Rasprodali smo sve – poljoprivredno zemljište, izvore pitke vode, pa nam na kraju ostaje, srećom, onaj najvrjedniji resurs – pomorsko dobro.
Obalni pojas kojeg uporno devastiramo, ne promišljajući o tome kako je normalno, ljudski, ako hoćete i kršćanski da budućim generacijama ostavimo obalu od koje i oni mogu živjeti, raditi i uživati sa svojim obiteljima, svojom djecom.
No „zaborave” se neki, smatrajući kako su jedino oni važni na ovoj kugli zemaljskoj, kako od njih sve počinje i sve završava, te s tom egidom uništavaju naše javno dobro. U ovom slučaju pomorsko dobro.
Što činimo u svrhu njegove zaštite, obalnog pojasa koje je vlasništvo svih nas, dijela kojeg nitko ne smije prisvojiti, zagraditi, zabraniti nekome da ga ne koristi, upitali smo Stipu Čogelju, zamjenika župana Splitsko-dalmatinskog, koji je bio inicijator aplikacije upravo za zaštitu pomorskog dobra, obalnog pojasa koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda, odnosno od najdužeg vala.
Prvi u Hrvatskoj ste pokrenuli aplikaciju ‘Pomorsko je dobro’ u svrhu zaštite pomorskog dobra, kao našeg najvrjednijeg resursa, što se postiglo?
- U pet godina ovog projekta imali smo gotovo 2000, od čega preko 600 samo u 2021. godini. Nakon toga zabilježen je manji pad uoči donošenja novog Zakona o pomorskom dobru. Dakle, o ovoj važnoj temi treba govoriti u kontinuitetu. Tu je izuzetno bitna i uloga vas medija koji ste pratili donošenje Zakona što je, vjerujem, dodatno osvijestilo naše sugrađane pa smo u prošloj godini imali gotovo 300 prijava. Kompletna knjiga prijestupa dostavljena je predsjedniku Vlade RH. Nažalost, ponovno registriramo osobito drska ponašanja devastacije, što znači da model nadzora pomorskog dobra iz novog Zakona nije postigao željeni efekt. Tražili smo inspekcijske ovlasti za županije, ali ih nismo dobili uz obrazloženje da ih mogu imati samo tijela središnje državne uprave.
Traženje inspekcijskih ovlasti
Koja je bila svrha cijelog projekta, jesmo li uspjeli zaštiti 1250 kilometara obalnog pojasa koliko ga imamo u Splitsko-dalmatinskoj županiji?
- Postigli smo ono ključno, zaustavili smo veći zamah u devastaciji pomorskog dobra. Riječ je prvenstveno o edukativnom projektu čija je primarna svrha informirati i aktivirati građane i institucije. Cilj je učiniti rad nadležnih inspekcija brzim i učinkovitim te postići sinergijski učinak svih službi. Osobno smatram da uvijek može brže i bolje i zato se zalažem za decentralizaciju inspekcijskih ovlasti.
Donesen je i Plan sidrišta, kao još jedna inovativnost u brizi o pomorskom dobru u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
- Izradu plana vodila je naša javna ustanova ‘More i krš’ na potpuno transparentan način koji je uključio stručnu i ostalu javnost. Sada nas očekuje faza implementacije u lokalne prostorne planove. Riječ je o ukupno 69 lokacija i to je maksimalan broj koji se može dati u koncesiju ili na korištenje našim javnim ustanovama. Javne ustanove trebale bi imati prioritet kada je riječ o posebno važnim područjima poput Paklenih otoka ili Krknjaša.
Dobili ste i brojne nagrade za aplikaciju, građani nižu komplimente, prijavljuju, no vi i dalje niste do kraja zadovoljni – zbog čega?
- Cijeli tim na čelu s kolegicom, pročelnicom Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Mateom Dorčić odradio je vrhunski posao u implementaciji ove ideje. Tu nema dvojbe. Međutim, osobno smatram kako smo mogli i trebali postići bolje institucionalne rezultate. Pritom prvenstveno mislim na izmjenu zakona i učinkovitiji rad inspekcijskih službi. Što se tiče financijskih efekata tu smo postigli ogroman uspjeh. Samo u korona godini uduplali smo prihode zahvaljujući transparentnom sustavu koncesijskih odobrenja. Ovaj je projekt najbolji dokaz da jednostavan pristup i nepokolebljivost u poslu mogu donijeti velike rezultate.
Novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, donesenim 2023. godine, nakon 19 godina od starog zakona, obećavao je mnogo no opet se ponovila stara hrvatska priča – zakon na papiru odlično izgleda, u praksi jadno! Nema još ni definiranih Pravilnika.
- Činjenica je kako je novi Zakon donio zaokret i poboljšanje na puno područja, tu dvojbe nema. Istina, podzakonski akti kasne, ali velikim dijelom iz objektivnih razloga. Pritom mislim na deficit djelatnika u ministarstvima. Možda bi politički dio vlasti trebao obratiti dodatnu pozornost na tu činjenicu. Dobro je što mediji potenciraju ovu temu jer ljudi na terenu negoduju s pravom.
Deficit djelatnika u ministarstvima
Često ističete svoju odgovornost – kao mladi političar niste htjeli ulogu kandidata u utrci za gradonačelnika Splita, no kao pročelnik županijskog Odjela za pomorstvo i turizam (poslije je dodan promet) pokrenuli ste “stvari” - štitite nešto javno što je godinama uništavano, devastirano od “moćnih” igrača koji, rekli bi redom, dolaze iz redova vaše stranke – jeste li imali problema zbog toga i telefonskih poziva.
- Ajde da jednom demistificiramo tu priču oko kandidata za gradonačelnika Splita. Za mene osobno to bi značilo i odgovornost u preuzimanju mjesta predsjednika gradske organizacije jer smatram da kandidat za gradonačelnika ujedno treba biti i predsjednik stranke. U tom trenutku bio sam u prvoj godini mandata na mjestu zamjenika župana i smatram da bi to bila pogrešna poruka prema ljudima koji su mi netom prije dali povjerenje. O tome da sam bio mlađi, s manje znanja i političkog iskustva nego danas, suvišno je uopće i govoriti.
Fokus na županiji
Moj fokus je na županiji, a aktualni predsjednik gradske organizacije Tomislav Šuta ima moju apsolutnu podršku i vjerujem kako će iduće godine promijeniti Split na bolje.
Gledajte, loših ljudi uvijek je bilo i bit će ih. Nisu oni grupirani ni po strankama, ni po vjeri ni po rasi. Tko se god ogriješi o zakon, mora odgovarati. Kada štitim javni interes, što i jest moja uloga, ne prezam ni od čega. Oni koji me poznaju, to vrlo dobro znaju.
Poziva i problema je bilo i uvijek će ih biti, ali to me ne dira ni najmanje, znao sam u što se upuštam.
Spomenuli ste ranije ustanovu „More i krš”, supruga vam je zamijenila bolje plaćeni posao u privatnika, poslom u ovoj javnoj županijskoj ustanovi? Je li to poruka građanima kako je bolje raditi u Županiji?
- Jasno mi je kako to na prvu može izgledati s obzirom na moju današnju dužnost, ali činjenica je da je naš kućni budžet time smanjen, a ne uvećan. Primanja u javnim ustanovama su vrlo transparentna pa svi mogu provjeriti o kojim se tu iznosima radi. U našem slučaju žena je ta koja uistinu drži četiri „kantuna” kuće, a odvjetništvo je posao koji ne poznaje radno vrijeme. Tako da mogu razumjeti njenu odluku unatoč manjim primanjima. S druge strane rad za javno dobro nije više tako privlačan kao prije i mogu se samo nadati da će među mlađim generacijama biti dovoljno onih koji će se u konačnici odlučivati za javne poslove.
I supruga zaposlena u županijskoj ustanovi
Konstantno pričamo kako inspekcijske službe, mislim prvenstveno na DIRH nemaju dovoljno osoblja, kako u resornom ministarstvu samo jedna osoba “crta” granice pomorskog dobra, kako ide sve sporo u zaštiti pomorskog dobra, bez naplate kazni, bez stopiranja betonizacije obale?
- U potpunosti ste u pravu. Moramo voditi računa i puno više govoriti o prihodovnoj strani proračuna. Previše govorimo o tome gdje se i u koga ulaže novac, a ne o tome tko je propustio nešto naplatiti ili koga je trebalo kazniti. To je novac građana koji je netko propustio naplatiti. Nudili smo razna rješenja, financiranje uklanjanja objekata jedinicama lokalne samouprave putem trećih osoba, ustupanje naših djelatnika i preuzimanje lučkih kapetanija koje su nekad i bile pod lokalnom ingerencijom. To su sve konkretne stvari koje mogu doprinijeti boljem i uređenijem društvu. Izvjesnost kazni i jednakost svih pred pravosuđem su preduvjet za to. Ono što svakako treba pohvaliti je Vladin prijedlog izmjena Zakona o građevinskoj inspekciji kojima će se proširiti ovlasti komunalnih redara. Oni će moći odmah intervenirati i zaustaviti gradnju, naplatiti kaznu i o svemu obavijestiti inspektorat.
Čeka se Zakon o građevinskoj inspekciji
Zašto nemate inspekcijske ovlasti, koje ste vi kao dožupan uz župana Bobana – tražili, gdje je zapelo? Svi pričaju kako imate povjerenje premijera Plenkovića, ujedno i predsjednika vladajućeg HDZ-a, da vi budete kandidat za župana SDŽ na izborima u svibnju 2025. godine. Možda tada dobijete i inspekcijske ovlasti za zaštitu pomorskog dobra.
- Ako nam se konačno omoguće aktivnosti koje sam upravo naveo, inspekcijske ovlasti nisu ni potrebne. Potrebno je samo da svi preuzmu odgovornost i rade svoj posao, a mi ćemo i dalje djelovati proaktivno. Župan Blaženko Boban tražio je mnogo od Vlade i realizirao mnogo dobrih stvari, a tu prvenstveno mislim na pokretanje infrastrukturnih projekata. Što se tiče osobnog povjerenja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, više sam puta javno istaknuo kako sam spreman preuzeti odgovornost kao kandidat za župana i opravdati povjerenje stranke, a potom i javnosti. Službeno povjerenje po statutu daje županijska stranačka organizacija koja će u konačnici donijeti odluku o kandidatu. Osobno smatram da je sazrelo vrijeme za generacijski iskorak i pritom ne mislim samo na sebe.
Jeste spremni za takvu ulogu, i pohvale ali i kritike, brojne prozivke koje uvijek u Hrvatskoj čekaju nekoga tko želi uvesti red, budući da svatko ima neki svoj “mulić” ispred vikendice, betonske podeste za sunčanje i skale,..
- Možda zvuči kao klišej, ali mene kritike vesele, od njih ne treba bježati. Naravno, konstruktivne. Demokraciju treba poštivati u punom smislu riječi. Ako ne mogu uvesti red i promijeniti stvari na bolje, takva me uloga onda i ne zanima.
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti