Božić je pred vratima. Na tradicionalnom blagdanskom stolu, uz bakalar na Badnji dan, naći će se i pečenka, bez koje Božić nije Božić. U Dalmaciji su to najčešće janjetina i teletina te odojak, koji mnogima nije prvi izbor. Ali s obzirom na cijene po mesnicama, čini se da će ove godine odojak peći i oni koji to nisu namjeravali, piše Slobodna Dalmacija.
Prosječna cijena odojka u prosincu je bila oko 30 kuna za kilogram, dok su janjetina i teletina čak dva puta skuplji. Janjetina se prodaje po cijeni od 60 do 70 kuna za kilogram, dok je teletina također 60 kuna, premda se na nekim akcijama može pronaći i nešto jeftinija.
Puretina je jeftinija od janjetine i teletine, ali ipak skuplja od prasetine, i za nju bi valjalo izdvojiti 40 kuna po kilogramu. Tako na kraju ispada da je odojak u usporedbi s ostalim vrstama mesa u ove predblagdanske dane bagatela.
Kako doznajemo, u mesnicama je ovih dana povećana prodaja odojaka, neki trgovački centri imaju i dodatne akcije, što privlači kupce koji u ovom teškom vremenu korona-krize po nekoliko puta prevrću svaku kunu prije negoli se odluče na kupnju. Istina, radi se uglavnom o odojcima iz uvoza, ali to nikoga previše ne zabrinjava.
Odojak je odojak bez obzira na to gdje je uzgojen, reći će kupci s kojima smo porazgovarali dok su čekali u redu za meso u jednom našem trgovačkom centru.
Odojci nikada nisu bili jeftiniji. Pa gdje to ima da je cijena kilograma odojka jeftinija od kutije cigareta, pitali su se naši sugovornici, koji su zadovoljno trljali ruke zbog pristupačnih cijena odojaka jer će se jeftino "omrsiti" za Božić.
No, za razliku od kupaca, domaći proizvođači nisu ni približno zadovoljni. Kažu da ih ubija nelojalna konkurencija iz uvoza, pa će niske dampinške cijene uništiti i ono malo što je ostalo od hrvatske proizvodnje svinja.
– Nažalost, domaći proizvođači svinja propadaju, premda se kvaliteta takvog mesa ne može mjeriti s kvalitetom mesa s hrvatskih farmi. Naši proizvođači svoje odojke hrane cjelovitim žitaricama i takvo je meso iznimno kvalitetno. Imate situacija kada se uvozni odojak ispeče i sve bude u redu dok je topao, a kad se ohladi, odrveni i više nije za jelo – ističe Goran Jančo iz Saveza udruga uzgajivača svinja.
– Farmeri iz europskih zemalja rješavaju se odojaka jer im se ne isplati hraniti ih zbog poskupljenja stočne hrane. Takvi odojci, koji koštaju tek desetak kuna žive vage, dolaze na hrvatsko tržište, gdje se prodaju po iznimno niskim cijenama. Neki trgovački centri, da bi privukli kupce za druge artikle, na odojke ne stavljaju nikakvu maržu pa ih prodaju i po 19 kuna za kilogram, što je ispod svake cijene – objašnjava Jančo, naglašavajući da je posljednjih dana došlo do blagog porasta cijena domaćih odojaka, što je rezultat porasta potražnje, no to nije dovoljno za opstanak hrvatskih farmi, rezolutan je.
Niska – dampinška cijena odojaka, kojoj se vesele umirovljenici, ali i ostali Hrvati niže platežne moći i standarda, nije najbolje sjela ni domaćim proizvođačima janjetine. Logično je da će ljudi kupovati meso koje im je jeftinije, premda se odojak veže uz blagdanske običaje na kontinentu, dok je u Dalmaciji to janjetina. Sada više ne govorimo o tome voli li netko više janjetinu ili svinjetinu, jer u ovim okolnostima kupuje se ono što je jeftinije i pristupačnije.
Ipak, kako doznajemo u razgovoru s uzgajivačima ovaca, trenutačno nije sezona janjaca pa je zbog toga i cijena janjetine viša. No, nitko nije kriv što je platežna moć stanovnika niska pa kupuju što je moguće jeftinije.
Tomislav Rukavina iz udruge uzgajivača ovaca "Lika" objašnjava da razlika između cijena janjetine i odojka i nije tako drastična jer su se uvijek mogla kupiti dva odojka za jedno janje. Naglašava da je janjetina čak i pojeftinila jer se može naći janje po cijeni od 80 eura, dok je nekada bilo 100 eura.
Prema informacijama Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, sve vrste mesa bilježe više cijene osim odojaka i svinjskih polovica, koji su jeftiniji za čak dvadesetak posto u usporedbi s prosincem prošle godine. Razloge za to treba tražiti u enormnom povećanju cijene stočne hrane u zemljama EU-a, zbog čega se farmerima više ne isplati toviti svinje. Stoga svoje viškove plasiraju na hrvatsko tržište, gdje veća ponuda uvjetuje nižu prodajnu cijenu.
Međutim, ovakav trend nižih cijena mogao bi se nastaviti najdalje do poslije Nove godine, kad će se isprazniti hladnjače pa na europskom tržištu neće biti dovoljno svinjskog mesa. U takvim okolnostima neizbježna su poskupljenja, a cijene svinjetine mogle bi se već na proljeće izjednačiti s cijenama teletine i janjetine.