Njemački kancelar Olaf Scholz odbio je pozive na zabranu uvoza ruske nafte i plina, kao dio zapadnih sankcija Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu
O tome je izvijestio britanski The Guardian, a vijest potvrđuju i ruski državni mediji, donosi geopolitika.news
Njemačka ne planira zaustaviti uvoz energenata iz Rusije, kazao je kancelar Olaf Sholz u ponedjeljak, 7. ožujka, na sastanku svog sigurnosnog kabineta. Cijene nafte i plina automatski su pale nakon objave te vijesti.
“S naše strane, donijeli smo svjesnu odluku da nastavimo s našim aktivnostima … na području opskrbe energijom iz Rusije”, kazao je Scholz i naglasio: “Uvoz ruske energije ključan je za svakodnevni život Europljana. Opskrba Europe energijom za proizvodnju topline, mobilnost, električnu energiju i industriju trenutno se ne može osigurati na bilo koji drugi način. Stoga je nužno (nastaviti uvoz ruskih energenata, op.ZM.) za pružanje javnih usluga i svakodnevni život naših građana.” Prema Scholzu, Europa je namjerno iz sankcijskog paketa povukla isporuke energenata iz Rusije.
Planovi Zapada da protiv Rusije uvede energetski embargo i okrene se drugim dobavljačima i izvorima doveli su do enormnog skoka cijena nafte i plina na europskom i svjetskom tržištu. Cijene su doslovno eksplodirale, a perspektiva je bila i crnja nego u vrijeme velike naftne krize koja je počela 1973. g. kada je Saudijska Arabija odlučila naftnim embargom kazniti sve države koje su podržavale Izrael u Jomkipurskom ratu.
Danas, u prvoj polovici dana, cijene nafte Brent skočile su na 135 dolara, a plina na gotovo 4000. Nakon izjave njemačkog kancelara cijene su pale, pa se tako nafta Brent vratila na (i dalje visokih) 121 dolar, dok je plin pao na 2600 dolara.
Podsjećamo da je danas na ključnom europskom plinskom čvorištu TTF, u Nizozemskoj, postavljen povijesni rekord cijene od 3892 dolara za 1000 kubičnih metara plina.
Zanimljivo je kako ruski Gazprom navodi kako to nema nikakve veze s njegovim potezima i da on i dalje ispunjava sve ugovorne obveze, a plin za Europu čak ide i kroz Ukrajinu svo vrijeme od početka ruske vojne operacije u toj zemlji. “Ukrajinski koridor se koristi 100% prema ugovoru o tranzitu”, navodi danas Gazprom.
Visoke cijene energenata krajnje su opasne po ekonomiju čitavog svijeta, pa tako posljednjih tjedana SAD vrše snažan pritisak na Saudijsku Arabiju da poveća svoju dnevnu proizvodnju nafte koja je dogovorena u okviru platforme OPEC+ (u osnovi su je dogovorili Rijad i Moskva i za sada od nje ne planiraju odustati). Osim toga, Washington želi čim prije postići sporazum s Iranom na pregovorima u Beču oko iranskog nuklearnog programa i povratka SAD-a u isti pod određenim uvjetima. Iranu bi Washington u tom slučaju ukinuo embargo na izvoz nafte, čime bi on postupno mogao dnevno isporučivati oko 2 milijuna barela “crnog zlata”, što bi moglo ublažiti negativne posljedice mogućeg uvođenja energetskog embarga protiv Rusije, donosi geopolitika.news
Međutim, ova odluka njemačke vlade vjerojatno mijenja puno toga.