U ljetnikovcu Sorkočević predstavljena su nova izdanja Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Riječ je o knjigama: "Ana, Pavo, Grlica: Rekluze i pustinjaci u pobožnom krajobrazu srednjovjekovnog Dubrovnika" autorice Nelle Lonze; "Židovi u Dubrovačkoj Republici 1546 -1808." autorice Vesne Miović te "Prava Crvena Hrvatska i pravaši: Hrvatski nacionalizam u Dubrovniku početkom 20. stoljeća" autorice Barbare Đurasović.
Naslove su predstavili Rina Kralj-Brassard, Ljiljana Marks te Lovro Kunčević, a voditelj predstavljanja bio je Relja Seferović koji je naglasio kako je riječ o ‘večeri suvremene dubrovačke historiografije‘. Naznačio je kako predstavljene knjige već krase police Zavoda i privatnih knjižnica. Postoji i jedna zajednička nit: knjige govore o skupinama koje su ostavile značajan trag u kulturi i povijesti Dubrovnika.
Kralj-Brassard govorila je o Lonzinoj knjizi. Pohvalila je istraživanje koje obuhvaća i prostor i ljude pa je riječ o izuzetno životnoj studiji. Također, tema je istovremeno vrlo dubrovačka i europska, međunarodna. Uz to je rekla kako je knjiga vrijedna jer je obrađena tema duhovnosti koja je vrlo zanemarena u hrvatskoj historiografiji, nadasve duhovnost žena. Kazala je kako je istraživanje sveobuhvatno i da će pomoći mnogim drugim istraživačima. Tema je isto tako bliska povjesničarima prava jer najviše podataka dolazi iz oporuka i zapisa o njihovom izvršenju, a izvori će itekako koristiti struci. Monografija ima trodijelnu strukturu, pristupa se na metodološki, na klasičan način: od općenitog do posebnog. Središnji i najveći dio knjige je dubrovačka priča. Poručila je Kralj-Brassard kako knjiga može poslužiti kao ključ za pronalaženje posebnih lokaliteta u Dubrovniku.
Marks se osvrnula na knjigu Vesne Miović. Knjiga kronološki donosi, od dolaska prvog Židova u 13. stoljeću do pada Republike 1808., gotovo sve židovske sudbine koje su sačuvane u nekom od dubrovačkih arhiva. 2005. Miović je objavila knjigu o židovskom getu u Dubrovačkoj Republici, a u novoj knjizi, iz prethodne, ponavlja tek granice tadašnjeg geta. Djelo ima važnu antropološku sastavnicu, a donosi zanimljive životne sitnice, što je Marks posebno pohvalila.
Situacija sa Židovima u Dubrovniku mijenjala se kroz stoljeća. Recimo, u Velikoj trešnji poginulo je 39 Židova, a tijekom obnove geta pronađena je velika količina zlata i srebra, što je kasnije iskorišteno ne samo za obnovu geta, nego i za druge svrhe! Marks je podcrtala kako bi tema o židovskim liječnicima mogla biti zasebna tema. Dodala je kako je autorica, inače upraviteljica Zavoda, vrsna povjesničarka pa se knjiga temelji na povijesnim činjenicama. Čitavo jedno poglavlje posvećeno je svakodnevnom životu - počevši od bratovština, školovanja, sudskih sporova... Iznesene su u knjizi brojne ljudske sudbine, a likovima je autorica, zahvaljujući istraživanju arhivske građe, udahnula život. Inače, djelo je podijeljeno u 14 tematskih priloga.
Kunčević je komentirao kako pak knjiga Barbare Đurasović postavlja važno pitanje, a temi je autorica pristupila na neočekivan i originalan način. Kroz prizmu povijesnog časopisa, Đurasović je došla do niza važnih tema. Istraživanje donosi i zanimljive crtice iz života Grada zabilježene u tom dubrovačkom gradskom listu. Osim nacionalnih težnji, knjiga donosi i priču o povijesti novinarstva ali i cenzuri tog vremena. Posebno poglavlje posvećeno je početku Prvog svjetskog rata, a Prava Crvena Hrvatska postala je jedini pravi gradski list tijekom tog ratnog razdoblja, te se isto tako u tom trenutku znatno promijenio ‘ton‘ u listu, on postaje glasilo državnog aparata. Kraj rata doveo je i do kraja Prave Crvene Hrvatske, jednostavno je prestala izlaziti bez ikakvih represalija. Autorica knjige bavila se i kontekstom u kojem je izdavan časopis. Većina tekstova objavljena je bez potpisa autora kako je to tad bio običaj, većinom se list financirao od pretplata, ali i drugih izvora. Primane su i dotacije od bečkog dvora, što dokazuje bliskost s tadašnjom vlašću. Knjiga donosi odgovore na brojna pitanja, a prema Kunčeviću, nudi puno više o povijesti jednog gradskog lista, donosi pregled političke scene u Dubrovniku početkom 20. stoljeća, a bavi se i drugim temama - nastanku moderne hrvatske nacije u Dubrovniku i ulozi novina u tom procesu. Tu su i brojni uvidi u dubrovačku svakodnevicu tog vremena.
Kunčević je poručio kako je sve temeljeno na ozbiljnom arhivskom radu, a pokazalo se i autoričino iskustvo novinarke i urednice. Predstavljač je komentirao kako se Đurasović služi jasnim i pitkim stilom, ne gubi na preciznosti i suzdržanosti znanstvenika te da "smo dobili važnu i lijepu knjigu".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....