Dvodnevni program "Kontesa Dora knjižnici u pohode" povodom obilježavanja 95. obljetnice smrti jedne od najistaknutijih hrvatskih skladateljica - Dore Pejačević (1885. - 1923.) u Narodnoj je knjižnici Grad započeo predavanjem „Što je čitala Dora?“ Dinka Župana.
Predavač je najprije okupljene podsjetio na podrijetlo i rodoslovno stablo grofovske obitelji Pejačević. Skladateljica, koja je školovana doma te nije imala formalno obrazovanje, dosta je čitala te iz pročitanog crpila inspiraciju za svoje skladbe. Čitanje je bio način 'samoizgradnje' kad je u pitanju obrazovanje. Najdraži pjesnik za skladateljicu bio je Mađar Sándor Petőfi, a počela čitati klasike kao Schillera, Goethea ili Shakespearea. Dnevnik pisanja bio je pisan na njemačkom jeziku iako se u obitelji skladateljica govorio mađarski jezik. Od 1902. do 1921 pročitala je 470 knjiga. Godine 1908. pročitala je preko 60 knjiga, a upravo tu godinu mnogi označavaju kao godinu kad se Pejačević formirala kao skladateljica. Tako je primjerice pročitala 17 djela njemačkog filozofa Friedricha Nietzschea.
Čitala je djela na njemačkom, engleskom ili francuskom jeziku, a ruske autore poput Dostojevskog ili Tolstoja čitala je na njemačkom jeziku. Preko skladatelja Richarda Wagnera došla je do Nietzscheovog opusa, a filozof je ostavio najviše traga na nju kao osobu. Posebice je voljela švedsku spisateljicu Ellen Key. Najviše je čitala njemačke autore, a potom slijede naslovi s engleskog govornog područja. Između 1902.i 1921. pročitala je 3 mađarska autora. Jedini autor s područja Hrvatske koji je spomenut u njezinom dnevniku bio je Milovan Grba.
Pored beletristike, zanimali su je i filozofija, indijska metafizika, književne kritike, teorije Charlesa Darwina, političke brošure, socijalistički i marksistički autori te knjige o skladateljima. U periodu od 1902. do 1921. tako je pročitala 297 književnih, a 69 filozofskih djela. Statistički je najviše čitala u lipnju, a među autorima spomenuti su i Schopenhauer, Hesse, Novalis, Turgenjev, Gogolj, Kierkegaard, Huxley...
Zanimljivo, jedan presjek austrijske proze komentirala je tako što je napisala kako nije vrijedan čitanja jer ga je "pročitala u vlaku". Ta opaska ukazuje kako je vlak postao mjesto čitanja što je važan detalj za povijest čitanja. Naglasiti treba kako je skladateljica doma bila okružena brojnim knjigama. Družila se s autorom Karlom Krausom te otkrila njemačkog pjesnika Rilkea. Dodatno, u njezinim komentarima i opaskama o pročitanim djelima nema puno kritike.
Cijelo vrijeme čitanja Pejačević je skladala, a od religije se udaljila nakon smrti bake Gabrijele. Dnevnik čitanja završava 1921. kad se s mužem preselila u Dresden i München, a upravo je umrla u Münchenu i to od komplikacija izazvanih porodom, mjesec dana nakon što je rodila sina Thea 1923.
Napravila je spisak naslova koje je željela pročitati pa se tako spominju: Heraklit, Aristotel, Epikur, Kant, Spinoz i drugi. Na kraju Dnevnika, Pejačević je napisala popis svih svojih skladbi što potvrđuje neprekidnu vezu glazbe i čitanja u njezinom životu.
Pararelno s predavanjem, otvorena je i izložba "Žene u glazbi" za koju je tekstove napisala Ivana Jelača koja je ujedno osmislila cijeli projekt.
Program se nastavlja 21. veljače s početkom u 20 sati kada će violinistica Đana Kahriman i pijanistica Ivana Jelača pred dubrovačkom publikom, nakon Našica i Zagreba, na koncertu „Žene u glazbi“ izvesti skladbe Dore Pejačević, Clare Schumann, Marie Theresie von Paradis i Fanny Mendelssohn.
Inače, Dubrovačke su knjižnice priču o snažnim ženskim osobnostima započele 2017. godine dvodnevnim predavanjem o životu, radu i javnom djelovanju spisateljice i novinarke Marije Jurić Zagorke.
Dvodnevni program „Kontesa Dora knjižnici u pohode“ realiziran je suradnjom Dubrovačkih knjižnica i Udruge „Sve ostalo je glazba“, a uz potporu Grada Dubrovnika. bLu