U Hrvatskoj ne postoji predbračni ugovor nego samo bračni. Pročitajte tko ga i kako može sklopiti, što sve on pokriva i ima li uopće smisla

Predbračni ugovori koriste se u u američkom, odnosno u anglosaksonskom pravu, koji ne poznaju koncept bračne stečevine. To znači da sva imovina koju osoba ima, neovisno o tome je li stečena radom, nasljeđivanjem ili darovanjem, smatra se njegovom. Predbračnim ugovorom određuje koliko će točno imovine pripasti supružniku u slučaju razvoda, donosi Slobodna Dalmacija.

Kod nas (pred)bračne ugovore najčešće sklapaju parovi koji svoju zajednicu ne registriraju formalno pa definiraju svoje imovinske odnose kako bi ih uredili prema svojim željama, dogovorima i potrebama. Time žele riješiti pitanje nasljeđivanja imovine stečene u zajednici, odnosno unesene u zajednicu koja funkcionira kao brak, ali je 'bez papira'.

U Hrvatskoj se, dakle, najčešće koristi (pred)bračni ugovor da se konstatira koliko imovine ima koji supružnik prije stupanja u brak. U Hrvatskoj NE POSTOJI predbračni ugovor. Obiteljski zakon je definirao Bračni ugovor, piše Savjeti.hr.

Članak 255. (Obiteljskog zakona)

Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. Prema trećim osobama uglavci o upravi ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinak ako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike. Bračni ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni.

Tko može sklopiti ugovor?

Bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. U bračnu stečevinu ulazi sva ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili imovina koja je potekla iz te imovine.

Dobitak od igara na sreću, kao i imovinska korist od autorskog prava i drugih srodnih prava smatraju se bračnom stečevinom ako je ostvarena za vrijeme trajanja bračne zajednice.

Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ali navedeno je moguće i drugačije ugovoriti. Bračni ugovor koristi se u slučajevima kada postoji veliki nerazmjer između onoga što jedan bračni drug zarađuje i onoga što je drugi bračni drug naslijedio. Recimo, bračni drug naslijedio je 10 stanova. Sva imovina od njih pripada tom bračnom drugu, zauvijek.

A onaj koji stekne radom, njegova se imovina dijeli po pola.

Bračni ugovor mogu sklopiti bračni drugovi. Međutim, i izvanbračni drugovi svoje imovinske odnose mogu urediti ugovorom budući da se na izvanbračnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

Također, odredbama Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola kao i ranijeg Zakona o istospolnim zajednicama, istospolnim partnerima omogućeno je ugovorno urediti imovinskopravne odnose na postojećoj i budućoj stečevini i imovini, sklapanjem ugovora u pisanom obliku i ovjerom potpisa oba partnera.

Imovina od rada i Pobijanje ugovora

Do donošenja Obiteljskog zakona kakav je danas na snazi, 90-ih godina dokazivalo se koliko je tko pridonio u bračnoj zajednici i po tom ključu se dijelila imovina. Tako su obično žene koje su ili manje zarađivale ili uopće nisu radile, morale dokazivati da su prale i peglale i odgajale djecu. U suvremenoj Hrvatskoj je taj koncept napušten, i sve što je bračna stečevina se dijeli na pola.

Kada se radi o braku u kojem je jedan od bračnih drugova stranac, primjenjuje se Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima.

Odvjetnici kažu da se i (pred)bračni ugovor može pobijati, samo je pitanje s kakvim uspjehom. U praksi često postoje problemi kad partneri imaju kućne ljubimce, koji se kod nas smatraju stvarima. U ugovoru partneri mogu urediti i to, a zakonska pravila se primjenjuju na sve što nije ugovoreno, piše Savjeti.hr.