StoryEditorOCM
ZagoraDRAMATIČNO DO KRAJA

Alka se skoro nije ni održala, a Ivo Zorica je onda majstorskim pogotkom ušao u povijest. I ne, nije mu ovo prva nagrada

Piše Toni Paštar
6. kolovoza 2023. - 20:33

Slavodobitnik 308. Sinjske alke je Ivo Zorica koji je čast da na svom kolju ponese plamenac hrvatske trobojnice, znamen pobjede, stekao s pogođenih devet punata, poslije pripetavanja s alkarom Tinom Radanovićem. Uz plamenac, kojega mu je, uz prethodne čestitke, na junačko koplje privezao alkarski vojvoda Mario Šušnjara, Ivo Zorica je za sebe i svoga alkarskog momka Miljenka Lovrića osvojio zlatnu plaketu Alke, dar Viteškog alkarskog društva koje je slavodobitniku osiguralo i novčanu nagradu u iznosu od 5.500 eura. Na kraju alkarske fešte u čast slavodobitnika sa staroga Grada odjekivali su plotuni mačkula.

image

Ivo Zorica, slavodobitnik 308. Sinjske alke

Ante Čizmić/Cropix

Najtrofejniji živući alkar

Ivo Zorica rođen je 1983. godine u Sinju, a s obitelji živi u Hrvacama. Ekonomski je tehničar zaposlen u sinjskoj poslovnici PBZ. Oženjeni je otac sina i kćerke. Dolazi iz poznate alkarske obitelji Zorica. Kao alkar debitirao je 2000. godine, a od 2002. je alkar kopljanik. Bio je zamjenik alaj-čauša. Ima najviše alkarskih trofeja: do sada je osvojio jedan slavodobitnički plamenac, četiri Čoje i pet pobjeda na Bari. Na 308. Alki jahao je na konju Dream, vlasništvo KK "Vreba" iz Hrvaca. Zoričin alkarski momak je Miljenko Lovrić (49) iz Hrvaca, zaposlenik HTK-PSK.

image

Darovi za slavodobitnika i njegovog momka

Ante Čizmić/Cropix

Ovim slavodobitničkim plamencem Ivo Zorica je postao apsolutni najtrofejniji živući alkar.

Slavodobitnika i njegova alkarskog momka darovao je i pokrovitelj 308. Sinjske alke Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske. Slavodobitniku je Milanović uručio pozlaćenu sablju i zlatni prsten s ugraviranim hrvatskim grbom, a njegovu momku jatagan i srebrni prsten s ugraviranim hrvatskim grbom. Darujući slavodobitnika i njegova momka i čestitajući im na junačkoj pobjedi, predsjednik Zoran Milanović je, uz ostalo, kazao: Alkaru Zorica, sine glasovite alkarske obitelji Zorica. Pronesi ponosno plamenac hrvatske trobojnice ulicama Sinja, kako je vojvoda rekao, i neka ti je sritno. U nastavku je, poslije uručenja darova, održao kraći govor.

Ni jedan od 17 kopljanika 308. Sinjske alke nije se za slavodobitnika nadmetao na težoj stazi alkarskog trkališta koja je bila raskvašena i na mjestima je bila doslovno blato. Od ranih jutarnjih sati u nedjelju radnici tehničke službe sanirali su najkritičnije dijelove nasipajući suhi pijesak. Njihov trud je uništila kiša kada se poslije 13 sati nebo doslovno otvorilo pa se postavljalo pitanje hoće li postojati uvjeti da se Alka uopće održi. Olakšanje je stiglo kada je upeklo sunce pa je, unatoč raskvašenoj stazi, Alka ipak održana.

image

Radnici su od jutra sanirali stazu 

Jakov Prkić/Cropix

Druga trka je bila uspješnija

Stanje sa stazom odrazilo se na rezultate alkara u pogađanju alkarske mete. U prvoj trci pogodili su ukupno svega 18 punata, a prvi i u prvoj trci jedini pogodak "u sridu" ostvario je alkar Ivo Zorica koji je, između 17 kopljanika, startao 15. po redu.

Druga trka po rezultatima gađanja bila je uspješnija od prve. Pogođena su ukupno 22 punta pri čemu su tri alkara, Tino Radanović, Josip Čačija i Frano Talaja pogodili u najmanji krug. Pritom je Talaja sa skorom od pet punata poslije druge trke bio vodeći. Još su samo dva alkara, Radanović i Ivo Zorica, imali po četiri punta, a svi ostali manje.

image

alkar Tino Radanović

Jakov Prkić/Cropix

U trećoj trci nisu sudjelovala četvorica alkara koji nisu imali nikakvih izgleda postati slavodobitnicima. Uz to je izmijenjen redoslijed trčanja, od manjeg prema većem broju punata. Nakon što je u trećoj trci čak pet alkara sustiglo Talajin skor od pet punata iz prve dvije trke još su s po četiri punta ostali Tino Radanović i Ivo Zorica.

Radanović je startao prvi i pogotkom "u dva" prešao u vodstvo sa šest punata. Ivo Zorica je pogodio je također "u dva". Kada je sa starta krenuo Frano Talaja cijelo gledalište je bilo u iščekivanju. Njegovo koplje je, međutim, promašilo alkarsku metu pa mu je propala velika prilika da se poslije pobjede na "Pokaznoj Alki" u Badenu kod Beča ovjenča i slavodobitničkim slavljem. Ostalo je da se za slavodobitnika pripetavaju Tino Radanović i Ivo Zorica. Prvi je sa starta zagalopirao Tino Radanović i pogodio "u jedan". Ivo Zorica je majstorski naciljao i pogotkom "u sridu" s ukupno 9 punata osvojio naslov slavodobitnika i na najljepši način zaključio 308. alkarsko slavlje.

Govor predsjednika Milanovića 

Slavodobitniče, vitezovi, Sinjanke i Sinjani. U ove dane ve stoljećima ponavljamo iste stvari. Godine prolaze, režimi se mijenjaju. Na ovom prostoru je nastala hrvatska država, hrvatska državnost, pojam hrvatstva, u onim kasnim vjekovima prvog milenija. U okolici Splita, ne u velikim gradovima i na velikim morima. To nas čini posebnima u dobrom, ali i onom tragičnom smislu. Pobjeda nad osmanlijskom vojskom 1715. godine u povijesti sukoba Europe i Osmanlija, kršćanstva i islama, jer nažalost na to se to svodilo i tako je bilo, nije bila velika bitka, bilo je puno većih, ali je bila toliko simbolična i posebna jer toliko u svojoj općenitosti i detaljima govori o nama, našim poslovima sa svijetom i našim ulogama u tom svijetu.

Svojim prostorom hrvatski narod počinje ozbiljno gospodariti zadnjih stotinu godinu, a pravo, stvarno, u svojoj punini zadnjih 20 godina, nakon pobjede koju je donijela Hrvatska vojska. Hrabri ljudi kojih je bilo malo. Mali broj dobrih ljudi koji su se usudili stati pod oružje 1991. godine, kojih je bilo više nego oružja. To oružje su, u nemogućim uvjetima, nabavljali ljudi koji su time izlagali svoj život. Jedan od njih je ovdje danas s nama. To je Anton Kikaš koji ima 86 godina i po prvi je puta ovdje na Alci.

Simbolika Marije i marijanstva za onoga tko pripada kršćanskoj kulturi, a za to se ne mora biti religiozan ni aktivni vjernik, nešto je što stalno treba osvješćivati i ponavljati. Nije se slučajno Marija ukazala na tvrđavi i nije se ukazala braniteljima nego osvajačima. Kada su je Turci, koji zapravo nisu bili Turci već ljudi našega roda i genetike iz Bosne, ljudi slavenskog jezika, ali islamske vjere, kada su je ugledali prepali su se i zaledili. Marija je jedina žena koju Kuran navodi. Nije slučajno što se upravo Marija u toj priči ukazala osvajačima kao opomena, ali i kao slutnja nekakvog mosta, spajanja, mogućeg zajedništva do kojega se, nažalost, teško dolazi. Ta Gospa Sinjska tek tada postaje čudotvorna zaštitnica. Prije toga ona je bila samo svetica posebne vrste, bila je ikona, ali ne više od toga. S tim u mislima, što to znači za naš identitet i našu povijest, kako je taj put bio dug, njima u čast i slavu, da se nikada ne zaborave, još jednom od srca čestitam alkarima, čestitam slavodobitniku i narodu ovoga prekrasnog kraja. Živjeli! Živjela Hrvatska! Živjela Alka!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. travanj 2024 13:35