Predsjednik splitskog Županijskog suda: Ruše nas zbog postupka kapetanu Draganu

Splitski Županijski sud i njegov predsjednik Marijan Miletić našli su se nedavno "u fokusu javnosti" nakon objave izvješća Ministarstva pravosuđa prema kojem proizlazi da je taj sud "u rasulu", suci ne rade godinama, a čelni čovjek samom sebi nezakonito isplaćuje naknade i slično. Objava detalja izvješća izazvala je zgražanje javnosti, a mi smo u razgovoru s predsjednikom Miletićem pokušali doznati je li baš sve tako crno kako se na prvi pogled čini.

Kakav je vaš komentar izvješća Inspekcije Ministarstva pravosuđa koje je izišlo u javnost? Je li stanje na splitskom Županijskom sudu tako dramatično kako se to moglo iščitati?

- Što se tiče samog nadzora, on je bio proveden prije skoro godinu dana. Izvješće je stiglo na ovaj sud u prosincu 2015. godine i ja sam se na njega očitovao. U očitovanju sam ukazao na pogreške koje su se potkrale u pisanju tog izvješća o nadzoru i na tome je stalo.

Da je bilo kakvih propusta u radu ovog suda, sasvim je sigurno da bi ovlaštene osobe koje protiv mene mogu pokrenuti zahtjev za razrješenje to i napravile. No, protiv mene nije pokrenut takav zahtjev niti od strane predsjednika Vrhovnog suda, niti Ministarstva pravosuđa, niti Državnog sudbenog vijeća, a to ukazuje da se na ovom sudu svi poslovi obavljaju u skladu sa zakonom, da se više - manje prate svi rokovi i da je ovaj Županijski sud napokon postao jedan stabilan sud, koji je preažuran.

A i na sastanku predsjednika Vrhovnog suda s predsjednicima županijskih sudova za 2014. godinu ovaj je sud apostrofiran kao sud koji je smanjio najveći broj neriješenih predmeta, čak tisuću te godine.

Kako to da je onda izvješće tako negativno?

- Ono uopće nije bilo negativno, nego je tako prikazano. Čudi me kako javnost nije zanimao rezlutat rada suda, a to je ono što građane najviše zanima jer smo mi tu radi njih, a ne radi sebe.

Kad sam stupio na dužnost predsjednika Županijskog suda u lipnju 2013. godine, imali smo ukupno neriješenih 7530 predmeta. Krajem lipnja 2016. godine imamo neriješenih 4942 predmeta, što je vidljivo smanjenje, a od tog broja trebamo još oduzeti 1700 predmeta koje smo dobili od Županijskog suda u Rijeci.

Ako to ne ukazuje na rad ovog suda, već samo nekakvi paušalni komentari, tada mogu pustiti građanima da prosude sami. Kažu kod nas "Ako laže koza, ne laže rog!", dakle brojke su tu i neka građani sami zaključe.

Hajdemo na konkretne stvari. Jeste li neosnovano primali naknadu za odvojeni život i smatrate li da ste time možda počinili kazneno djelo s obzirom na to da je bilo situacija da su zaposlenici u nekim državnim službama, primjerice, policiji za puno manje svote koje su uzimali nezakonito na ime putnih troškova ili kakvih drugih naknada dobivali otkaz i kazneno su gonjeni?

- Ja kao čovjek koji živi u mjestu koje je izvan mjesta njegova rada prema zakonu imam pravo na naknadu za odvojeni život i putne troškove.

Ja sam se odlučio na naknadu za odvojeni život upravo iz razloga da ne bih, ako neki put ostanem i prespavati u Splitu, napravio grešku ili se zaboravio, pa kazao da sam putovao tad, a nisam. Naknada za odvojeni život iznosila je tisuću kuna mjesečno i ja sam za taj 21 mjesec primio 21 tisuću kuna koje sam odmah, nakon što je Ministarstvo ukinulo rješenje, vratio.

Nisam ja potpisao to rješenje, već zamjenik Zoran Matulović. Usporedbe radi, jedna kolegica koja također živi u Šibeniku je u tom razdoblju, na ime putnih troškova, na što je imala potpuno pravo, primila 41 tisuću kuna. Dakle, ja sam izabrao upola manju naknadu. Što se tiče same odluke Ministarstva pravosuđa, mogu reći da raspolažem njihovim dopisom iz kojeg jasno proizlazi da mi to pravo ne bi pripadalo po izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika koji se primjenjuje od 14. prosinca 2014. godine. Dakle, za razdoblje prije toga mi pripada.

Takvu odluku Ministarstvo je donijelo i kolegi koji je bio predsjednik Općinskog suda u Crikvenici, pa je i on, kao što sam i ja, ustao tužbom pred Upravnim sudom. On je taj svoj postupak dobio. Ne bih htio komentirati da se ne bi shvatilo da vršim bilo kakav pritisak na pravosuđe.

Jeste li morali ispuniti neke uvjete, poput udaljenosti od 100 kilometara od mjesta stanovanja do posla, da biste dobili naknadu za odvojeni život?

- Ne, to niti jedan zakon ne propisuje, nigdje to ne piše i ne znam odakle vam to.

Smatrate li da ste napravili išta protuzakonito time što ste uzimali naknadu?

- Ne, apsolutno ne. Meni još nije prošao niti rok da mogu za taj period zatražiti putne troškove, što je puno veći iznos. S obzirom na to da sam siguran u svoj uspjeh pred Upravnim sudom, neću to niti tražiti.

Vi ste onda, kako kažete, ne oštetili državu, već joj uštedjeli 20-ak tisuća kuna?

- Tako je, a nekome to očito ne odgovara.

Tko je taj netko, hoćemo li govoriti o imenima?

- Čitatelji će sami zaključiti o kome se radi. Ne bih govorio još o imenima.

Idemo se usmjeriti na pojedine suce koji se spominju kroz izvješće u negativnom kontekstu kao, primjerice, da nisu po 13 godina sazivali rasprave i slično.

- Kad je bio nadzor Ministarstva, kolege koji su to radili nisu bili s ranga županijskih sudova već s drugih, nižih sudova i zato ne bi bilo čudno da nisu do kraja bili upućeni u ovakvu vrstu posla.

Morate znati da u ovom sudu ima predmeta u kojima se sudi zbog ratnih zločina i da ima okrivljenika koji su nedostupni organima RH i gdje nema suglasnosti da im se sudi u odsutnosti. A da se onima koji su nedostupni ne sudi bio je stav i ovog suda, ali i Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda.

Suci koji se apostrofiraju, nemaju spisa u kojima po toliko godina nisu poduzmali radnje. Što se tiče konkretno suca Vladimira Živaljića, kolega je na ovom sudu sudac od 2009. godine i nemoguće je i netočno da nije 13 godina sazvao ročište. Tog i takvog predmeta nema.

Ne znam je li slučajno i što se iza brda valja da su u medijima apostofirani samo suci Kaznenog odjela. Imam osjećaj da se ovime htjela srušiti stabilnost suda koji ima predmete za ratne zločine, među kojima je i onaj koji će uskoro pratiti pola svijeta (slučaj Dragana Vasiljkovića odnosno Kapetana Dragana - op.a.). U tom predmetu je čak tražena i delegacija ovog suda, pa je to odbijeno. Siguran sam da su na ovom sudu kvalitetni, moralni i stručni suci i da su u stanju odsuditi svaki predmet.

A zašto se ovo izvješće nakon godinu dana plasira u javnost baš sad i to na ovakav način, ostavit ću čitateljima da prosude.

Spominje se u javnosti i izvješće od prije 10 godina kad ste bili predsjednik Općinskog suda u Šibeniku i koje je također bilo negativno?

- Nije bilo negativno, nego nije odskakalo od izvješća s ostalih općinskih sudova. Pitam se zašto sad spominjati nešto što se dogodilo prije deset godina, to je isto kao da muškarcu i ženi koji su stupili u brak spočitate što su radili prije deset godina kad su bili momak i cura. Ovdje se radi o drugom Županijskom sudu u državi, mislim da se na određeni način želi srušiti stabilnost.

Ne znam zašto nekome smeta, a očito smeta, da Split ima ovako ažuran sud, a ja ću se boriti da bude još ažurniji.

Koliko sudaca nije u razdoblju kad je obavljan nadzor ispunilo normu?

- Točno je da svi prvostupanjski kazneni suci nisu u potpunosti ispunili okvirna mjerila što se tiče postotka, no to su suci koji su radili na složenim predmetima. Nije isto voditi postupak u predmetu gdje je jedan okrivljenik za jedno djelo i postupak u kojem je 13 okrivljenika za devet kaznenih djela.

Više vremena je potrebno za rad na takvim složenijim predmetima, a na predsjedniku suda je da razmotri jesu li opravdani razlozi zbog kojih sudac u postotku nije ispunio normu. Ja kao predsjednik sam ocijenio da su ti suci, iako nisu u postotku ispunili okvirna mjerila, ipak ispunili svoju sudačku obavezu s obzirom na složenost predmeta na kojima su radili. Da se ne bi dogodilo da suci na Kaznenom odjelu ne mogu ispuniti normu s obzirom na broj predmeta, smanjio sam broj sudaca i tad su me razapinjali.

No, taj je potez pokazao rezultat jer je broj neriješenih predmeta bio manji u odnosu na godinu prije.

Iz svega ovoga što govorite proizlazi da ste nekome trn u oku. Komu?

- Ništa nije slučajno, mogu pretpostaviti da se sve ovo događa iz tri razloga. Prvi bi mogao biti upravo postupak koji je počeo pred ovim sudom, drugi bi mogao biti da je sve naručeno od nekoga tko želi doći na moje mjesto. Ako je to, ja ću mu slobodno prepustiti ovu poziciju, ali bih mu poželio da nastavi s radom tamo gdje ja budem stao. I treće, mene kao osobu želi se diskreditirati zbog meni nepoznatih razloga.

Sve se prije ili poslije dozna i vrijeme će sve pokazati. Nažalost, u Hrvatskoj je još jedna stvar karakteristična, a to je da vam sve mogu oprostiti samo ne uspjeh. A ovaj sud ostvaruje uspjeh.