Podsjetimo, puna dva desetljeća na domaćoj turističkoj sceni Istra i Kvarner bili su neprikosnoveni turistički lideri, kojima su se po turističkom prometu sve četiri dalmatinske županije zajedno teško približavale. Posljednjih godina stvari se se promijenile. Autocesta učinila je svoje, a turistički kapaciteti osobito u privatnom smještaju značajno su porasli. Srednja Dalmacija je već lani u nekim razdobljima sezone opasno zaprijetila Kvarneru "oduzimanjem" drugog mjesta po obujmu turističkog posla, da bi ove godine nakon osam mjeseci to bilo i ostvareno.
Kišno ljeto ostavilo je traga na turističkom prometu Kvarnera s velikim kapacitetima u kampovima, pa je Splitsko/dalmatinska županija samo u kolovozu imala oko 400 tisuća noćenja više od Kvarnera i dosegnula 19 posto udjela u državnom turizmu. Istra i dalje vodi glavnu riječ s oko 30 posto ukupnoga turističkog posla, dok je Kvarner treći sa 17 posto.
Tako je srednja Dalmacija iskoračila na svjetsko turističko tržište s ukupno 11,3 milijuna turističkih noćenja i tek nešto manje od dva milijuna turista u prvih osam mjeseci, što znači da svaki peti strani gost stiže u tu najveću hrvatsku županiju.
Unatoč proglašenju 2014. najboljom poslijeratnom sezonom, pravi pokazatelji uspješnosti bit će broj dana za koliko je sezona duža od lanjske i financijski pokazatelji koji će biti dostupni tek krajem godine.
Prema najavama ministra Lorencina, očekuje se rast prihoda od turizma od 2 do 3 posto, odnosno oko 160 do 180 milijuna eura više od lanjskih ukupno zarađenih 7,2 milijarde eura od turizma. Podsjetimo, najboljom sezonom bila je proglašena 2008. sa 7,44 milijarde eura. Recimo i da je Vlada ove godine turistički sektor opteretila povećanim PDV-om za smještaj i ugostiteljske usluge s 10 na 13 posto.
R. MIKAČIĆ
|
Troše li turisti manje?Ministar Lorencin u Zadru je naglasio da svi statistički pokazatelji za glavni dio sezone kao i najave za rujan i listopad navode na to da će 2014. biti uspješnija od 2013. usprkos kišnom srpnju. Lorencin nije iznio financijske pokazatelje sezone, ali je najavio da će "Ministarstvo uspostaviti takvo istraživanje, a u njega će biti uključeni i podaci Porezne uprave i Hrvatske narodne banke". To je bio njegov odgovor na novinarske upite o čestim komentarima ugostitelja i drugih djelatnika u turizmu da ovogodišnji turisti manje troše. M.V. |
Stella: Može i bolje
Unatoč dobrim rezultatima, direktor županijske Turističke zajednice Joško Stella još uvijek nije u potpunosti zadovoljan jer su te brojke, s obzirom na marketinška ulaganja i razvoj turizma u županiji, očekivane.
Samo u kolovozu povećan je broj dolazaka za 13 posto, te je za osam posto više noćenja što su, priznaje Stella, rekordni podaci, kao i prvih osam mjeseci u kojima je zabilježeno 10 posto više dolazaka. Ono na čemu sada intenzivno rade je turistička 2015. godina, te predsezona i podsezona.
"Na tome već radimo jer iskreno rečeno nismo zadovoljni. Još moramo razviti novih proizvoda i uključiti što više subjekata u razvoju tih novih proizvoda u turizmu jer, vidjeli smo i ovu sezonu, ako se oslanjamo samo na sunce i more premalo smo napravili", kaže Stella.
Napominje kako Split i Splitsko/dalmatinska županija već sada nude nove stvari na turističkom tržištu među kojima je ukupno 68 tvrđava, ali i Rimske ceste, Dalmatinska zagora, te tri UNESCO lokaliteta: Dioklecijanova palača, Trogir i starogradski (Hvar) Ager najbolje sačuvan antički katastar na Sredozemlju zbog čega je 2008. kao sedmi hrvatski lokalitet uvršten na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.
"Od sedam UNESCO lokaliteta u Hrvatskoj tri se nalaze u našoj županiji i na tome možemo graditi brend kulturnog, aktivnog i ruralnog turizma", dodaje Stella koji je najavio kako će početi raditi i na sakralnoj baštini.
Tu najveću županiju na moru najčešće posjećuju Česi, Poljaci i Nijemci, no kako sada stvari stoje Poljaci se grčevito "bore" da Česima oduzmu prvo mjesto. Stella kaže kako su Njemci stabilni i imaju dobar rast, čak bolji od Poljaka i Čeha. Ono što je zanimljivo, napominje, jest da je englesko i skandinavsko tržište, u koja su najviše ulagali, donijelo preko 20 posto povećanja u prvih osam mjeseci. Zbog toga su turistički djelatnici iznimno zadovoljni jer time kompenziraju pad ruskog tržišta, priznaje.
Stella otkriva kako je veliki interes turista za nedavno uvedene hidroavione koji iz Splita za 99 kuna voze za Hvar. Kazao je kako je nedavno sudjelovao u velikoj koordinaciji svih turističkih zajednica županije zbog oživljavanja bračkog aerodroma koji žele povezati sa svjetskim destinacijama poput Zuricha. Županijska turistička zajednica već se aktivno uključila u to, pa pregovara da do idućeg ljeta iz Zuricha Brač dobije direktnu liniju. Kako bi uspjeli u tome prezentirat će se na sajmu u Zurichu.
(H)
