Izvoz tune sve veći, zarada sve manja

Iako će hrvatski uzgajivači izvesti više tune na japansko tržište, vlasnicima šest farmi zarada će biti manja možda i za 30 posto od očekivane.

 - Tri su razloga za niže cijene koje su postižu na japanskoj burzi: od recesije, koja za Japance znači discipliniranu štednju, velikih zaliha koje su tamo stvorene iz Australije i Meksika, pa do ojačanog jena, koji je spustio cijene za najmanje 10 posto, objašnjava Miro Kučić, direktor “Sardine” iz Postira i predsjednik Udruge uzgajivača pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kučić podsjeća na to kako su Japanci zbog tih zaliha na nedavno održanoj konferenciji o zaštiti atlantskih tuna u Maroku tražili da se smanji lov tune na Mediteranu.

S izlovom tuna u Jadranu počelo se s prvim danima prosinca i procjenjuje se da će do kraja siječnja u Japan biti isporučeno oko 5000 tona tune uzgojene u kavezima koji su raspoređeni u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ove će godine u uzgoju sudjelovati svi uzgajivači jer su završili uzgojni ciklus od dvije godine u kojem je tuna morala doseći težinu od najmanje 30 kilograma. “Sardina” lani nije izlovljavala, kao ni “Zadar tuna” jer nisu imali tunu uzgojenu u potrebnoj težini za tržište.

 - To je veliki gubitak, jer u trogodišnjem ciklusu dvije godine ulažeš, a samo jedanput dobivaš zaradu, koja ove godine neće donijeti visok profit. Iste probleme dijeli i tvrtka “Zadar tuna”, koju je dodatno pogodio i kredit koji su digli u jenima, a cijena je na tržištu takva da će sve skupa biti katastrofa, drži suvlasnik te tvrtke Milivoj Blaslov. Prema nekim informacijama, na burzi u Tokiju cijena kilograma tune kreće se oko 1600 jena, što je oko 11 eura, ali u tijeku su pregovori s posrednicima koji kupuju tunu s jadranskih farmi.

Hrvatski uzgajivači ne žele govoriti o financijskom aspektu tog posla, ali da tune više nisu visokoprofitabilne, jedina je dostupna informacija za javnost. Prije tri godine, kad je došlo do bujanja ovog biznisa, koji je u Dalmaciji pokrenuo i ribarstvo, uzgajivači tuna sniženim su cijenama doživjeli najviši udar. Kako je Hrvatskoj dogodine smanjena kvota ulova za 200 tona, na samo 600 tona, taj je biznis, prema Kučićevoj ocjeni, sve ugroženiji.

Još da nisu u Maroku izborili status po kojemu jedino Hrvati mogu loviti tunu do osam kilograma, domaće bi farme završile u bankrotu. U Hrvatskoj je na papiru osam tvrtki koje su registrirane za uzgoj tuna, ali samo je šest farmi tuna. “Kali tuna” je s uzgojem započela prije 12 godina i ostala je jedan od najvećih uzgajivača na Jadranu. Predsjednik Sekcije uzgajivača tuna i dalje je Neven Mišlov, iako je lani kao direktor “Kali tuna” otišao u mirovinu. Novi predsjednik trebao bi biti izabran na idućem sastanku uzgajivača, koji, prema informacijama Mira Kučića, još nije sazvan.