Deset najbogatijih ljudi na svijetu udvostručilo je svoje globalno bogatstvo na 1,5 biliona dolara od početka globalne pandemije nakon porasta cijena dionica i nekretnina koji je povećao jaz između bogatih i siromašnih, prema izvješću iz Oxfama. Pozivajući vlade da nametnu jednokratni porez na bogatstvo od 99 posto na nenamjerne dobitke od Covida-19, dobrotvorna organizacija kaže da brojke Svjetske banke pokazuju da je još 163 milijuna ljudi otjerano ispod granice siromaštva, dok su superbogati imali koristi od poticaja koje su dale vlade diljem svijeta kako bi se ublažio utjecaj virusa, donosi Slobodna Dalmacija.
Oxfam predviđa da će do 2030. 3,3 milijarde ljudi živjeti s manje od 5,50 dolara dnevno.
Dobrotvorna organizacija kaže da su se prihodi 99 posto svjetske populacije smanjili od ožujka 2020. do listopada 2021., kada su Elon Musk, osnivač tvrtke za električne automobile Tesla, i ostalih devet najbogatijih milijardera zajedno postajali bogatiji za 1,3 milijarde dolara dnevno. Musk je, prema podacima preuzetim s popisa milijardera časopisa Forbes, svoje bogatstvo povećao 10 puta na 294 milijarde dolara u prvih 20 mjeseci pandemije, što ga je katapultiralo iznad Jeffa Bezosa, osnivača Amazona, koji je postao najbogatija osoba na svijetu.
Tijekom razdoblja kada su dionice tehnoloških kompanija na Wall Streetu skočile, Bezosovo neto bogatstvo poraslo je 67 posto na 203 milijarde dolara, bogatstvo Facebooka Marka Zuckerberga udvostručilo se na 118 milijardi dolara, dok se bogatstvo osnivača Microsofta, Billa Gatesa, povećalo za 31 posto na 137 milijardi dolara, prenosi Guardian.
Dobrotvorna organizacija pozvala je vlade da nametnu poreze na kapital i bogatstvo u izvješću – Nejednakost ubija – namijenjenom da se poklopi sa sada odgođenim okupljanjem globalne elite na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
Oxfam je rekao da bi jednokratni porez od 99 posto na dobit od Covida na bogatstvo 10 najbogatijih ljudi mogao platiti dovoljno injekcija za cijepljenje cijelog svijeta i osiguravanje resursa za borbu protiv klimatskih promjena, pružanje univerzalne zdravstvene i socijalne zaštite i rješavanje pitanja spolova zasnovano na nasilju u 80 zemalja. Čak i nakon davanja od 99 posto, prvih 10 milijardera bilo bi bogatije za 8 milijardi dolara nego prije pandemije, objavila je dobrotvorna organizacija.
Danny Sriskandarajah, izvršni direktor Oxfama GB, rekao je: “Eksplozija bogatstva milijardera u vrijeme kada se siromaštvo povećava otkriva temeljne nedostatke u našim ekonomijama. Čak i tijekom globalne krize, naši nepošteni ekonomski sustavi uspijevaju najbogatijima isporučiti nevjerojatne rezultate, ali ne uspijevaju zaštititi najsiromašnije. Tragedija je koja se može izbjeći da svaki dan ljudi umiru jer im nedostaju potrepštine poput hrane i zdravstvene skrbi.
“Današnja generacija vođa može početi ispravljati te nepravde uvođenjem progresivnih poreza na kapital i bogatstvo te raspoređivanjem tog prihoda za spašavanje života i ulaganja u našu budućnost. Trebali bi se pobrinuti da dugoročna ostavština Covid-19 bude kvalitetna univerzalna zdravstvena i socijalna zaštita za sve. Vlade imaju povijesnu priliku podržati hrabre ekonomske planove temeljene na većoj jednakosti koji mijenjaju smrtonosni kurs na kojem se nalazimo”, pozvao je Sriskandarajah.
Cijene dionica naglo su pale u prvim tjednima pandemije, ali su potom katapultirane poticajima središnjih banaka i ministarstava financija diljem svijeta. Smanjenje kamatnih stopa na rekordno niske razine i ogromno povećanje ponude novca kroz proces kupnje obveznica poznatog kao kvantitativno olakšavanje doveli su do porasta tržišta dionica, a tehnološke tvrtke poput Amazona, Googlea, Applea i Facebooka uzletile su povećanjem rada od kod kuće i trgovanjem putem interneta tijekom pandemije.
Dok su ljudi sa skromnijim primanjima također doživjeli da im je imovina porasla tijekom pandemije, Oxfam je rekao da 10 najbogatijih ljudi posjeduje šest puta više bogatstva od najnižih 40 posto (3,1 milijardu ljudi). Ovih 10 milijardera bi trebalo 414 godina da potroše svoje zajedničko bogatstvo po stopi od milijun dolara svaki dan, dodala je dobrotvorna organizacija.
Prijetnju koju predstavlja nejednakost prošlog je tjedna istaknuo David Malpass, predsjednik Svjetske banke, kada je objavio najnovije prognoze svoje organizacije za globalno gospodarstvo. "Zemlje u razvoju suočavaju se s teškim dugoročnim problemima povezanim s nižim stopama cijepljenja, globalnom makro politikom i teretom duga", rekao je. “Postoji rastući jaz između njihovih stopa rasta i onih u naprednim ekonomijama. Ova je nejednakost još dramatičnija u smislu per capita i medijana dohotka, s ljudima u zemljama u razvoju koji zaostaju, a stope siromaštva rastu. Vidimo zabrinjavajuće preokrete u siromaštvu, prehrani i zdravlju”