Nema sumnje, s uvjerljivom pobjedom mađarskog premijera Viktora Orbana na netom okončanim izborima u Mađarskoj, veze dobrim dijelom imaju i cijene u trgovinama u susjedstvu. Mađarski je premijer, uz to što je popularan kod mnogih starijih, siromašnijih glasača koji zastupaju tradicionalne kršćanske vrijednosti, omiljen i u obiteljima koje imaju koristi od niza poreznih olakšica i ograničenja cijena goriva i nekih namirnica.
A uoči izbora Orban je povukao pravi potez - još polovicom siječnja objavio je kako će od 1. veljače, kao jednu od protuinflacijskih mjera, zamrznuti cijene goriva i šest osnovnih prehrambenih proizvoda. Cijene šećera, pšeničnog brašna, suncokretova ulja, svinjskog buta, pilećih prsa i mlijeka s 2,8 posto masti zamrznute su na razini koju su dosegnule sredinom listopada prošle godine što moraju poštovati sve trgovine. I to u razdoblju od tri mjeseca, a po potrebi će i dulje.
Ovotjedni mađarski katalog poznatog austrijskog trgovačkog lanca, prisutnog i na hrvatskom tržištu, promovira paletu različitih proizvoda po, nama Hrvatima, prilično primamljivim cijenama, usprkos višoj stopi PDV od čak 27 posto. Tako je, primjerice, uskrsnu šunku preko granice moguće kupiti za 27,8 kuna po kilogramu, čašicu jogurta ili kefira na akciji od 44 posto za samo 1, 78 kuna, aromatiziranu Janu od 1,5 l za svega 3,78 kn (u Hrvatskoj se spomenuti ovdašnji proizvod prodaje za približno desetak kuna, a na akciji je moguće naći po 7 kuna). No, cijena, koja na prvu u mađarskom katalogu obara s nogu, jest ona među Hrvatima, uz svinjetinu, iznimno popularne piletine, naravno prvenstveno zbog cjenovno najpristupačnijeg mesa. A kilogram pilećeg batka sa zabatkom u susjedstvu je trenutno moguće kupiti za Hrvatima nevjerojatnih 11,38 kuna!
Samo za usporedbu, većina proizvoda u austrijskom katalogu istog trgovačkog lanca cjenovno nije ni približno pristupačna poput onih iz mađarskog. Primjerice, Milka na akciji košta 0, 99 eura (7,4 kn), obiteljsko pakiranje Persila, tekućeg deterdženta za rublje (100 pranja), također na akciji, za 16.99 eura (127,4 kn), dok se toaletni papir Zewa comfort (20 komada troslojnih rola) nudi za 5,79 eura (43,4kn). U slovenskom pak katalogu dotičnog lanca kilogram piletine (batak/zabatak) košta 2,99 eura (22,42 kn), za pola kilograma pilećih prsa na akciji (-27 posto) valja izdvojiti 3,49 eura iliti 26,17 kuna, a za, primjerice, 100 g ABC namaza 0,82 eura ili 6,15 kuna.
Hrvati u očaju, pokošeni sve većim cijenama u trgovinama, osvrću se na sve strane mjerkajući kako bi mogli proći jeftinije u nabavi osnovnih živežnih namirnica, pa tako, razumljivo, vire i preko plota, u susjedstvo ne bi li uočili po što bi se isplatilo prijeći granicu makar zbog minimalno isplative kupovine. Kako gdje, samo da im je prekogranična adresa što bliža i povoljnija poput one koja Slavonce vodi u u Srbiju ili u BiH. Potonja, čini se, barem žiteljima Dalmacije, uopće više nije privlačna za odlazak u kupovinu što zbog cijena mahom istovjetnih onima u Hrvatskoj što zbog ograničenja ili nemogućnosti unosa određenih, jeftinijih namirnica poput mesa, o limitima na duhanske proizvode da i ne govorimo. I ne zaboravimo, sve rigoroznijih kontrola.
- Ništa se više u Hercegovini ne isplati kupovati, cijene su iste kao kod nas – sto posto je uvjerena Splićanka Ana, koja već godinama svakih desetak dana odlazi u Hercegovinu u posjet obitelji. Dobro zna što se moglo nekad, a što se danas više ne može.
- Oni tamo su umjetnici preživljavanja. Cijena litre ulja je ponegdje 4,5 konvertibilne marke što je 18 kuna. Ma nitko odavde nema nikakvog razloga sjesti u auto i otići tamo. Možda je negdje dublje u Bosni situacija drugačija, jer govori se kako je ovaj hercegovački dio najskuplji... Ne znam što bih rekla, brutalno je skupo. Jeftinije je jedino meso, ali s njim se ne može preko granice. To je nemoguća misija - upozorava Ana. Učestalo prelazi granicu s BiH, ali ne sjeća se kad je zadnji put carinici nisu zatražili da otvori gepek. Uvijek je, veli, provjeravaju i ne pada joj na pamet riskirati s prenošenjem nekih nedopuštenih namirnica poput mesa.
- Prijatelj je prenosio tri kilograma suhih kobasica, koje je sušio u Hercegovini i to u vlastitoj kući. Naši carinici su mu uzeli kobasice i još napisali kaznu. Užas - vrti glavom naša sugovornica. Bez obzira što dobro zna kako stoje stvari u Dalmaciji susjednoj Hercegovini i dan danas ulovi samu sebe u nevjerici kad krene razmišljati o prosječnim primanjima u kraju iz kojega je potekla i kotrljanju tamošnjeg življa iz mjeseca i mjesec.
- Ali znate što ih spašava?! Imaju puno svog voća, povrća, svatko ima neku koku, svinju, tele... Imaju Bogom danu, bogatu zemlju i zato preživljavaju. Svi imaju pune škrinje mesa, pune vrtle i rijetko tko i kupuje hranu u trgovinama. U njih u nabavu idu jedino restorani, u mesnice ulaze samo gastarbajteri na godišnjem i vikendaši - primjećuje Ana. Pa čak i gorivo nije više tako pristupačno, litra malo boljeg dizela je 12 kuna.
- Jedino se isplati otići u kafić i restoran u kojemu dvoje ruča bogovski za 150 kuna. U Hrvatskoj to ne možete nigdje. Isto mlijeko je, primjerice, skuplje tamo nego u Splitu. A da ne pričam o akcijama koje mi ovdje imamo, pa se cijene proizvoda još i spuste. Gore, u Hercegovini, toga nema. Pa pogledajte samo koliko je svakodnevno BiH tablica na parkingu ispred Lidla u Metkoviću. I sve će vam biti jasno. Jeftinije im je obaviti spizu u Hrvatskoj i još dobiti povrat poreza. Situacija se totalno okrenula za razliku od nekad - rezignirano će Ana. Konačno, na um joj pada valjda jedna od rijetkih cjenovno prihvatljivijih namirnica u BiH...
- Evo, sjetila sam se što je jeftinije. Kruh! I to osjetno. Za pet, šest kuna u Hercegovini možete kupiti normalan, dobar kruh, a kod nas skoro pa nikakav.
Početkom godine UN-ova agencija za hranu priopćila je kako su cijene hrane u 2021. rasle za 28 posto dostigavši najvišu razinu u prethodnom desetljeću te prognozirala kako su prilike za stabilizaciju tržišnih uvjeta u ovoj godini male. Rasplamsavanje cijena u prvim mjesecima 2022. samo je potvrdilo najavljeno. Zorno to dokazuje primjer ulja, kojemu je cijena enormno skočila. U BiH se bilježi čak i veći skok nego u Hrvatskoj, jer je cijena 1 litre narasla za gotovo dvije marke.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, u siječnju prošle godine cijena litre ulja u Federaciji bila je oko 2,40 KM, a u ožujku oko 2,65 KM. Danas pak litra ulja u BiH, ovisno od trgovine do trgovine, košta od 3,50 do 4,20 KM. Mediji u BiH pišu kako se stanovnici BiH već tjednima osjećaju poput meta bezočne pljačke nekih trgovaca, koji su pod krinkom ukrajinske krize i poremećaja na svjetskom tržištu vrtoglavo digli cijene osnovnih životnih namirnica. Njihove sumnje potvrdili su i tamošnji inspektori, koji su od polovice veljače do sredine ožujka u Federaciji BiH otkrili brojna nezakonita poskupljenja osnovnih životnih namirnica u vodećim trgovačkim lancima u BiH. Pravo pitanje je što čekaju njihove kolege u Hrvatskoj.