Na Festivalu znanosti žestoka rasprava o vjeronauku u školama

"Dokad vjeronauk u javnim školama?" naziv je škakljive teme koja se u ponedjeljak nevečer našla na programu trećeg izdanja Festivala znanosti Sinj.

Uvodničar je bio Neven Barković iz Zagreba, deklarirani ateist, izvršni direktor T-portala, a ulogu moderatora imala je dr. sc. Danica Ramljak, članica organizacijskog odbora FZS.

Barković je uvodno kazao da šira javnost Sinj percipira jako konzervativnom, gotovo rigidnom sredinom. Prvi put Sinj je, kaže, posjetio prošle godine i doživio ga posve suprotno, u punoj otvorenosti i toplini.

Uvod u temu započeo je iznošenjem osobnog dojma da nema pozitivnih stvari koje bi govorile u korist vjeronauka u javnim školama. Izjasnio se da nije protiv crkve niti vjeronauka koji bi se održavao u crkvi.

Ali je otvoreno protiv vjeronauka u javnim školama i to iz razloga koje je svrstao u tri skupine: prvo, "vjeronauk u javnim školama je segregacija i uvođenje vjerskih podjela među djecom", drugo, "vjeronauku je u sekularnoj državni mjesto u crkvi, a ne u školi" i, treće, "vjeronauk djecu uči činjenično netočnim idejama, koje su u koliziji s modernim znanstvenim spoznajama".

Žestoku debatu pro et contra uvodnog izlaganja otvorio je fra Gabrijel Hrvatin Jurišić riječima "meni se učinilo da smo se vratili u 1946. godinu i to mi je žao, ali je razlika što danas možemo razgovarati" dodajući da je za vjeronauk u javnim školama jer "i sve zemlje EU su sekularne, a u školama imaju vjeronauk".

Mislavu Cvitkoviću, jednom od inicijatora FZS, smeta što je ova tema uvrštena u program ovogodišnjeg festivala. Zamjerio je Barkoviću što pretendira govoriti kao znanstvenik, a ima završenu samo srednju školu. Za njega vjeronauk u javnim školama nije nikakva segregacija.

Fra Josip Zrnčić smatra da je vjeronauk u školama potreban radi prenošenja vjerskih i općedruštvenih vrednota. Demokratska država može biti neutralna u pitanjima svjetonazora, ali ne kad su u pitanju temeljne vrednote nad kojima je crkva oduvijek imala primat te dodao da je odgoj zajednička zadaća države i crkve.

Zaključio je da su državu u kojoj će vjera biti isključivo privatna stvar zagovarali najprije nacistri, potom komunisti i socijalisti.

Mira Jagnjić, majka Mate, predsjednika organizacijskog odbora FZS, ima iskustvo da je vjeronauk u školi pomogao odgoju njene djece, a izlaganje je zaključila pitanjem:" Zar je mome Mati vjeronauk u školi odsmogao?".

Nastavnica OŠ fra Pavla Vučkovića svjedočila je da djecu koja nisu pohađala vjeronauk nitko nije segregirao, a Marko Buratović, ističući da nije imao šansu postati vjernikom, drži da vjeronauku nikako nije mjesto u javnoj školi već u crkvi.

Tanja Kodžoman je za vjeronauk u školi, a Ivica Vrca je zamjerio Barkoviću što je u izlaganju s osnovne teme prešao na ideologiju.

Sinjski gvardijan fra Petar Klapež kazao je da se Berkovićevo izlaganje protiv vjeronauka u javnim školama ne zasniva na kritici već na kritizerstvu bez argumenata dok je fra Nedjeljko Jukić ustvrdio da će vjeronauka u javnim školama biti sve dok to bude odgovaralo velikoj većini.

Dr.sc. Slobodan Danko Bosanac nije dobio odgovor na pitanje koliko je 20 godina vjeronauka u javnim školama donijelo pozitivnih efekata.

Debatu je zaključio Saša Tadinac pitanjem kako jedna strana država može u RH imati veće ovlasti od RH kada je u pitanju izbor nastavnika vjeronauka.