Vrijeme je od proljetnih oluja, praćenih vjetrom, kišom pa i tučom.
Svakodnevno svjedočimo crvenim i narančastim meteo alarmima upozorenja, a Neretvani se prisjećaju prošle godine kada je upravo u ovo doba tuča poharala voćnjake, vinograde, povrtnjake. Unatoč potencijalnoj opasnosti od velikih šteta protugradne obrane nema, niti se išta učinilo po tom pitanju.
Što učiniti s vrtom ako ga zaspe tuča veličine oraha? Mogu li oštećene voćnjaci i vinogradi preživjeti i nastaviti vegetaciju ili treba saditi nove, pitanje je koje postavljaju dalmatinski poljoprivrednici, koji su potpuno nezaštićeni od tuče i samo mogu zbrajati štete.
Poljoprivrednici puno očekuju od novog ministra poljoprivrede Josipa Dabre, jer je upravo Domovinski pokret prošle godine podržavao nastojanja da se na teren vrate raketari i protugradna obrana. Tadašnji Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar Drele više je puta tražio i smjenu tadašnje ministrice poljoprivrede Marije Vučković zbog, kako je kazao, katastrofalnog neprovođenja Zakona o sustavu obrane od tuče.
Stižu generatori
Ipak, čini se da su konačno zapuhali novi vjetrovi po ovom za poljoprivrednike važnom pitanju jer u kumrovečkom kraju ovih je dana proradila postaja za protugradnu obranu koja je godinama bila izvan funkcije.
Riječ je o prizemnom generatoru koji za obranu od tuče koristi srebrni jodid. Za protugradnu obranu na svom području se izborila Općina Kumrovec, a kako doznajemo, njezin put će slijediti još neke zagorske općine koje od Državnog hidrometeorološkog zavoda traže vraćanje protugradne obrane generatora i protugradnih raketa.
Podsjetimo, sustav obrane od tuče dio je sustava Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji na svojim mrežnim stranicama objašnjava kako je taj sustav neučinkovit, pa čak potencijalno štetan za okoliš.
Međutim, ovakve tvrdnje odbacuje Josip Salatko, predsjednik udruge protugradne obrane Hrvatske te naglašava da su prizemni generatori punjeni srebrnim jodidom i acetonom, koji se zapale te ih gradonosni oblaci usisavaju što u konačnici komade leda usitnjava u manje komadiće ili otapa u kišu.
U Hrvatskoj radi tristotinjak postaja s prizemnim generatorima, ali nijedan nije na području Dalmacije, dok su protugradne rakete ukinute. Nonsens je da je država zbrinjavanje protugradnih raketa s isteklim rokom trajanju platila skoro milijun eura, umjesto da su ih ispalili u gradonosne oblake. Ali što je, tu je, ostali su prizemni generatori koje bi trebalo aktivirati i južnije od Karlovca gdje također ima poljoprivredne proizvodnje.
- Postoji plan za proširenje protugradne obrane na područje Ravnih Kotara, doline Neretve i Istre, ali to je za sada samo mrtvo slovo na papiru - kaže nam Josip Salatko.
On se godinama zalaže da se u Hrvatsku vrati sustav protugradne obrane, bilo raketama ili prizemnim generatorima. Samo da se poljoprivredne površine brane od tuče.
Morate se pokrenuti
- Dalmatinci se moraju pokrenuti i tražiti protugradnu obranu počevši od načelnika i gradonačelnika pa do Ministarstva poljoprivrede i Državnog hidrometeorološkog zavoda - savjetuje Salatko.
A kada se nebo naoblači i krupa zaprijeti u dolini Neretve zazvone crkvena zvona jer je u narodu vjerovanje da zvuk crkvenih zvona tjera gradonosne oblake i oluje.
Otkako je propao PIK Neretva ne postoji nikakva protugradna obrana pa neretvanskim poljoprivrednicima u borbi s tučom ne prestaje ništa drugo nego moliti se Bogu i nadati da će tuča mimoići ovo područje.
Obrana od tuče raketama patentirana je 1945. godine po teoriji u kojoj reagens srebrenog jodida potiče stvaranje kristalića leda. Zato se rakete sa srebrnim jodidom ispaljuju u grmljavinske oblake kako bi u njih izbacile reagens.
Na taj se način u oblaku umjetno stvaraju manji kristalići leda, a višak vlage se ravnomjernije raspoređuje i sprečava nastanak velikih komada tuče. U isto se vrijeme povećava mogućnost topljenja tuče kada kiša počne padati iz oblaka, pa umjesto tuče padaju velike kapi kiše. Rakete su bile dometa 9,6 kilometara i u Hrvatskoj su se počele primjenjivati sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no danas postoje ozbiljni prijepori o njihovoj učinkovitosti.
Protivnici raketa i prizemnih generatora za obranu od tuče ističu da je to uzaludno bacanje novca jer je učinkovitost upitna i nedokaziva. Smatraju da će padanje tuče zbog klimatskih promjena u budućnosti biti još učestalije i intenzivnije pa bi se novac koji se izdvaja za sustav obrane od tuče trebali, kao što je praksa u zemljama EU-a usmjeriti u sufinanciranje mjera osiguranja kao što su zaštitne mreže i police osiguranja.
Osiguranje nasada preskupo
Međutim, poljoprivrednici s kojima smo razgovarali kažu da je osiguranje nasada od tuče veliki financijski izdatak te da protugradne mreže nisu primjenjive na svim poljoprivrednim površinama, posebno na povrtlarskim kulturama. Protugradne mreže se mogu postaviti iznad nekih manjih plantaža, no kako zaštititi 2,5 milijuna stabala mandarina koliko ih je zasađeno u dolini Neretve.
Za njih je jedino rješenje uvođenje protugradne obrane bilo raketama ili prizemnim generatorima, a do tada dalmatinskim poljoprivrednicima preostaje samo moliti se Bogu da ih oluje zaobiđu.
