Navršilo se danas točno 11 godina otkad je Ivica Bačić, 61-godišnjak rodom iz Drinovaca pokraj Drniša, za DORH postao "državni neprijatelj".
To se zbilo zbog sumnje da, kako stoji u zahtjevu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu iz rujna 2011. godine, "na području RH prikuplja kompromitirajuće podatke u odnosu na RH, visokopozicionirane dužnosnike i političare te da neovlašteno posjeduje veće količine dokumentacije MORH-a i HV-a obzirom da je imenovani bio zaposlenik MORH-a na poslovima kriptozaštite, a ranije djelatna vojna osoba JNA i suradnik tadašnjih službi sigurnosti".
Tadašnji sudac istrage splitskoga Županijskog suda, danas pokojni Slavko Lozina, odobrio je pretragu doma i drugih prostorija koje je Bačić tada koristio, a sve u sklopu provođenja policijskih izvida protiv Bačića, za kojeg se sumnjalo da je počinio kaznena djela nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari te uništavanja ili prikrivanja arhivske građe.
‘Slučaj Gotovina‘
Zanimljivo je da je policija tada, uz potvrde o oduzimanju predmeta, uzela od Bačića razne dokumente, poput "Knjige evidencije SKH TLM – OOUR-3" s oznakom povjerljivo, ratnih puteva nekih osoba, među kojima je i Bačićev, pa zatim prijedloge za dodjeljivanje čina, što je sve označeno sa "vojna tajna – povjerljivo" te još razne povjerljive klasificirane dokumente, od kojih su neki i iz "SAO Krajine". No, usprkos tome, do dana današnjeg protiv njega nije ni službeno pokrenuta istraga niti je podignuta optužnica.
– No do danas ne mogu dobiti uvid u spis niti mi žele vratiti moje oduzete stvari. Teoretski ti izvidi mogu trajati beskonačno, a ja ne znam ni tko ih provodi ni za što sam okrivljen, što sam napravio...
Neki od oduzetih dokumenata mi trebaju kako bih rješavao svoj braniteljski i logoraški status – tvrdi Bačić, dodajući da je sve počelo po nalogu Mladena Bajića, tadašnjega glavnog državnog odvjetnika, s kojim je, veli, surađivao u otkrivanju slučajeva ratnih zločina, donosi Slobodna Dalmacija.
No, veli Bačić, sve je bilo dobro dok ga nije upitao za ratni zločin ubojstva 16 civila 1995. godine u mjestu Konj kod Vrbnika, budući da je osobno vidio tko je ubojica, koji nikad nije ni obavijesno ispitan, a kamoli procesuiran. Taj je zločin bio u optužnici protiv generala Gotovine, no poslije je "ispao" baš na temelju Bačićeva svjedočanstva.
– Samo želim da mi netko objasni što sam to napravio da je to tolika tajna, recite mi nakon toliko godina... Molio sam godinama da to riješimo zakonito, da mi vrate moje stvari, no sluha za to nije bilo – veli Bačić.
Ograničena tajnost
Upitali smo nadležno splitsko Općinsko državno odvjetništvo što se događa u ovom predmetu, je li on "zatvoren" ili izvidi još traju, a odgovoreno nam je da se "u konkretnom slučaju radi o predmetu koji je sukladno zakonskim odredbama označen stupnjem tajnosti OGRANIČENO zbog čega Vam nismo u mogućnosti dati podatke o tom predmetu".
– Napominjemo kako je u odnosu na navedeni predmet Ivica Bačić podnio brojne upite i zahtjeve pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama, a koje zahtjeve je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu rješenjima odbilo. Žalbe Ivice Bačića protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Splitu odbilo je i drugostupanjsko tijelo – Povjerenik za informiranje. Protiv takvih odluka Ivica Bačić je Visokom upravnom sudu RH podnio tužbe koje su također odbijene – pojasnio je Josip Mršić, glasnogovornik ODO-a.
Bizaran nesporazum
Jedan od onih koji je upoznat s Bačićevim problemom jest i zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner, koji smatra da se u ovom slučaju radi o vrlo bizarnom nesporazumu, koji se uz malo dobre volje može riješiti u nekoliko minuta.
– Radi se o dva borca za otkrivanje kaznenih djela ratnih zločina, što je jednom (Bajić – op.a.) omogućilo vrhunsku karijeru, a drugome (Bačić – op.a.), nažalost, zagorčalo život. Gospodina Bačića, kojega respektiram kao branitelja iz Domovinskog rata s izrazitim osjećajem za pravdu, baš sam i upoznao na hodniku Državnog odvjetništva kad je dolazio kod cijenjenog, sada umirovljenog, ali vrlo aktivnog kolege Mladena Bajića vezano uz predmete ratnih zločina, koji su njegova specijalnost.
Načelno, radi pravilnog informiranja javnosti, moram reći, iako mi je puno toga što me pitate nerazumljivo i očito posljedica meni neshvatljivog nesporazuma, kako kazneno djelo "prikupljanja podataka o visokopozicioniranim državnim dužnosnicima" ne postoji.
U Kaznenom zakonu, prema obilježjima radnji za koje Bačić navodi da ga se tereti, postoji kazneno djelo špijunaže iz čl. 348. st. 2. za koje odgovara onaj tko prikuplja povjerljive podatke da bi ih predao stranoj državi ili pravnim i fizičkim osobama koje rade za stranu državu.
Tu se radi o kaznenom djelu protiv Republike Hrvatske za koja kaznena djela je, prema odredbi čl. 19. Zakona o kaznenom postupku, izričito predviđena nadležnost županijskih, a ne općinskih državnih odvjetništava – pojašnjava bivši kandidat za glavnog državnog odvjetnika.
Veli kako se stupnjem tajnosti "OGR", prema Poslovniku Državnog odvjetništva, klasificiraju, među ostalim, i oni predmeti Državnog odvjetništva u kojima se u ranim fazama postupka provode posebne dokazne radnje, kao što su nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora, tajno praćenje itd., ili za trajanja kriminalističkih izvida radi uspješnosti kaznenog postupka, tj. da osumnjičeni ne doznaju da se protiv njih tajno postupa, ali sve u granicama zakona i u odgovarajućoj fazi postupka, šiše Slobodna Dalmacija
Potpuno besmisleno
– Nema baš nikakvog smisla da se protiv nekoga vodi postupak deset godina u OGR upisniku nakon provedene dokazne radnje pretrage doma i vjerojatno je gosp. Ivica Bačić nešto krivo shvatio. Naime, u trenutku kad državni odvjetnik predloži sucu istrage pretragu doma osumnjičenika kao redovitu dokaznu radnju i sudac izda nalog o pretrazi, onda je državni odvjetnik dužan predmet prenijeti u upisnik istražnih predmeta koji ima niži stupanj tajnosti i osumnjičeniku predati pisanu pouku o pravima u kojoj, među ostalim, piše kako okrivljenik ima pravo uvida u spis radi pripreme svoje obrane.
Pravo uvida u spis može se kratko vrijeme uskratiti samo zbog posebno obrazloženih razloga, i to pisanom odlukom.
Dakle, točno je kako u spis predmeta oznake OGR osumnjičenik nema pravo uvida, ali u fazi postupka nakon pretrage njegova doma spis predmeta ne bi trebao biti u upisniku OGR. To bi bilo potpuno besmisleno kad je već državni odvjetnik nalogom za pretragu koji se predaje osumnjičeniku i njegovu branitelju "otkrio svoje karte", tj. objavio mu za što ga sumnjiči, a nije našao dokaze koji bi odmah opravdavali pokretanje istrage.
Uz nalog o pretrazi, državni odvjetnik osumnjičeniku obvezno daje pisanu pouku o pravima s uputom o pravu na uvid u spis i ne bi bilo sukladno zakonu izvršiti pretragu bez pouke o pravu naknadnog uvida u spis jer bi takva radnja bila nezakonita, kao i svi pretragom pribavljeni dokazi – detaljno pojašnjava zamjenik Wagner.
Oduzeti predmeti
Dodaje da, ako su tijekom pretrage oduzeti predmeti, a nije pokrenut kazneni postupak, o njihovu trajnom oduzimanju po drugim zakonskim osnovama državni odvjetnik donosi rješenje na koje osoba od koje su predmeti sada trajno oduzeti ima pravo žalbe.
– Privremeno oduzeti predmeti ne mogu taj status zadržati do unedogled. Trebaju biti oduzeti trajno pravomoćnom odlukom prema posebnoj zakonskoj osnovi ili odmah vraćeni onome od koga su oduzeti. O tome i sud i državni odvjetnik moraju voditi računa jer bi se u protivnom radilo o nezakonitom posjedu stvari – zaključuje zamjenik splitskog ŽDO-a.