Započinje proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica na području Hrvatske, čiji je cilj sprječavanje širenja bjesnoće.
Program oralne vakcinacije lisica od iznimnog je značaja za javnost jer je bjesnoća smrtonosna zoonoza, te se ovom mjerom značajno utječe na povećanje kvalitete zdravlja ljudi i životinja u zemlji, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede uz napomenu da se program oralne vakcinacije lisica sufinancira sredstvima EU fondova.
Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55.000 slučajeva oboljelih ljudi godišnje.
Na području Republike Hrvatske posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti pri čemu su oboljelu populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće.
Kod domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija) te nepoštivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju kućnih ljubimaca poglavito pasa.
Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće.
Izravni kontakt
Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti o značaju i opasnosti ove bolesti.
Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti, te ako je potrebno i primanja posteskpozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtnim ishodom.
Vjerojatnost ekspozicije čovjeka virusu bjesnoće izravno je povezana sa stupnjem i blizinom inficiranih životinja s ljudskim naseljima.
Zbog zajedničkog suživota sa životinjama urbana bjesnoća predstavlja značajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi način izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama (npr. veterinari, lovci, turisti).
Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica.
Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje podmlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.
Ružičasta otopina
Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj bit će korišteno cjepivo Rabadrop, proizvođača Bioveta koje sadrži atenuirani virus bjesnoće, soj SAD Clone.
Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamca. Mamac je izrađen od smjese tamno-smeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić; specifična i intenzivnog mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje.
Privučene mirisima, lisice pronalaze mamce, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir s otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamac sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.
Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ako se može izbjeći izravan dodir kože s mamcem.
Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima. U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ako je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir s kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku, savjetuju iz Ministarstva poljoprivrede.