Nakon što okončaju mini reformu lokalne samouprave, u kojoj Vlada namjerava osigurati kompenzaciju prihoda izgubljenih kroz izmjene poreza na dohodak, uvesti novi sustav potpora najmanje razvijenih sredina i osnažiti ovlasti velikih gradova, Banski dvori okrenut će se rješavanju pitanja općina. Umjesto ukidanja, u općinama koje na plaće troše više novca od 20 posto vlastitog proračuna, što je zakonski propisani limit, načelnici bi mogli dobiti mogućnost da svoj posao na dobrobit mještana obavljaju volonterski.
Jedan od glavnih zagovornika ovakvog modela je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka prof. dr. Branko Grčić.
Postoji i rezerva
- Načelno smatram da bi bilo dobro da se u sve lokalne jedinice koje same sebe ne mogu financirati uvede volontiranje – kazao je u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Grčić, koji najavljuje da će se nakon okončanja mini reforme Vlada okrenuti rješavanju ovog pitanja: analizirati stvarne fiskalne kapacitete jedinica lokalne samouprave i izraditi novi model funkcioniranja ekonomski neisplativih općina.
Zanimljivo je da ideji o volontiranju nije nesklon ni HDZ. I dok se oštro protivi ukidanju županija, lider oporbe Tomislav Karamarko najavljuje da će njegova Vlada općinama koje se financijski ne pokrivaju ponuditi da njezini čelnici volonterski obavljaju svoje dužnosti. Model je podržao i dio pravnih eksperata koje je oko ustavnih promjena okupio predsjednik Republike Ivo Josipović.
Rezerva, doduše, postoji u redovima same Vlade. Dio ministara sumnja da volontiranje može riješiti glavne probleme općina i podignuti efikasnost lokalne samouprave, pa prava bitka “za” ili “protiv” volontiranja općinskih načelnika zapravo - tek predstoji.
Na terenu, među načelnicima kojima vlast prijeti volontiranjem, vlada konsternacija. Opće nezadovoljstvo. Nitko ni da čuje za besplatan rad.
Općina Galovac jedna je od najmanjih u Zadarskoj županiji s godišnjim proračunom u kojemu vlastiti prihodi dosegnu milijun i pol kuna. Načelnik Marin Gulan ima mjesečnu neto plaću od 9000 kuna i uvjeren je da općinski načelnici ne mogu biti volonteri.
- To nema smisla jer su različitim zakonima praktično izjednačene velike i male općine, pa svi, bez obzira na moć, moraju imati komunalne redare, vrtiće, civilnu zaštitu, a sada je na općinama i selekcija otpada. Sve to nije moguće volonterski raditi i mislim da nitko na to ne bi pristao, pa neće ljudi raditi za brukve!? Osim toga, nije to klasično radno vrijeme s osam sati, načelnik si i vikendom i praznikom, tijekom 24 sata - kaže galovački načelnik Marin Gulan.
- To ni u kojem slučaju nije u redu.To je moj posao, uredno ga obavljam već dugi niz godina, kako me i birači izaberu. Smatram da bi volonterski rad umnogome umanjio efektivnost rada u malim sredinama. Pazite, moj radni dan nije odmjeren točnim brojem sati, kao u nekom uredu. Ja sam na dispoziciji građanima 24 sata, gdje me god zovu, dođem, gdje se god nešto radi, tu sam. Ne može se raditi bez profesionalne osobe u ovakvim sredinama - odgovor je Miroslava Karoglana, načelnika općine Zmijavci.
Imenjak mu na čelu Zagvozda, Miroslav Gaće, kaže kako je okusio volontiranje, pa bi, što se njega tiče, mogao i opet, ali se brine za svoje kolege. Pita se što će ljudi ako ostanu bez posla.
- U malim sredinama, konkretno u općinama nerazvijene Imotske krajine, općine trebaju profesionalce, jer će jedino tako, uz veliku ljubav prema svome mjestu, imati punu odgovornost za ono što rade i za ono što su učinili - veli Gaće.
Unešićki općinski načelnik Živko Bulat već je volonter, no nije zagovornik inicijative da se država financijski posve ogradi od malih općina koje se ne mogu samostalno financirati, te i zakonski uvede obvezu volontiranja čelnih ljudi najmanjih jedinica lokalne samouprave.
- Bio sam gorljivi protivnik ukidanja malih siromašnih općina jer su one, makar potpuno ovisne o državnom proračunu, osigurale kakav-takav razvoj te sredine, svakog sela i zaseoka. Svugdje je stigao asfalt, javna rasvjeta ili neki drugi sadržaj kojega prije nije bilo. Da su općine “ugašene”, sumnjam da bi sela dobila bilo što. Po toj logici, inicijativa o uvođenju obveznog volontiranja načelnika takvih općina ima negativan predznak.
Mišljenja sam da je primjerenije da se na volontiranje privole gradonačelnici nego načelnici iz prostog razloga što imaju kompletnu operativu, imaju pročelnike i službenike. Načelnici su, pak, sve to u jednoj osobi, a volontiranje također znači i dodatne troškove jer, vjerujte, iz svog džepa troše i za prijevoz, i za mobitel, i za reprezentaciju. Malo je onih koji su spremni na takav izdatak, pa bi, što se mene tiče, takva inicijativa značila gašenje malih općina na mala vrata - zaključuje Bulat.
Zanimljivo je da ideji o volontiranju nije nesklon ni HDZ. I dok se oštro protivi ukidanju županija, lider oporbe Tomislav Karamarko najavljuje da će njegova Vlada općinama koje se financijski ne pokrivaju ponuditi da njezini čelnici volonterski obavljaju svoje dužnosti. Model je podržao i dio pravnih eksperata koje je oko ustavnih promjena okupio predsjednik Republike Ivo Josipović.
Rezerva, doduše, postoji u redovima same Vlade. Dio ministara sumnja da volontiranje može riješiti glavne probleme općina i podignuti efikasnost lokalne samouprave, pa prava bitka “za” ili “protiv” volontiranja općinskih načelnika zapravo - tek predstoji.
Na terenu, među načelnicima kojima vlast prijeti volontiranjem, vlada konsternacija. Opće nezadovoljstvo. Nitko ni da čuje za besplatan rad.
Općina Galovac jedna je od najmanjih u Zadarskoj županiji s godišnjim proračunom u kojemu vlastiti prihodi dosegnu milijun i pol kuna. Načelnik Marin Gulan ima mjesečnu neto plaću od 9000 kuna i uvjeren je da općinski načelnici ne mogu biti volonteri.
- To nema smisla jer su različitim zakonima praktično izjednačene velike i male općine, pa svi, bez obzira na moć, moraju imati komunalne redare, vrtiće, civilnu zaštitu, a sada je na općinama i selekcija otpada. Sve to nije moguće volonterski raditi i mislim da nitko na to ne bi pristao, pa neće ljudi raditi za brukve!? Osim toga, nije to klasično radno vrijeme s osam sati, načelnik si i vikendom i praznikom, tijekom 24 sata - kaže galovački načelnik Marin Gulan.
A ‘ko će dovest asfalt?!
U Imotskoj krajini, koja obuhvaća osam općina s većinskim profesionalnim načelnicima, slažu se da inicijativa iz Zagreba nema smisla.- To ni u kojem slučaju nije u redu.To je moj posao, uredno ga obavljam već dugi niz godina, kako me i birači izaberu. Smatram da bi volonterski rad umnogome umanjio efektivnost rada u malim sredinama. Pazite, moj radni dan nije odmjeren točnim brojem sati, kao u nekom uredu. Ja sam na dispoziciji građanima 24 sata, gdje me god zovu, dođem, gdje se god nešto radi, tu sam. Ne može se raditi bez profesionalne osobe u ovakvim sredinama - odgovor je Miroslava Karoglana, načelnika općine Zmijavci.
Imenjak mu na čelu Zagvozda, Miroslav Gaće, kaže kako je okusio volontiranje, pa bi, što se njega tiče, mogao i opet, ali se brine za svoje kolege. Pita se što će ljudi ako ostanu bez posla.
- U malim sredinama, konkretno u općinama nerazvijene Imotske krajine, općine trebaju profesionalce, jer će jedino tako, uz veliku ljubav prema svome mjestu, imati punu odgovornost za ono što rade i za ono što su učinili - veli Gaće.
Unešićki općinski načelnik Živko Bulat već je volonter, no nije zagovornik inicijative da se država financijski posve ogradi od malih općina koje se ne mogu samostalno financirati, te i zakonski uvede obvezu volontiranja čelnih ljudi najmanjih jedinica lokalne samouprave.
- Bio sam gorljivi protivnik ukidanja malih siromašnih općina jer su one, makar potpuno ovisne o državnom proračunu, osigurale kakav-takav razvoj te sredine, svakog sela i zaseoka. Svugdje je stigao asfalt, javna rasvjeta ili neki drugi sadržaj kojega prije nije bilo. Da su općine “ugašene”, sumnjam da bi sela dobila bilo što. Po toj logici, inicijativa o uvođenju obveznog volontiranja načelnika takvih općina ima negativan predznak.
Mišljenja sam da je primjerenije da se na volontiranje privole gradonačelnici nego načelnici iz prostog razloga što imaju kompletnu operativu, imaju pročelnike i službenike. Načelnici su, pak, sve to u jednoj osobi, a volontiranje također znači i dodatne troškove jer, vjerujte, iz svog džepa troše i za prijevoz, i za mobitel, i za reprezentaciju. Malo je onih koji su spremni na takav izdatak, pa bi, što se mene tiče, takva inicijativa značila gašenje malih općina na mala vrata - zaključuje Bulat.
Njemački modelNjemačka nema profesionalne načelnike u manjim jedinicama lokalne samouprave. U mjestima do 3000 stanovnika načelnik nije stalno zaposlen dužnosnik, nego volonter. Male općine u toj zemlji nemaju ni svoju administraciju, već taj posao za njih obavljaju veliki gradovi. |