Književnik i kazališni redatelj Matko Sršen trideset se godina bavio rekonstrukcijom izgubljena Držićeva djela "Komedije od Pometa" jer je, kako je rekao u srijedu na tribini u Društvu hrvatskih književnika, smatrao da je to nešto od krucijalne važnosti za hrvatsku kulturu.
Radio je to, dodao je, da upotpuni golemu prazninu te da dobijemo makar rekonstruirano najvažnije djelo stare hrvatske književnosti, "Komediju od Pometa", kako ju je sam Držić nazvao u prologu "Dundu Maroju", gdje govori kako će ona prva "Komedija od Pometa" i "Dundo Maroje" sve jedna biti "u tu smo svojevolju oto mi sami upali".
Dakle, napomenuo je, slijedeći tu Držićevu tezu, a ne svoju hipotezu, kako su mi predbacivali, trudio sam se dugo, dugo godina napraviti tu rekonstrukciju. Podsjetio je kako je zato trebalo upoznati cijelu držićologiju te mnogo šire znanstvene, kulturološke i književne krugove.
Razočaran je, istaknuo je, prijemom toga rada. Neki kolege su me napadali i proglasili parazitom, čovjekom koji bi htio parazitirati na slavnom Držiću i steći valjda neke svoje profite, dodao je Sršen.
Koji je to profit koji se stječe za 30 godina mukotrpnoga rada da bi čovjek bio u stanju dostojno i uvjerljivo rekonstruirati rukopis jednoga velikog pisca, upitao je.
Premda sam to objavio prije 25 godina, mi ni danas nismo dobili izvedbu glavnog Držićeva djela "Komedija od Pometa" i njegove duologije, rekao je. Nažalost, sve smo dobili u ovoj zemlji za ono što smo se nekad borili, zalagali i sanjali, ali smo izgubili dobar dio našeg identiteta, ocijenio je Sršen.
"Izgubili smo staru hrvatsku književnost, staru hrvatsku dramaturgiju, a nikome više u našim kazalištima nije do toga stalo, nikome taj Držić više ništa ne znači", rekao je te dodao kako se više nigdje ne igra osim na Dubrovačkim ljetnim igrama kao neka reprezentativna stvar, koja se obično tako napravi da bi bilo bolje da nije ni režirana, ni postavljena ni igrana.
Ocijenio je kako su naši ljudi danas, pa i njegovi bivši studenti, potpuno nepripremljeni za ozbiljan rad na hrvatskoj dramskoj baštini.
Mi smo narod koji ima veliku staru književnost, imamo čudesnu staru književnost, a osobito je čudesna naša stara dramaturgija, rekao je Sršen i dodao kako je ona vrelo takvih velikih djela koje, kad čovjek uđe u njih, ne može ni zamisliti da su ti ljudi u onom vremenu, u onim okolnostima napravili takve važne umjetnine.
Naglasio je kako u povijesti naše stare književnosti možda nema tako velikih pisaca kao što je bio Marin Držić te dodao kako je bilo barem pedesetak autora koji su stvorili barem po jedno veliko dramsko djelo, koje bi i danas bilo veliko da u kazalištima postoji volja, smisao, znanje, razumijevanje da se ta djela ožive.
Izgleda da smo se mi u Hrvatskoj tom našom starom dramaturgijom intenzivno bavili dok nismo imali Hrvatske, rekao je i dodao kako smo danas, kad imamo Hrvatsku, staru hrvatsku dramaturgiju bacili kroz prozor. Ono što smo bacili zalog je svake književne budućnosti, ocijenio je Sršen.
Matko Sršen rođen je 1947. u Dubrovniku. Studirao je u Zagrebu Filozofski fakultet i Akademiju kazališnih i filmskih umjetnosti. Bio je profesor glume i režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Na Dubrovačkim ljetnim igrama postavio je 1983. praizvedbu komedije Venere i Adon Marina Držića, a 2003. na istom je festivalu prikazana njegova rekonstrukcija izgubljene Držićeve komedije "Pomet". Na Dubrovačkim ljetnim igrana izvedeni su mu i tekstovi "Testi od bremena", "Glasi iz Dubrave" itd.
Izabrane je drame prvi put objavio u knjizi Ifigenija. Nakon što je rekonstruirao izgubljenu Držićevu komediju (Pomet Marina Držića priredio je i prvo objavljivanje glavnoga Držićeva djela, duologije Komedije od Pometa (I. dio Pomet, II. dio Dundo Maroje) s uvodnom studijom, rječnikom i komentarima, piše Hina.