Kad god je bila neka nevolja na otoku Hvaru ljudi su u pomoć zazivali Matija Ivanića, hrabrog vođu Hvarskog ustanka protiv Mletačke Republike. Ništa čudno, jer je upravo on postao simbolom slobode, isto tako borbe za radnički i seljački stalež.
Međutim, ovih dana u Jelsi sve češće zazivaju Antu Hvaranina, jer bi se on da je živ zasigurno obračunao i s predstavnicima Tvornice čarapa "Ključ" iz Sarajeva i s njihovim radnicima koji su, pod zaštitom splitske tvrtke "Pitbull", nasilno zaposjeli drugi kat zgrade "depadansa" u Maloj Bandi (ukupna površina 333 četvorna metra) i dvorište (površine 409 četvornih metara).
Da ponovimo riječ je o atraktivnoj javnoj zgradi, gdje je Općina Jelsa upisana kao zemljišnoknjižni vlasnik na 1/2 idealnog dijela nekretnine, dok hotelska kuća Jelsa d. d. za ugostiteljstvo drugu polovicu nekretnine ima u posjedu više od 50 godina i ona je upisana u temeljni kapital Društva.
U zgradi se momentalno nalaze prostorije Lučke kapetanije, OTP banke, Lučke uprave SDŽ, Zavoda za zapošljavanje, županijskih ureda, matičara, braniteljskih udruga... O ogorčenosti otočana dovoljno govori izjava općinskoga načelnika Nikše Peronje.
"...Možete pitati bilo kojeg Jelšanina, od najstarijih ljudi koji su ovdje bili veliki funkcionari, svi će vam reći da tvornica čarapa tu nikada nije bila. Ovakav čin nasilja, ovo je neviđeno. Jelšani su se svi digli na noge, od najmlađih do najstarijih, od branitelja do udruga i sportskih klubova, do svih. Jelšani su ujedinjeni o ovoj temi i znat će u svakom trenutku što trebaju napraviti."
Prvi čovjek Jelse također je objasnio da je istini za volju ostao nekakav stari upis, zato što se 1960. godine, kada je bilo plansko gospodarstvo, razgovaralo da bi se u Jelsi trebala otvoriti tvornica čarapa i bio je joj je dodijeljen prostor na korištenje preko društvenog vlasništva. Budući da ta tvornica čarapa nikada nije pokrenula proizvodnju, zaposlila ljude ili bilo što drugo učinila, taj ugovor i takva rješenja se, kako je istaknuo, po mišljenju Vrhovnog suda smatraju kao da nikada nisu ni postojala.
Na takve načelnikove tvrdnje odgovorio je prof. dr. Bido Dolovac. On na neki način mijenja većinskog vlasnika sarajevske tvrtke Fehima Seleka, koji je i predvodio upad u zgradu, a rekao je sljedeće: "...Zgradu smo kupili za odmaralište svojih radnika te smo na osnovu kupoprodajnog ugovora upisani još 1960. godine.
Kada je privatizirana firma mi smo tu došli još 2002. godine, međutim, s načelnikom se nije moglo razgovarati. On je rekao ‘To je naše i tu neću da vas vidim‘. Što se tiče jedne polovine, mi smo sto posto vlasnici, a sada ćemo i za drugu polovinu dokazati da je Općina Jelsa ne može držati. Ona je uzurpirala našu imovinu, drži je, a s njima se ne može čovjek dogovoriti, ni ljudski, ni pravno."
U ovom slučaju postupala je i policija koja provodi kriminalističko istraživanje povodom zaprimljene prijave za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari te narušavanja nepovredivosti doma i poslovnog prostora. Načelnik Peronja je naglasio i to da je o događaju obaviješteno Državno odvjetništvo, a da njihovi odvjetnički timovi poduzimaju sve pravne radnje za vraćanje posjeda.
No, Selekovi ljudi su i dalje u zgradi, doduše sada bez električne struje - nešto se čisti i radi, dok je na dvorištu posječena stara smokva i paljeno smeće. Gospodin Dolovac je na blagdan Gospe Kandelore bio odsutan iz Jelse, a otočani na taj dan obično govore "Gospa Kandelora, zima fora; svi kosići priko mora", pa bi čini se ponajviše željeli da se sukladno toj uzrečici čim prije završi zavrzlama oko "depadansa", a gospoda iz Sarajeva ostane ‘priko mora‘ gdje su i do sada bili.
Ljudi se općenito čude kako se to moglo dopustiti da strani državljani nasilno upadnu u zgradu koja nije ni etažirana, bez rješenja nadležnog suda, sudskog izvršitelja, zapisničara te predstavnika Općine i "Jelse" d. d. za ugostiteljstvo. Zanimljivo je i to da je hrvatska zaštitarska tvrtka, izgleda bez ikakvih posljedica, osiguravala takav upad u zgradu, provaljivanje vrata i mijenjanje brava. Kod nas se očito sve može, a mi smo o svim tim okolnostima i što se sada radi u "depadansu" pitali pravnog zastupnika Tvornice čarapa "Ključ" iz Sarajeva.
- U zgradi se momentalno obavlja čišćenje smeća i drugog komunalnog otpada. Naime, drugi kat zgrade nalikovao je na odlagalište otpada zbog čega će biti nužno provesti dezinfekciju i deratizaciju, a poznato mi je da su neki od radnika Tvornice zadobili osipe po tijelu zbog visokog stupnja infestacije. Doista mi nije jasno da je itko mogao živjeti, odnosno raditi u donjim etažama a da im se nad glavom kote miševi i druge životinje. Ne želim se upuštati u komentiranje otvorenih sudskih procesa s obzirom na veličinu lokalne sredine i pritiske s kojima se suočavaju djelatnici redarstvenih vlasti te zaposlenici na sudovima – odgovorio je odvjetnik Nikola Hraste.
Rekao je i to da u svakom slučaju može potvrditi da većinski vlasnik Tvornice "Ključ" želi zgradu u cijelosti obnoviti u skladu sa smjernicama Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH. On smatra da bi to bilo suludo propustiti unatoč tome što u Jelsi nakon svega što je učinjeno kažu "Ne vjeruj Seleku ni kad ti darove nosi". Konačno, poznato mu je i to da je vlasnik Tvornice u ozbiljnim pregovorima s Mađarima koji drže hotelsko poduzeće u Jelsi radi razrješenja cjelokupne situacije i daljnjih investicija u tom otočnom mjestu. Po Hrasti radi se o vrlo ozbiljnom investitoru s odličnim referencama u građevinarstvu i ugostiteljstvu. A evo što su nam o najnovijim zbivanjima oko predmetne zgrade odgovorili iz "Jelse" d. d. za ugostiteljstvo.
- Mi ostajemo predani zaštiti svojih prava te poduzimamo sve pravne mjere da bismo to postigli. Kao odgovorno trgovačko društvo, ističemo svoju posvećenost rješavanju pravnih sporova isključivo unutar pravosudnog sustava, a ne kroz javni diskurs, da bismo održali integritet procesa. Zgroženi smo nepoštivanjem hrvatskih zakona od strane Tvornice "Ključ" i njihovim prisilnim preuzimanjem posjeda. Takvim postupcima ne samo da se krše zakonske norme, već se podrivaju i načela poštenog i etičkog poslovnog ponašanja – poručuju iz Mađarske.
Nadalje navode da Jelsa d. d. potvrđuje svoju predanost najvišim standardima poslovne etike i osuđuje svaki oblik nasilnog stjecanja imovine ili kršenja zakonskih propisa. Također, naglašavaju njihovu podršku i aktivnu suradnju s Općinom Jelsa i svim relevantnim institucijama te su uvjereni u skoro rješenje situacije. Takvim postupanjem imaju za cilj pravedno i nepristrano rješenje, osiguravajući da pravni sustav služi kao krajnji arbitar u očuvanju prava i interesa svih uključenih strana u nastalom sporu.