- Događaj koji je pred nama, premijera „Geraniuma“ važan je iz dva razloga: prvi je taj što ova premijera okrunjuje zanimljivu, raznoliku i rekla bih uspješnu kazališnu sezonu 70. Dubrovačkih ljetnih igara, a drugi razlog, nikako manje važan, jest činjenica da se radi o praizvedbi Vojnovićevog djela, a time ovaj čin predstavlja partikularni potez ne samo za Igre, nego i za čitavo hrvatsko glumište. Na taj način se sudbina Vojnovićeve novele, koja je zapravo njegovo prvo tiskano djelo iz opusa novela, tiskano 1880. u Vijencu pod patronatom i uredništvom Augusta Šenoe, poistovjećuje s ovim uprizorenjem na kazališnim daskama. Po prvi puta je tiskana ta novela i po prvi puta se u povijesti hrvatskog glumišta, hrvatskog kazališta prikazuje na kazališnim daskama. Prikazivanje prati još jedna zanimljivost, mitski pisac Igara Ivo Vojnović i njegovi bogati dramski i drugi opus je tijekom sedamdeset godina postojanja ovog Festivala uvijek bio prikazivan unutar dvaju djela, a to su „Ekvinocijo“ i „Dubrovačka trilogija“ pa je ovo prvi put da se na Vojnovića obrati pozornost kao autora iz jednog šireg spektra. Ovo je prvo djelo izvan Vojnovićevog opusa koje izrazito snažno, otvoreno i hrabro progovara o ženskosti. „Geranium“ je tiskan kad je piscu bilo samo 23 godine, stoga je mladi Vojnović s punim povjerenjem predan u ruke mladoj autorskoj ekipi za neka nova čitanja i neke nove smjerove u hrvatskoj kulturi i društvu, istaknula je intendantica.
Njezin pomoćnik za dramski program Saša Božić spomenuo je lanjsku inscenaciju „Pod balkonima“ prema motivima iz istoimene novele Ranka Marinkovića rekavši kako je cilj Igara pokušati otkriti nepoznate dijelove opusa hrvatskih klasika. Kazao je kako prikazivanjem takvih proznih djela mladi redatelji mogu osloboditi svoj kreativni rukopis.
- „Geranium“ je priča o samoći, priča o onima koje ne vidimo i ne čujemo i upravo iz tog razloga mislim da nas današnji svijet dovodi do tog trenutka da smo sve više otuđeni. Vojnović se time bavio 1880. I na taj način komunicira i s nama danas. Mare je osoba koja je sama odlučila i sama se dovela do toga da je odmaknuta, ona je na neki način odredila svoju sudbinu i upravo je tu jedno od pitanja: „što bi bilo, kad bi bilo?“. S toga je došlo do „Otoka“ jer neovisno o vremenu, Mare uvijek isto završava i to je taj Vojnovićev determinizam koji smo htjeli dodatno pokazati i dokazati kroz „Otok“. Djelo Antuna Šoljana, s druge strane, dokazuje da je čovjek sam i u skupini, da nije samo sam po sebi kao kod Vojnovića, već da i u grupi dođe do samoga sebe i to je ono što smo najviše htjeli prikazati, poručila je redateljica.
Penović je istaknuo kako je zanimljivo vidjeti Vojnovićev mladenački rukopis iz kojeg se vidi koliko je pisac bio „spreman i koliko već zna što će se događati u ostatku njegovog opusa te koliko u ovom radu otvara sve one motive i sve one poteze koje će kasnije iskoristiti“. Priča je za njega posebna jer nije neka „unikatna dramski potencijalna radnja“, za Penovića je to priča o ženi koja se može vidjeti bilo gdje u bilo koje vrijeme. Naslovnu ulogu Mare igra dubrovačka glumica Doris Šarić Kukuljica.
- Govorili smo o samoći, o toj nekoj drugosti u svijetu, pogotovo danas gdje narcizam i egoizam prevladavaju. O tome su već u prošlom stoljeću napisane vrlo bitne knjige koje su upozoravale na stanje društva i života u kojemu se krećemo. U tom kontekstu veliki mi je izazov ponovno to raditi propitujući sebe i te vrijednosti kroz tekst gdje se danas to samoodricanje, žrtva, gdje se to može smjestiti, a da dobije pravi moralni okvir koji se ruši danas na svim poljima. Trebamo se pitati: živimo zajedno, čopor smo, živimo jedni za druge i jedni od drugih, a izbjegavamo vrlo često dati jedni drugim sebe?! Sva Vojnovićeva lica, naročito ženska, imaju svoje jake moralne integritete i stavove, bez obzira koliko trpe, koliko se muče, koliko su nekad time zarobljeni, ti stavovi su konkretni, jasni. Iza svega toga stoji jedna viša ideja, a čini mi se da danas viših ideja nema, nego da su samo male, sitne, osobne, egoistične ideje i toliko mi je „Geranium“ zanimljiv. Vojnović sve to nekako okruni, a vrijednosti danas, nekako mi se čini, nisu okrunjene, one su trenutačne, vrlo brzo se potroše. Danas smo puno više sami nego u vrijeme Vojnovića, danas imamo samo iluzija, pogotovo preko ovih novih medija i 'klikova' da smo s nekim, ali zapravo se osamljujemo i naši odnosi su mahom više površni. U ovom našem kazališnom svijetu smo ipak bliži jedni drugima jer barem taj trenutak na sceni, kad govorimo tuđe tekstove i kad se pogledamo u oči i kad smo u nekakvom fizičkom kontaktu možemo osjetiti što bi ta bliskost trebala biti u životu, zaključila je dramska umjetnica.
Scenografkinja je Zdravka Ivandija Kirigija, kostimografkinja Barbara Bourek, skladatelj Josip Maršić, oblikovatelj svjetla Elvis Butković, jezični savjetnik Maro Martinović, asistentica dramaturga Antonela Tošić, dekoraterka cvijeća Vesna Sretović-Čeljo, a inspicijentica Virginija Bolfek.
Direktorica poslovnog centra Dubrovnik i južna Dalmacija OTP banke Josipa Vodenac ovom je prilikom u ime dugogodišnjeg partnera i pokrovitelja Festivala ravnateljici Igara Ivani Medo Bogdanović uručila ček u vrijednosti od 180 tisuća kuna.
Premijera predstave je 20. kolovoza s početkom u 21.30 sati u parku Umjetničke škole Luke Sorkočevića, a reprizne su izvedbe na istom mjestu u isto vrijeme na rasporedu 21., 22., 23. i 24. kolovoza. bLu
Podjela
U predstavi igraju: Doris Šarić Kukuljica (Mare), Irena Tereza Prpić (Marica), Nikola Baće (Profesor), Dajana Čuljak (Nike), Jelena Miholjević (Pavle), Tena Nemet Brankov (Luce), Nataša Dangubić (Teta), Marin Klišmarić (Vlado), Filip Detelić (Tomo/Otac), Iva Šimić (Zdenka/Majka) i Romano Nikolić (Haron).
U predstavi igraju: Doris Šarić Kukuljica (Mare), Irena Tereza Prpić (Marica), Nikola Baće (Profesor), Dajana Čuljak (Nike), Jelena Miholjević (Pavle), Tena Nemet Brankov (Luce), Nataša Dangubić (Teta), Marin Klišmarić (Vlado), Filip Detelić (Tomo/Otac), Iva Šimić (Zdenka/Majka) i Romano Nikolić (Haron).