojatnu reputaciju koju je Bukovac imao kao portretist u tom periodu 1893., 1894., prije nego što je pošao u Zagreb a nakon što se vratio iz Münchena. Zahvaljujući Galeriji umjetnina, postavili smo tu sliku pa je imate priliku pogledati. Zasigurno je nisu radili po istoj fotografiji jer se svi detalji, čak i ta jedna mrlja crvene boje iznad ramena žene, ponavljaju na toj kasnijoj slici. Bukovčevi portreti su uvijek zanimljivi, s njima je uvijek lako identificirati se i možemo ih promatrati na niz različitih načina, objasnila je Vojvoda zahvalivši ravnatelju Tonku Smokvini, timu UGD-a, kolegici Vuković, privatnim vlasnicima koji su ustupili djela za izlaganje.
Vuković je također zahvalila okupljenima, Umjetničkoj galeriji i njezinom ravnatelju i kolegici Vojvodi.
- Uvid u Bukovčevu portretistiku ne bi bio kompletan bez uvida u djela iz privatnog vlasništva, privatnih zbirki. Poznato je da je Bukovac veći dio života proveo izvan rodnog kraja i nikad nije izgubio kontakt s rodnim krajem, uvijek mu se vraćao ili fizički ili kroz svoja djela, a naročito kroz portrete. Portretirao je cijelu galeriju Dubrovčana s kraja 19. i početka 20. stoljeća! Postoji ti reprezentativni portreti, a na početku stoji portret Meda Pucića, Bukovčevog mecene te smo ga predstavili na izložbi. Međutim, postoje i portreti u kojima je vidljiv njegov poseban odnos s portretiranim, naklonost između slikara i portretiranih. Naravno, to su obiteljski portreti i portreti njegovih prijatelja koji su oslobođeni bilo kakve formalnosti.
- Tu posebnu skupinu portreta predstavljaju na ovoj izložbi portreti obitelji Dabrović i obitelji Papi koja se ovom prilikom prvi put predstavljaju dubrovačkoj javnosti. Kod portreta obitelji Dabrović kao središnju figuru prepoznajemo Frana Dabrovića koji je bio ugledni dubrovački zlatar, ali ujedno i prvi dubrovački zubar koji je uspješno spajao te dvije profesije. Taj portret nastao je 1894., kad je Bukovac boravio u Dubrovniku zbog istraživanja za svoju veliku kompoziciju "Dubravka". Iste godine portret je bio izložen upravo u zlatarni braće Bibica koja se nalazila na Stradunu. Frano Dabrović je vjerojatno bio naručitelj druga dva portreta: sestre Mare koji je nastao iste godine i brata Marka koji bio datiran iste godinu, ali zahvaljujući istraživanjima za ovu izložbu, ta je datacija pomaknuta u sredinu 80-godina 19. stoljeća. Portreti obitelji Papi zaista čine iznimnu cjelinu u njegovom opusu, bio je obiteljski povezan s tom obitelji, na način da je sestra njegove supruge Jelice bila udana za kapetana Iva Papija. Ti portreti nastali su tijekom njegovih boravaka u Rijeci, u dugom razdoblju od 1892. do 1902. Istaknula bih među njima portret obitelji Papi koji je nastao u Zagrebu u njegovom zagrebačkom atelijeru 1897. i koji je također bio izložen te iste godine u zlatarni obitelji Bibica. Nastojali smo naglasiti sve te spone kojim je premreženo dubrovačko društvo tog vremena a koje ima svoj odraz u Bukovčevom slikarstvu. Pokušali smo ga prikazati kroz ovu izložbu, nadamo se da ćete ih uočiti i vidjeti, poručila je Vuković na kraju.
Izložba ostaje otvorena do 30. ožujka 2025.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....