"Ta se slika ne može procijeniti. Ona je neprocjenjiva!", rekao je vidno u šoku ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi sudskoj ovršiteljici kad ga je u petak došla obavijestiti da će slika "Mlada patricijka" Vlaha Bukovca biti odnesena njezinom vlasniku te ga je pritom upitala za njezinu vrijednost. Točno u podne djelatnici KunstTransa stigli su, naime, na adresu NMMU-a, nekadašnje Moderne galerije, i kako se ovih dana nagađalo odnijeli Bukovčevu sliku koja je visila u ulaznom dijelu, na zidu raskošnog stubišta koje vodi do izložbenih dvorana na katu. Rasplet je to dugogodišnje sudske trakavice između Moderne galerije i HAZU tijekom koje je na primjeru jedne slike Akademija imala za cilj dokazati svoje vlasništvo i nad više od 1000 drugih umjetnina koje se nalaze u NMMU, piše Jutarnji.
Ovršiteljica je ravnatelja muzeja pitala i je li riječ o toj Bukovčevoj slici na što je on odgovorio da nema komentara. Slika je potom u svega par minuta skinuta i odnesena u susjednu zgradu Akademije gdje će, kako doznajemo, biti smještena u čuvaonici Strossmayerove galerije. "Zahvaljujući ovoj nesreći ovo će postati jedna od najpoznatijih slika Vlaha Bukovca ne samo u povijesti umjetnosti, nego i u povijesti sudske prakse", rekao je Franceschi za Jutarnji list nakon što je slika odnesena iz zgrade.
"Danas pojam crni petak potpuno dobiva novo značenje. Crni je petak ne samo za hrvatsku kulturu nego i za hrvatsku državu, koja je dozvolila da jedna institucija velike društvene, političke i financijske moći na ovaj način od javnosti i od pogleda javnosti ukloni jednu ikoničku sliku. Taj nježni portret 'Mlade patricijke' vjerujem da će od danas postati sinonimom za najgrublje nasrtaje na ovu javnu, kulturnu instituciju i na njezinu zbirku, a sve pod geslom zakona i pravomoćnih presuda koje nikada nisu vodile račune o zakonima o muzejima, pravilnicima, o zakonu o kulturnom dobru, što također ukazuje koliko je žalosno stanje našeg sudstva i koliko je bijedan položaj kulture u hrvatskom društvu".
Sama primopredaja bila je, kaže Franceschi, korektna i profesionalno hladna. "Tu dolazimo do situacije koja se uvijek koristi u obranu izvršitelja nečega, a to je da oni samo rade svoj posao. HAZU ovo, vjerujem, smatra svojom velikom pobjedom, premda će se sigurno pravdati da oni samo provode sudsku odluku. Poručio bih sucima koji moraju arbitrirati između naših zakona, koji su proturječni, da razmisle malo što je korisno i pravedno za društvo u okvirima pravnih odredbi, a ako su takve da su kontradiktorne, neka se potrude da ih unaprijede na način koji će biti jasan", kaže Franceschi koji se priznaje nije nadao da će ovršitelji ipak doći, "ali s druge strane po mom iskustvu koje sam stekao kao ravnatelj ove institucije u prijeporu s HAZU znam da svoje namjere vrlo planirano provode i da su jako posvećeni svojim ciljevima".
O ovome činu nije, kako tvrdi, bio obaviješten "što kako sam saznao i ne moram biti, ali ipak on ukazuje na razinu odnosa i na takvu sigurnost Akademije da će joj cijeli sudski aparat biti na raspolaganju bez ikakve zadrške".
A je li se mogao izbjeći ovaj trenutak oduzimanja slike?
"HAZU cijelo vrijeme optužuje i ucjenjuje NMMU već u sklopu tri ravnateljstva, od kolege Zidića, Biserke Rauter Plančić i sad moga. Javnost treba znati da sudski spor HAZU ne vodi s muzejem, on je samo nositelj, spor je s Ministarstvom kulture, s Vladom, državom i hrvatskim društvom u kojem oni žele poništiti svoju odluku koju su silom proveli 1947. godine kada su sliku i ostale umjetnine unijeli u zbirku Moderne galerije, danas Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti".
Nije kaže priznao vlasništvo jer je prije svega muzealac i za njega je zakon o muzejima ono prema čemu se profesionalno vodi. "Isto tako moramo biti svjesni da je ovo prvi korak u onome što će HAZU nastaviti i dalje raditi jer oni govore jedno, rade drugo, pišu treće i provode svoje ciljeve".
'Institucionalni mobing'
Danas je prvi put čuo kaže od odvjetnika HAZU da su spremni da zgradu na Trgu žrtava fašizma ustupe NMMU. "No to iz mog iskustva s HAZU ne mora ništa značiti. To je možda samo još jedan pokušaj da se težina ovog slučaja prebaci na muzej. Ja bih samo htio reći da sam od dana kada sam stupio na ovo mjesto izložen institucionalnom mobingu HAZU i i da me se cijelo vrijeme opominje da ću ja biti odgovoran za to što će oni tužiti muzej.To su isto radili mojim prethodnicima, kolegici Rauter Plančić su dovodili čak i policiju. To je nezapamćeno u analima sudske prakse kao što je i ovo jedan međaš ne samo u hrvatskoj kulturi nego i u civilizaciji, da se jedna kulturna institucija ovako odnosi prema drugoj".
Na pitanje što će biti s ostalih preko tisuću umjetnina na koje polaže pravo Akademija Franceschi odgovara da će vrijeme pokazati. "Hrvatska je Vlada u ovom slučaju najodgovornija, ona treba konačno zauzeti stav kojime će kulturne institucije zaštititi od agresivnosti HAZU! Posebno bih pozvao hrvatski Sabor da dobro preispita zakon o HAZU koji je prouzročio puno štete i očito i dalje generira tu štetu i koji je umanjio portfelj nekretnina hrvatske države i bogatstvo ovoga društva".
Ideja o NMMU na lokaciji na Trgu žrtvama fašizma je nešto što je, dodaje, on unio u diskurs. "Danas prvi put čujem iz usta odvjetnika to kao mogućnost. I dalje smatram da HAZU s obzirom na svoje poslanje treba pomagati razvoj kulture i kulturnih institucija. Trebaju donirati i slike i tu zgradu da bi se makla svaka nesuglasica. To bi bilo dobro za instituciju, za društvo i na kraju za hrvatski identitet", zaključuje Franceschi.
Silvije Hraste, odvjetnik HAZU rekao nam je da ima uputu od klijenta da od ovog slučaja se ne stvara pompa, ali i da ima potrebu reći par stvari vezanih za cijeli predmet. "Ovrha je posljedica pravomoćne sudske odluke i ona deklarira naše vlasništvo slike. Danas smo na žalost kroz ovršni postupak morali doći do ostvarenja tog prava. Nije sporno da suprotna strana ima pravo poricati vlasništvo, no zabrinjava nas da se to poricanje nastavlja i nakon pravomoćnosti odluke i s obzirom da se radi o uglednoj instituciji kojoj je osnivač RH zabrinjava nas takav pristup. Nadalje, ovo je samo jedno od otvorenih pitanja što se tiče spornih umjetnina. Postoji još preko tisuću eksponata za koje smo mi tražili da se utvrdi gdje se nalaze, no ono što nas posebno zabrinjava je što se ne zna gdje je jedan dio tih umjetnina. To je možda jedan od razloga koji najviše opterećuje odnose između stranaka", izjavio je Hraste za Jutarnji list.
Obuljen Koržinek: 'Muzej i Ministarstvo prihvaćaju sudsku odluku, ali je ne razumijemo'
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je u petak da Ministarstvo i Nacionalni muzej moderne umjetnosti prihvaćaju sudsku odluku o ovrsi slike "Mlada patricijka", ali je ne razumiju, dodavši kako je žalosno da se na ovaj način odnosi umjetnina iz nacionalnog muzeja.
"Muzej je poštovao sudsku odluku, i Muzej i Ministarstvo je prihvaćaju. Mi je ne razumijemo, ali je prihvaćamo jer smo legalisti i omogućena je ovrha koju je zatražio HAZU", rekla je ministrica novinarima u Ministarstvu kulture i medija nakon što je u petak provedena ovrha slike Vlahe Bukovca "Mlada patricijka" koju je zatražila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Podsjetila je da je kao državna tajnica, a zatim i kao ministrica, više od deset godina tražila rješenje "u ovom besmislenom sporu".
"Nudili smo brojna rješenja HAZU-u, molili da se dogovori neka nagodba, da se ne ide putem sudskih sporova. Nažalost, oni su inzistirali na sporu, nakon što je presuđeno u korist HAZU-a za ovu jednu sliku, tražili su da Muzej uz suglasnost osnivača, dakle Ministarstva, prepiše na HAZU sve ostale slike koje potražuju, što su jako dobro znali da mi ne možemo napraviti bez sudske odluke jer bi time državnu imovinu predali u privatne ruke", istaknula je Obuljen Koržinek.
Podsjetila je i na to da se tražilo rješenje i za zgradu Muzeja, namjenski kupljenu za muzej 1939. godine, koji je kasnije postao dijelom JAZU-a te je na temelju toga HAZU devedesetih godina izvršio upis, ali sporazum nije postignut ni oko toga.
Žalosno je da se na ovakav način odnosi umjetnina iz nacionalnog muzeja
"Žao mi je da u ovim okolnostima kada se putem Ministarstva kulture i medija više od 420 milijuna kuna ulaže u Akademijine zgrade i obnovu od potresa, nije bilo sluha i nije bilo spremnosti da se postigne dogovor. Ja se mogu samo nadati da HAZU neće nastaviti onim putem koji su najavili, a to je da će podizati sporove i za sljedeće, ostale umjetnine jer to bi iziskivalo milijunske troškove za koje zaista ne vidim koji je smisao toga", rekla je ministrica.
Napomenula je da je spor oko "Mlade patricijke" na nižim sudovima završavao na jedan način, a da je kasnije završen odlukom i potvrdom Ustavnoga suda na drugi način. "Mi to možemo samo prihvatiti. Zato se ni Muzej ni Ministarstvo ni u jednom trenutku nisu ni na koji način opirali ovrsi, ali žalosno je da se na ovakav način odnosi umjetnina iz nacionalnog muzeja", smatra Obuljen Koržinek.
Ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi pozvao je u petak Hrvatski sabor i Vladu da reagiraju, no ministrica ističe da u ovom konkretnom slučaju ne mogu ništa.
"To je sudska odluka. Svi smo svjesni toga da je imovina HAZU-a imovina HAZU-a. To je njihova privatna imovina kojom oni privatno raspolažu, a imovina Muzeja i fundus su državna imovina i naravno da nju ne možemo predati nikako, nikakvim dogovorom, što se od nas tražilo", dodala je.
Smatra da je i donacija kojom je uspostavljena Akademija, dakle donacija biskupa Josipa Juraja Strossmayera bila donacija hrvatskom narodu i žalosti je što "nije bilo spremnosti i sluha da se obustave ti postupci i da se ne dovede HAZU u ovu situaciju".
Što se tiče obnove Vranyczanyjeve palače u kojoj se nalazi Nacionalni muzej moderne umjetnosti, ministrica je rekla kako je od članova uprave HAZU-a tražila da se potpiše sporazum o tome kako će se zgrada koristiti nakon obnove i koji će prostor biti na raspolaganju Muzeju. Predložila je da se zgrada u cijelosti namijeni za NMMU, jer smatra da ta institucija to zaslužuje.
"Nismo još potpisali ugovor, mi smo naravno, legalisti, osigurali smo sredstva za obnovu kulturne baštine, osigurali smo sredstva i za Akademijine zgrad te ih i ovim putem pozivam da uzmu u obzir veliki napor koji država čini da bi se njihova imovina obnovila i da postignemo sporazum te da prestanu pokretati ovakve zaista bespotrebne i besmislene sudske postupke", rekla je ministrica dodavši kako smatra da u ovom trenutku ima zaista puno većih i važnijih problema.
Pozivam HAZU da u fokus stave kulturnu baštinu
Vlada je, podsjetila je, učinila što je mogla donošenjem Zakona o muzejima i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. "Budući da ti zakoni ne predviđaju da se iz zbirki mogu izlučivati umjetnine, a to HAZU jako dobro zna, ni ja osobno ni Muzejsko vijeće nismo dali suglasnost NMMU da izluči tu umjetninu i preda je HAZU", rekla je.
"Nismo mogli postupiti na način kako su oni od nas tražili jer bi Muzej bi prekršio Zakon o muzejima i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za koji pretpostavljam da ga sudovi nisu uzimali u obzir", dodala je.
Napomenula je da se ravnatelj Muzeja obratio članovima Likovnog razreda HAZU, očekujući barem s njihove strane više razumijevanja za specifičnost Muzeja, ali oni su odlučili tako kako su odlučili.
Jedan od niza prijedloga za rješavanje ove situacije bio je i da se ide u zajedničko osnivanje muzeja, ali "na žalost, oni su željeli dokazati svoje vlasništvo", rekla je."Sad su ga dokazali na ovoj slici, a što će raditi dalje ne znam, samo kao ministrica zadužena za područje kulture mogu apelirati na njih da u fokus stave kulturnu baštinu i ono što muzeji čuvaju", poručila je Obuljen Koržinek.