Odesa danas slavi Dan grada. 1794. osnovala ju je ruska carica Katarina Velika, a njezin prvi gradonačelnik bio je francuski vojvoda de Richelieu. HTV-ova ekipa se nalazi u tom biseru Crnog mora, kako zovu taj oduvijek multikulturalni grad bogate povijesti. Nažalost, 228. rođendan Odesa slavi u ratnom okruženju, prenosi Slobodna Dalmacija.
- Da, nažalost, većina odeških znamenitosti i simbola je zaklonjena ili utvrđena, u strahu od ruskog napada. Nalazim se ispred jedne od najutvrđenijih zgrada u Odesi, znamenite zgrada opere i baleta, možda i najljepše u Europi. Projektirali su je isti arhitekti kao i kazališta u Zagrebu i Rijeci. To je inače prva zgrada opere izgrađena u Ukrajini, cijeli projekt njezine izgradnje stajao je tadašnjih milijun i pol zlatnih rubalja.
Sada i odeška opera i balet žive ratnu svakodnevicu. Istina, repertoar je smanjen, kao i duljina trajanja predstava, ali jedini su ansambl koji još uvijek igra u ratnoj Ukrajini. Pred smanjenim brojem gledatelja, uz mogućnost da uslijed predstave moraju u sklonište. U okruženju protuzračne obrane i antitenkovskih zapreka odmah tu iza ugla, kao i 1941., kada je zgradu uoči nacističkog napada štitila Crvena armija. Eto, vidite kako povijest piše čudne romane, javio je u emisiji Studio 4 novinar HTV-a Dragan Nikolić.
Odesa je iznimno geostrateški i ekonomski bitna za Ukrajinu, ali i za službenu Moskvu. Nakon Krima Odesa je druga najvažnija strateška točka za Rusiju na crnomorskoj obali. Zašto?
- Nakon gubitka mornaričke baze u Sevastopolju na anektiranom Krimu, ukrajinska mornarica preselila je svoju bazu upravo ovdje. Gotovo 70 posto ukrajinskog uvoza i izvoza odvija se morskim putem, a kroz Odesu prolazi najveći dio. Ovaj se grad nalazi svega 60-tak kilometara od odmetnutog moldavskog Pridnjestrovlja, gdje opstaje proruska paradržava. Odesa je možda i središnja točka Putinove ideje stvaranja Novorusije, koji podrazumijeva i kontrolu crnomorske obale sve do Rumunjske. Mnogi će reći da Vladimir Putin živi u iluziji da Odešani čekaju ruske vojnike kako bi ih oslobodili.
Ono što se dogodilo u Odesi 2014. igra pritom veliku ulogu u ruskom političkom narativu o nacističkoj Ukrajini. Nakon što su proruske skupine tada u ukrajinskim gradovima počele javno demonstrirati i zauzimati pojedine zgrade, Ukrajinci su oštro odgovorili na proruski marš u Odesi. Došlo je do sukoba uslijed kojih je izbio požar u ovdašnjoj zgradi sindikata. U konačnici je poginulo 48-ero ljudi, gotovo svi proruski nastrojeni. Kremlj je to nazvao unaprijed smišljenim masakrom ukrajinskih fašista, u svom tv-obraćanju Putin je obećao sigurnu osvetu i kažnjavanje krivaca, dodaje Nikolić.
Prije ovoga rata u Odesi je živjelo 62 posto etničkih Ukrajinaca i 29 posto etničkih Rusa. Grad je imao jako izražen proruski sentiment. Jesu li s ruskom invazijom na Ukrajinu u Odesi ipak nestale sve identitetske podjele te vrste?
- Događaj koji je kod mnogih Odešana promijenio stav o Rusiji bilo je raketiranje stambene zgrade u četvrti na periferiji grada, 23. travnja, kada je ubijeno osam ljudi, među njima i tromjesečna beba. Za one koji ne znaju, u godinama nakon Drugog svjetskog rata, Odesa je uz tadašnji Lenjingrad i Staljingrad, kao i Sevastopolj bila među prva četiri grada koji su dobili titulu grada heroja, zbog hrabrosti njezinih stanovnika u borbama s nacistima.
I onda doista ironično djeluje činjenica da 9. svibnja, na Dan pobjede, Putin polaže u Moskvi cvijeće na spomenik koji odaje počast sovjetskim gradovima herojima, a potom nekoliko sati kasnije projektilima ruska vojska napada Odesu. I onda ne trebaju čuditi inicijative na ovdašnjem Gradskom vijeću da se preimenuju ulice s ruskim nazivljem ili imenima osoba koji svjedoče o sovjetskom ili ruskom nasljeđu Odese, a da svoju ulicu dobiju Joe Biden i Boris Johnson, koji je inače već postao počasni građanin Odese, javio je Nikolić za HRT.