Trajekti s manom: 'Kornati' i 'Brač' ugrožavaju sigurnost putnika

Kako je započeo posao s nabavom četiriju novih trajekata za potrebe “Jadrolinije”, za što je natječaj bio raspisan sredinom prošle godine, tako, čini se, i završava.

“Kornati” i “Brač”, prva dva isporučena trajekta od naručenih ukupno četiri, pokazala su kako je “Jadrolinija” dobila brodove s kojima će imati više problema nego koristi.

Kao što je to “Slobodna” početkom ljeta i najavila, “prazni” brodovi su po 230 tona teži od ugovorenog, stalno imaju ukrcan tekući balast jer zbog niskoga gaza propeleri zahvaćaju zrak, pa je zbog balasta smanjena korisna nosivost broda, i to “Kornata” za 305 tona, a “Brača” za 470 tona.

Zbog manjkavosti, brodovi plove preko dopuštenoga gaza, što ugrožava sigurnost broda, a zbog nerazmjera u odnosu između kapaciteta garaže i putničkoga kapaciteta, taj bi problem mogao biti još izraženiji.

Zbog svega toga, osim ugrožene sigurnosti plovidbe, trajekti mogu prevoziti manje putnika i vozila od planiranog, što znači i veće troškove, prije svega goriva. Osim toga, troškove nabija i stalno punjenje i pražnjenje balasta, što podrazumijeva i češći remont opreme.

Spremni za tužbu

Zbog svega, “Jadrolinija” planira tužiti “Uljanik”. Naime, osim problema sa samim brodovima, rokovi za isporuku u prosjeku su premašeni za četiri mjeseca.

Na brojne nelogičnosti u samom natječaju za brodove lani su upozoravali iz “Brodosplita”, ispred kojeg je “Uljanik” dobio posao. Bilo je očito da je natječaj namješten za pulsko brodogradilište: unatoč istoj ukupnoj cijeni brodova, dobili su posao jer su za prvi brod ponudili gotovo upola manju cijenu od ostala tri. Osim toga, ponudili su i rokove za koje su u Splitu tvrdili da su nerealni, što se na koncu i potvrdilo kašnjenjem u isporuci.

U splitskom škveru uzalud su naglašavali i kako “Uljanik” nikad nije sagradio ni jedan trajekt, za razliku od “Brodosplita” koji je taj dio zanata dobro ispekao.

Kolika je u cijeloj priči, dakle, krivnja “Uljanika”, a koliko je možda problem u projektu i nadzoru koji su isključiva odgovornost “Jadrolinije”?

U slučaju spora, pitanje je kako bi “Jadrolinija” prošla na sudu, mišljenje je jednog iskusnog brodograđevnog stručnjaka kojeg smo zamolili za komentar.
Prema njegovim riječima, riječ je, bez sumnje, o vrlo ozbiljnim manjkavostima broda.

– Vlastita masa broda, odnosno “težina praznog broda”, veća je za oko 230 tona, što znači da je smanjena korisna nosivost za tih istih 230 tona. Ugovorom je zajamčena maksimalna nosivost od 950 tona. Bespenalno područje za manjak nosivosti je bilo pet posto, odnosno 47,5 tona, a “Jadrolinija” je imala pravo raskida ugovora ako je manjak nosivosti prelazio 15 posto, odnosno 142,5 tona.

Penali za svaku tonu nedostatka nosivosti (između 5 posto i 15 posto) su bili 0,05 posto cijene broda po svakoj toni, što je oko 4000 eura po toni.“Jadrolinija” je, prema ugovoru, trebala odobriti sve materijale koji su ugrađeni u brod, a trebala je provoditi i nadzor gradnje. No, kako su u natječaju navedeni krajnje nerealni rokovi, pitanje je koliko se nadzor gradnje provodio.

– Što se tiče prekoračenja vlastite mase broda, nije lako procijeniti tko je uzrokovao ovaj problem. Postoji mogućnost da je brodogradilište ugrađivalo teže materijale od onih predviđenih projektom. Na primjer, tehnološki je jednostavnije i jeftinije zavarivati čelični lim debljine od, na primjer, jer se tanki limovi pri zavarivanju puno više deformiraju od debljih. Ako su ugrađeni tanji limovi, možda ih zbog kratkih rokova nisu ravnali, nego su ih zalili smjesom za ravnanje. Ili, na primjer, ako su pregradne stijenke, izolacija i obloge napravljeni od jeftinijih materijala, teži su nego oni od skupljih materijala, osobito ako su korišteni obični, “građevinski” materijali.

Krive procjene

Druga mogućnost je da je škver sve radio po projektu, ali da je projektom bila loše procijenjena vlastita masa broda, odnosno da je trebalo računati s većom masom broda već u projektu.

– Ta mogućnost mi se čini vrlo vjerojatnom, jer je “Jadrolinija” trebala ionako odobriti gotovo sve materijale. Kada je u pitanju ukrcaj balasta za potrebe urednog rada brodskih propelera, jedina vjerojatna mogućnost je greška u projektu. Loš dizajn i smještaj propelera u brodsku formu može uzrokovati usisavanje zraka i njegov dotok na propelere u pojedinim režimima plovidbe, što izaziva pad porivne sile propelera – smatra naš sugovornik.

U svakom slučaju, mnogo toga je, moguće, posljedica postupaka škvera pri gradnji broda, ali neki problemi očito upućuju na problematičan projekt. Projekt za ove brodove radila je tvrtka “R-project” iz Rijeke. Čini to godinama za ‘jadroliniju’, a na neke brodove izgrađene na temelju njihovih nacrta već je bilo prigovora zbog teže upravljivosti, prije svega na male trajekte kao što su “Kijevo” i “Ston”. Očito je da bi dublja analiza donijela glavobolju čelnicima “Jadrolinije”...

Marijo Kavain

’Jadrolinija’: Putovanje je sigurno Našim putnicima želimo poručiti kako je putovanje našim brodovima u potpunosti sigurno, što dokazuju i svjedodžbe Hrvatskog registra brodova, koje posjeduje svaki brod u floti, kao i više od 190.000 putnika i više od 93.000 vozila prevezeno do sada na novogradnjama “Kornati” i “Brač”. Usto, izričito tvrdimo kako su komercijalni interesi maksimalno zaštićeni kroz ugovore potpisane s brodograditeljem – navode iz “Jadrolinije”.

Najveći i najmoćniji Novi trajekti planirani su kao najveći brodovi “Jadrolinije”: dugi 100 metara, široki 17,5 metara s gazom od 2,4 metra. Predviđena snaga motora je četiri puta 450 kW, a brzina 12,5 čvorova. Od ukupnog kapaciteta za 616 putnika, u salonu je predviđen smještaj za 322 putnika.