Nakon što je zajedno sa kćerkom objavio jedinstvenu tematsku zbirku recepata od tartufa vodećih hrvatskih chefova, prvi registrirani zadarski tartufar, Ivica Matak, nije tu stao. Nedavno je na tržište izbacio pistacio i kikiriki od tartufa koje je, među ostalim svojim inovativnim proizvodima, predstavio u utorak kada je u Luku Gaženica uplovio prvi kruzer nakon više od godinu dana pauze.
- Mislim da je odlična ideja da prvi dojam Zadra stranim turistima budu okusi i mirisi ovoga kraja. Velika je stvar za nas OPG-ovce što možemo predstaviti svoje proizvode ljudima koji jako cijene autohtonu hranu. Ako Gaženica postane home port, bit će to veliki vjetar u leđa cijeloj Zadarskoj županiji – istaknuo je Matak dodavši kako je ovo idealna prilika i da ih kuhari s kruzera uzmu u obzir.
- Zadarski je tartuf, u raznim kombinacijama, već bio na brodovima svih vrsta, a posebno nas vole na luksuznim jahtama. Naše proizvode uzima jedna tvrtka koja opskrbljuje jahte na cijelom Jadranu. Zanimljivo je kako je naš tartuf dospio i do glavnog kuhara u restoranu na Cavtatu, gdje često jede Roman Abramovič, koji je ostao oduševljen s onim što je probao. Rečeno mi je da je tražio broj tako da se nadam pozivu – uz osmijeh nam govori Matak kojemu su prije nekoliko godina, kad je započeo svoj ”lov” na tartufe, govorili kako je - lud.
Danas ima na desetke vrhunskih proizvoda od jedinstvenog zadarskog tartufa koje uzimaju mnogi restorani u županiji, ali i izvan nje. Otkrili su ga ugostitelji diljem Lijepe naše, a svoje proizvode izvozi i u inozemstvo.
- Bili smo prezadovoljni kad smo uspjeli zadovoljiti čak i Japance, kojima izvozimo. Provjeravali su svaki detalj, pa čak i kako pakiramo bočice u kutiju prije slanja. Iako imamo mnogo upita iz država poput Njemačke, Belgije i SAD-a, ne možemo to sve popratiti niti se možemo toliko širiti. Jednostavno nemamo tolike proizvodne kapacitete – priznao je.
Na obiteljskom OPG-u proizvode maslinova ulja s dodatkom bijelog ili crnog tartufa, namaze i kreme, tartufe u spoju s drugim gljivama poput vrganja, tartufatu po vlastitoj tajnoj recepturi, čak i sa suhu kobasicu od divljači s mirisom tartufa te čokoladne praline s dodatkom tartufate, ali i ekskluzivno piće: liker od višnje maraške s aromom tartufa.
- Traženjem tartufa počeo sam se baviti tijekom devedesetih godina kada sam radio u Istri. Kroz taj period upoznao sam nekoliko tartufara koji su mi dopustili da odem s njima u potragu. Toliko mi se to svidjelo da sam na povratku u Zadar odlučio pretražiti ovo područje koje je dosta nalikovalo na taj istarski kraj.
Prije više od deset godina nabavio sam i prvog psa te započeo potragu. Nisam na početku imao baš previše uspjeha, no nakon nekog vremena počeo sam pronalaziti sve više tartufa i to ne samo na zadarskom, već i na širem dalmatinskom i ličkom području. Ostalo je povijest... – smije se Matak.
U vođenju posla pomažu mu žena i kći, a i sin kad god stigne. Traže i otkupljuju tartufe kako bi povećali količinu jer inače ih ne bi toliko mogao pronaći.
- Iako je to mukotrpan i prljav posao, potraga za tartufima ipak mi je i najdraži njegov dio. Da vidite gdje se sve zavlačim, u drač, među kamenje, u šikaru... No, ne bojim se za sebe, nego samo za pse. Oni su članovi obitelji i bez njih ništa ne bi bilo moguće – naglasio je Matak koji nam je i ekskluzivno kako je postao ponosni vlasnik licence za originalni parmezan.
- Registrirali smo se u Parmi te smo dobili pravo na korištene originalnog parmezana u koji smo dodali naš ukusni tartuf te će tako na tržište vrlo brzo još jedan genijalni proizvod vrijedan probavanja – zaključio je Matak.
Iznjedrit ćemo tartuf koji raste samo u Dalmaciji
- Naši tartufi su mirišljavi, duže traju, unutra su tamniji - tim riječima dalmatinski crni tartuf opisuje zadarski tartufar Ivan Matak koji sa Sveučilištem u Zadru radi na njegovoj promociji. Štoviše, proces dobivanja Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije je u poodmakloj fazi:
- Stručno je dokazano, u Italiji su rađene analize u tri različita laboratorija, iznjedrit ćemo tartuf koji raste samo u Dalmaciji. Možda ga ima u tragovima po nekim drugim regijama, možda malo u Istri, ali znam da je dalmatinski broj jedan – rekao je svojevremeno Matak.