Koliko puta smo prolazeći europskim poljoprivrednim regijama, poput Toskane ili Bavarske, ugledavši ruralna imanja lijepa 'kao naslikana' duboko uzdahnuli i promislili na naš dalmatinski seoski urbanizam novog doba: bloketare pod azbestnom ternitom i pueblo-novogradnje koje nikad neće biti ožbukane ili su u nekim nepovratno neuklopivim bojama fasada poput zelene, ružičaste ili citron-žute. Građevinska estetika ne stanuje ovdje već desetljećima, prizori su jednostavno - ružni.
A kad se neki investitor sretno odluči na suradnju s vrhunskim arhitektom i pokuša podići nešto neviđeno, 'nadležni' se tek tada skanjuju, koče i omalovažavaju originalni projekt.
Kroz takvu 'katarzu' upravo prolazi splitski poduzetnik Goran Morović (55), vlasnik građevinske tvrtke 'Mark-ing', u više navrata nagrađen kao poduzetnik godine, dok firma ima niz priznanja za kvalitetu, a uz to posjeduje i licenciju Ministarstva kulture za radove na kulturnoj baštini.
E baš o baštini je riječ, jer je Morović prije desetak godina odlučio urediti didovinu na Dugom otoku, kod mjesta Žman; stari maslinik je proširio, otkupio niz okolnih parcela, uklonio prokletu borovinu, pa je njegov 'trokut' na škoju, na lokalitetu Zagaj, vidljiv iz aviona - komad obrađene površine usred mora makije i džungle borovine.
- Iskrčili smo borovinu i krenuli popravljati suhozide i podizati nove, tako da ih na toj parceli sada ima oko pet kilometara. Posadili smo ravno tisuću maslina, na parceli površine pet hektara, što je najveći pojedinačni maslinik na otoku, a ukupno obrađene površine je šest hektara.
Zbog navodnjavanja, svako smo stablo masline geodetski snimili, odredili joj visinsku kotu i lokaciju kako bismo proveli navodnjavanje 'kap na kap'. Ispod naših maslina posadili smo grahorice koje u zemlju otpušta dušik kako bismo imali potpuno čistu, ekološku proizvodnju. Nakon te faze, odlučili smo se za 'dodatnu vrijednost' koju nam omogućuje status OPG-a, dakle, podići objekt koji bi u sebi objedinjavao preradu maslina, prodaju ulja i poljoprivrednih proizvoda, te turistički sadržaj, drugim riječima, šest soba i popratne sadržaje.
U prvom planu je ekološka uljara koja na otoku ne postoji, pa se masline voze na kopno, što degradira kvalitetu ulja. Željeli smo napraviti nešto jedinstveno na našoj obali, primjer koji bi mogli slijediti i svi ostali investitori. Angažirali smo eminentnog hrvatskog arhitekta Nikolu Bašića da napravi projekt. I načinio ga je; kompleks koji je, po mom mišljenju, a dugo sam u ovoj struci, fantastičan.
No, tu počinju i naši problemi - ispričao nam je Goran Morović, a mi prenosimo dio arhitektonskog obrazloženja Nikole Bašića:
- Građevina OPG Morović u Žmanu za arhitektonsku matricu preuzima elemente suhozidne kulture kojim je obilježen pretežiti dio otočkog prostora i čiji elementi su zatečeni i na užem lokalitetu. Polazeći od uvjerenja da zakon ne propisuje oblike, nego utvrđuje normu kojom se preventivno štiti vrijednost krajolika, projekt ne interpretira podrum i prizemlje kao zasebne elemente, već ih postavlja podzemno, odnosno nadzemno, a što se na nagnutom terenu ostvaruje na istoj razini.
Na taj način komponiran je volumen koji svojim ukopanim i nadzemnim volumenom urasta u padinu brijega, u prostoru se čita kao suhozidni artefakt, sličan okolišu. Pretežiti dio građevine smješta se ispod zemlje s intencijom očuvanja vrijednosti baštinjenog prostora i u skladu sa zakonskom propisima - navodi arhitekt Bašić, a u projekt su uključeni i Prehrambeno-tehnološki fakultet u Zagrebu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, te renomirana dizajnerska agencija 'Bruketa & Žinić'.
Da su dobro krenuli svjedoči i priznanje na koje je Morović posebno ponosan: njegovo ekološko ulje osvojilo je zlatnu medalju, ne bilo gdje, nego na ovogodišnjem međunarodnom natjecanju u Milanu!
No, to nije bilo dovoljno lokalnim i državnim činovnicima, koji su na prvom koraku, pri dobivanju građevinske dozvole, Bašićevu kreaciju proglasili 'čudnovatom'. Dvije godine je trajala bitka za dozvole, a potom je Morović počeo obilaziti ministarstva pokušavajući ishoditi sufinanciranje iz fondova EU originalnog projekta koji je u skladu sa Zakonom o projektnom uređenju.
- Ministarstvo obrta smatra kako vlasnik OPG-a nije mali poduzetnik u poljoprivredi, pa smo upućeni na Ministarstvo turizma, gdje naš projekt drže za turističku inovaciju, ali OPG shvaćaju kako 'konkurenciju' velikim turističkim firmama. Napokon smo došli do Ministarstva poljoprivrede koje može iz fondova EU sufinancirati 50 posto investicije, što u ovom slučaju iznosi 13 milijuna kuna, ali drže ga preskupim, premda je maksimum koji mogu odobriti daleko iznad toga i iznosi 38 milijuna kuna.
Drže kako nije riječ o etalonskom objektu, a k tome su ustvrdili kako je prema kriteriju razvijenosti općine - što je važan kriterij za EU fondove - Dugi otok u ravni s Trogirom i Šibenikom, premda je današnja otočna infrastruktura ispod srednjovjekovne razine - kaže Morović, dodajući kako nije uvažena ni činjenica da je velika hrvatska banka spremna financijski podržati projekt.
- Što je najžalosnije, odbijeni smo po članku pravilnika koji ne postoji! Ponudili smo projekt koji na obalama Jadrana i šire još nije viđen i mogao bi postati prototip za slične gradnje na Mediteranu, a hrvatski birokrati ga odbijaju jer je 'čudnovat'.
Da smo ponudili oblik kutije cipela, sigurno bi prošao, ali svijet je otišao puno koraka dalje u arhitekturi i osmišljavanju prostora. Rješenje Ministarstva poljoprivrede ima jednu čudnu odredbu na kraju - ne postoji mogućnost žalbe, što je nevjerojatno.
Stoga smo pravdu potražili na Upravnom sudu, vjerujući da nas tamo neće odbiti zato što smo 'drugačiji' - razočaran je Morović.
Kuljerić: Ovo je izuzetno
Projekt OPG Morović podupire i LAG Mareta, članica hrvatske mreže udruga koje se zalažu za održivi razvoj ruralnih područja Hrvatske.
- Projektu gospodina Morovića dali smo punu potporu za natječaj za sredstva iz EU-fondova jer je riječ o neosporno značajnom integriranom projektu sa svih aspekata, od uzgoja maslina, preko prerade, plasmana do turističkog sadržaja, a k tome, iznimno kvalitetnom arhitekturom uklopljenog u otočni ambijent. Uza sve eto, energetski je učinkovit uz pomoć suvremenih tehnologija. Riječ je doista o izuzetnom projektu - komentirala nam je Marija Kuljerić, voditeljica LAG Marete za zadarsko područje.
BITKA ZA DOZVOLE - Dvije godine trajala je bitka za dozvole, a potom je Morović počeo obilaziti ministarstva pokušavajući ishoditi sufinanciranje iz fondova EU originalnog projekta koji je u skladu sa Zakonom o projektnom uređenju...