Nemalo su se začudili građani kad je na obnovljenom istočnom zidu, na njegovu južnom dijelu nakon skidanja skela osvanuo poprilično velik bijeli "tašel". Neki su se i ozbiljno naljutili, smatrajući da na kamenom zidu nije mjesto zakrpi od žbuke, pojavile su se i teorije da je riječ o privatnom apartmanu koji je obnovljen na neprimjeren način. No, i taj inkarat - sviđao se nekome ili ne - dio je priče o splitskoj povijesti i brojnim povijesnim slojevima na Dioklecijanovoj palači. Žbuka je, naime, više od stoljeća bila ondje, ali budući da je s vremenom prekrivena šporkicom i biljnim obrastom, stopila se s bojom sivih kamenih blokova pa je nismo ni primjećivali.
Za razliku od sjevernog i južnog zida Dioklecijanove palače, istočni, prema Pazaru, pretrpio je poprilične intervencije kroz povijest, dok je zapadni, prema Bosanskoj ulici i Pjaci, gotovo potpuno nestao.
Propale arkade
Za komentar smo pitali Anitu Gamulin, pročelnicu Konzervatorskog odjela u Splitu, koja je preuzela dužnost od Radoslava Bužančića prije nešto manje od mjesec i po dana:
- Konzervatorski nadzor obnove istočnog dijela zidina Dioklecijanove palače preuzeo je na sebe bivši pročelnik, investitor je Odsjek za staru jezgru, a ovlašteni projektant bio je Ivo Vojnović. Istraživanja na tom dijelu zidina pokazala su da je ondje bila žbuka, koja je uklonjena jer se smatralo da će se pokazati antički kameni blokovi. No, ustanovljeno je da su zidovi potpuno devastirani i rađeni od sitnijeg materijala, arkade Dioklecijanove palače su propale i žbuka je obnovljena. Ona je sada nova pa upada u oči, a mi ćemo još razgovarati o tome kakav bi trebao biti završni sloj, njegova boja i tekstura, treba li što mijenjati – kazala nam je pročelnica Gamulin.
A Jasna Jerkov, voditeljica Odsjeka za staru gradsku jezgru i baštinu, objasnila je da je taj dio zida na dijelu uništenog izvornog zida Dioklecijanove palače, pa je kuća imala ožbukano pročelje.
- Izvorna žbuka je dotrajala i oštećena pa je skinuta. Struktura kamenog zida, koja se pokazala nakon skidanja žbuke, bila je vrlo loša pa je pročelje ponovno ožbukano - obrazložila je Jerkov.
"Izmučeni" bedem
Arheološka istraživanja, čiji je voditelj bio Nebojša Cingeli, pokazala su da je ovaj dio zida Dioklecijanove palače poprično "izmučen" povijesnim intervencijama, posebno od Srebrnih vrata prema jugu, gdje - osim u prizemlju - nije ostalo gotovo ništa Dioklecijanovog: antički zid carske palače je skriven u "sendviču" baroknog zida s vanjske, i srednjovjekovnog s unutrašnje strane.
S unutrašnje strane zidina, u jugoistočnom kvadrantu, na mjestu gdje je bio Dioklecijanov stan, uređena je rezidencija splitskog nadbiskupa, dok je s vanjske strane bio vrt. S unutrašnje strane zida negdje sredinom 15. stoljeća načinjen je stražarski ophod pa je antički zid ondje dobio jedan debeli sloj.
Nadbiskupov dvor izgorio je u požaru 1501. godine i tada je vjerojatno nastala rupa u svodovima podruma koja je i danas vidljiva, ali su i nagorjeli bedemi. Nakon požara nadbiskup je napustio jugostočni kvadrant, ali nesrećama nije bio kraj: u 16. i 17. stoljeću ondje se grade stambene kuće koje nisu temeljene na rasteru zidova Podruma, pa su se rušile i bilo je mnogo žrtava.
U to vrijeme na splitsko područje nadiru Turci, Klis pada 1537. godine u njihove ruke i Splitom, koji je pod venecijanskom vlašću, zavladala je panika. Na prišu se jačaju bedemi, a tim intervencijama Dioklecijanov zid stanjen je na tek 30 do 50 centimetara, dok je srednjovjekovni plašt širok oko sto centimetara, a barokni oko 70 centimetara.
Duž cijelog istočnog zida bile su u 18. i 19. stoljeću izgrađene jednokatnice, vojarna, vojna kuhinja i bolnica iz vremena prve austrijske uprave i Napoleonova doba. Na zidu je i dosta ožiljaka iz angloameričkih bombardiranja grada u Drugom svjetskom ratu.
A što se tiče inkartanog zida, morat ćemo se naviknuti!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....