Koliko stoji život u Hrvatskoj s obzirom na to da slovimo za jednu od najsiromašnijih zemalja Europske unije? Ekipa Provjerenog Nove TV napravila je eksperiment. Otišla je u šoping u još tri zemlje – bogate Njemačku, Irsku i susjednu Sloveniju.
Reporterka Ema Branica odlučila je testirati koliko je točno hrana u Hrvatskoj skupa u odnosu na neke druge zemlje. Kamere Provjerenog zavirile su u trgovine u četiri države – u Irskoj je u trgovinu otišao Roman Rakić, u Njemačkoj Helena Horvat, u Sloveniji Petra Čertanc, a u Hrvatskoj Ema Branica. Odabrali su trgovinu koja slovi za jednu od najjeftinijih u svim zemljama.
Svi u ovom eksperimentu imali su isti popis namirnica. Zadatak je bio kupiti deset osnovnih namirnica, jedini, tako reći, luksuz na popisu bila je kava. Kruh, mlijeko, jaja, piletina, jabuke, krumpiri, brašno, ulje, tjestenina, piše Dnevnik.hr.
Namirnice s popisa su one bez kojih ne može većina kućanstava. S obzirom na bolji životni standard u zemljama sugovornika, očekivano je bilo da će Hrvatska, kao prilično siromašna europska zemlja, pobijediti u ovom natjecanju s najnižim cijenama.
Najskuplja Irska, a Hrvatska...
Roman je u Irskoj potrošio 126 kuna i 60 lipa. Helenin račun iz Njemačke iznosi 121 kunu i 65 lipa, a Petrin iz Slovenije 116 kuna i 32 lipe. Račun iz Hrvatske plaćen je 122 kune i 49 lipa.
Najskuplja po cijenama hrane u eksperimentu Provjerenog je Irska, potom Hrvatska, zatim Njemačka, a najjeftinija je Slovenija. ''Ja sam šokiran. Mislio sam da će biti barem 20 posto jeftinije u Hrvatskoj'', iznenađen je Roman.
Očito moramo i mi u Hrvatskoj u nečemu biti pri vrhu. ''Pa Hrvatska već dugo ima cijene europske, a plaće balkanske'', kaže ekonomska analitičarka Marijana Ivanov.
Računi se razlikuju u nekoliko kuna, ali prosjek plaća u dvostrukim, trostrukim, pa čak i peterostrukim omjerima. ''Supruga ima peterostruko veću plaću nego u Hrvatskoj kao obična opća medicinska sestra'', otkriva Roman.
Po svim pokazateljima - na dnu
Iako smo gotovo devet godina članica Europske unije, i dalje smo po svim pokazateljima na dnu svih mogućih statistika rasta i napretka. Jedino u čemu smo blizu prosjeka Unije upravo je cijena namirnica.
''Kada govorimo o terminima skupoće cijene hrane, cijena hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj je na razini 97 posto prosjeka EU-a, odnosno svega je tri posto niža nego što je prosjek u EU-u'', pojašnjava analitičarka Ivanov.
Istodobno, drugi pokazatelji standarda govore kako zapravo živimo. ''Gleda se kupovna moć jednog eura u Hrvatskoj u odnosu na svaku zemlju o kojoj pričamo i vidimo da je životni standard u Hrvatskoj 36 posto niži nego što je prosjek EU-a'', dodaje Ivanov.
Kako se živi u Irskoj?
Roman Rakić u Irskoj živi sa suprugom i kćeri. On radi u trgovini. I žive tako da ne gledaju na svaki cent i od svakog mjesečnog primanja mogu uštedjeti.
''Od režija se plaća struja, voda se ne plaća u Irskoj. Znači kućanstva ne plaćaju vodu. Nema Holdinga kao u Zagrebu i takvih nekakvih čuda izmišljenih. Znači, plaća se struja, smeće i jedino što se ovdje plaća je nekakav oblik televizijske pretplate. To se ovdje zove TV licence znači kao dozvola za televiziju. I ona je 160 eura godišnje'', otkriva.
Iako irska kućanstva ne plaćaju vodu, njihovi troškovi života veći su nego kod nas. Tu bar imamo nešto za pohvaliti se. Cijene nekretnina i najma su izrazito visoke. No Irci i tu pokušavaju svojim građanima olakšati život. ''Nekretninu u kojoj živimo, da uzmemo istu tu kuću pod hipoteku kredit bismo platili nekih desetak posto jeftinije'', kaže Roman.
Standard u Njemačkoj
Cijena nekretnina i najma je daleko veća i u Njemačkoj, općenito cijena životnih troškova. No s njihovim plaćama zapravo ne vide račune kao pisma iz pakla.
''Mi za stan plaćamo nekakav paušal u koji su uključeni voda, grijanje, grijanje vode, sva osiguranja za zgradu, usluge osobe koja održava zgradu i još pričuva za stan. I to sve mjesečno izađe oko 220 eura'', priča Helena Horvat. Dodajmo 40 eura za struju, još toliko za internet i 18 za TV pristojbu.
Život u Sloveniji
Helena je otišla iz Hrvatske prije šest godina, i to s titulom prvostupnika. Otišla je jer nije vidjela mogućnost napredovanja u domovini. ''Nažalost, to u Hrvatskoj nigdje nije priznato i to me jako žalosti jer ta država koja mi je omogućila taj preddiplomski ne smatra ga dovoljno dobrim, a neka druga država ga kompletno priznaje. Konkretno, ja sam završila geodeziju i geoinformatiku i ovdje sam bila kompletni inženjer. A u Hrvatskoj bih bila bachelor nečega. I ne bih mogla s tim nešto raditi'', kaže.
Stanje u Hrvatskoj
''Minimalna plaća ugovorena za 2022. godinu iznosi u netu 3750 kuna, a godinu ranije iznosila je 3400 kuna. Na drugoj strani kad je podatak recimo za medijalnu plaću za studeni mjesec 2021. godine kaže da je medijalna plaća iznosila u netu 6149 kuna'', kaže predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever.
''Umirovljenici s 2600 ili 2700 kuna mirovine, njihov udio troška hrane se penje na više od 40 posto u jednome mjesecu i trošak stanovanja preko 30. Građani su prisiljeni odricati se na svim drugim područjima, a na kraju krajeva čak i na području hrane da bi mogli podmirivati redovite troškove koji im dolaze za stanovanje'', ističe Sever.
Čak 70 posto mjesečnih primanja odlazi na osnovne životne troškove. A poskupljenje tek slijedi. ''Nama teško da ima pomoći ako se struktura hrvatske ekonomije ne promijeni'', upozorava Marijana Ivanov. Jer, pojašnjava, ne stvarano dodanu vrijednost. Bavimo se gotovo isključivo turizmom.
''Turizam traje kratko. Sve veći dio ekonomije se bazirao na turizam gdje, ja ne mogu reći da mi ostvarujemo loše rezultate niti loše ekonomske učinke, međutim problem je to što to Hrvatska ekonomiju gura i ekspandira svega par mjeseci u godini. Kad bi takve ekonomske učinke u turizmu mogli imati cijelu godinu naš bi BDP bio veći, bolji'', kaže.
Cijeli tekst čitajte ovdje.
Više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno