Stjepan Ćosić kazao je kako je Zbornik plod 4. Kroatološke konferencije koja je održana u Dubrovniku u studenome 2015. u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zaklade Kaboga, Grada Dubrovnika uz potporu Društva prijatelja dubrovačke starine. Zbornik su uredili Mario Grčević i Nenad Vekarić.
- Uz predgovor Maria Grčevića i In memoriam Nenadu Vekariću iz pera kolegice Slavice Stojan Zbornik obuhvaća 35 radova, 41 autora na više od 750 stranica. Tijekom pripremanja Zbornika za tisak, napustio nas je Nenad Vekarić. Njegov suurednik Mario Grčević i izdavač Zbornika Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu odlučili su u znak poštovanja, a na temelju golemih zasluga akademika Vekarića, zbornik posvetiti njemu u čast. Zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku odavno je prepoznat kao najvažnija i najplodnija znanstvena ustanova koja se bavi dubrovačkom baštinom, s druge strane, ta je baština najsjajnija afirmacija hrvatske povijesti. Dakako, u hrvatskoj je znanosti, ne samo u Zagrebu, uvijek postojao širi krug istraživača koji su se bavili i do danas se bave dubrovačkim temama zbog toga je veoma važno i dobro da su Hrvatski studiji nastavili tu tradiciju okupljanja stručnjaka izvan Dubrovnika oko Dubrovnika i dubrovačkih tema. Uopće ne sumnjam da su generacije koje su stasale zadnjih desetljeća upravo praćene i na neki način odgajane u krilu ovoga Zavoda dostatne da se na pravi način prezentira dubrovačka povijest i baština, a važan je taj hrvatski i napose europski kontekst tako da je Dubrovnik tema o kojoj se piše i u hrvatskoj, i u europskoj i u svjetskoj historiografiji, jedna od rijetkih hrvatskih tema koja ima takvu percepciju, rekao je Ćosić te nastavio:
- Nema sumnje da će i buduća brojna djela o Dubrovniku i o dubrovačkoj baštini biti na neki način sadržajno posvećena Nenadu Vekariću. Golema znanstvena baština akademika Vekarića ostaje nam kao vjekovječni izvor, gradivo, inspiracija u proučavanju dubrovačke povijesti u svim njezinim bogatim i kompleksnim slojevima. Tu su povijest stvarali ljudi, konkretne osobe, obitelji, rodovi, zajednice, a Nenad Vekarić život je posvetio upravo bavljenju tim našim pređima – i to svima, gotovo bi se moglo reći – svakom ponaosob: od najsiromašnijeg pelješkog i konavoskog kmeta i gradskog fakina do najmoćnijeg senatora i najbogatijeg kneza. Na taj način i tako precizno, poviješću Dubrovnika nije se bavio nitko prije njega, a vjerojatno neće dugo nakon njega, poručio je Ćosić.
Ravnateljica Zavoda i predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Slavica Stojan osvrnula se na pozadinu nastanka Zbornika.
- Naziv konferencije bio je isti kao i naziv ovog Zbornika: ”Dubrovnik u hrvatskoj povijesti” jer su organizatori itekako bili svjesni činjenice da je vrlo manjkavo u hrvatskoj historiografiji obrađivana ova tema. Ne radi se o temi Dubrovnika ili Dubrovačke Republike koja je iscrpno, bogato i vrlo često obrađivana u historiografiji, nego tema Dubrovnika u hrvatskoj povijesti, te poveznice s hrvatskim povijesnim, teritorijalnim i nacionalnim, konfesionalnim korpusom. Hrvatski studij od samog svog ustanovljenja 90-tih ne samo da nisu ignorirali ovu temu, nego su je, štoviše, podupirali. Upravo ova poveznica Dubrovnika i njegove uloge u hrvatskoj povijesti činila je i jest jedan moćan, izuzetno bogat, reprezentativan i do sada slabo iskorišten i trajno inspirativan sadržaj. Bilo je logično da inicijativa krene s obje strane i najlogičniji partner s dubrovačke strane bio je Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i njegov tadašnji ravnatelj, danas, nažalost, pokojni doktor znanosti odnosno akademik Nenad Vekarić, navela je Stojan.
Urednik knjige, inače predstojnik Odsjeka za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Mario Grčević također se obratio okupljenima.
- Želim još jednom istaknuti ulogu akademika Vekarića u idejnom koncipiranju, na jednoj izuzetnoj suradnji koju sam s njim uspostavio i preko koje sam ga upoznao jer sam od drugih čuo puno pohvalnih riječi – od profesora Ćosića, profesorice Stojan... Ali ja nisam bio u nikakvim poslovnim vezama s njim. Našli smo se oko projekta i tu mi je bio bliži suradnik, na njega sam se mogao više pouzdati, neka mi kolege ne zamjere, nego na neke kolege iz mojega užeg okružja, same kroatologije. To čovjek nikako nije mogao očekivati, da nije bilo njega, konferencija ne bi bilo u Dubrovniku, ne bi bila na toj razini, a vrlo vjerojatno ne bi bilo ni ovoga Zbornika. Još jednom hvala akademiku Nenadu Vekariću. Mislim da će knjiga imati dobar odjek, ja sam od studenata, koji su imali priliku vidjeti knjigu, čuo da govore da je riječ o kapitalnom djelu, poručio je Grčević.