Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 13. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na kojoj su govorili i guverner HNB-a Boris Vujčić te ministar financija Zdravko Marić, prenosi HRT.
- Plan je da Hrvatska bude u europodručju od 1. siječnja 2023. Mi smo u fazi da se provodi nacionalni plan zamjene kune za euro, tu prije svega mislim na tehničke pripreme koje se zahtijevaju od strane HNB-a i države. Mi smo isto tako u fazi provedbe preuzetih obveza iz Europskog tečajnog mehanizma II. U njega smo ušli 10. srpnja 2020. Intencija je da se do kraja prvog kvartala ove godine sve preostale obveze ispune, ostalo je svega nekoliko obveza koje će resori ispuniti. U ovom kontekstu trebamo gledati i situaciju s gospodarskim rastom. Hrvatsku očekuje ove godine po većini projekcija puno viši rast nego je to bila prognoza prošle godine i smatramo da će ta 2021. donijeti Hrvatskoj dvoznamenkasti rast BDP-a, rekao je premijer Andrej Plenković.
- Zašto smatramo da je uvođenje eura dobro? Prednosti za naše gospodarstvo i građane, valutni rizik i mjenjački troškovi za stanovništvo i poduzeća će nestati, imat ćemo trajnu korist od pritiska na smanjenje kamatnih stopa, euro će donijeti trajan poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga, posebno u kontekstu da 53 posto robnog izvoza i 60 posto robnog izvoza podaci za prvih 10 mjeseci 2021. već danas obavljamo sa zemljama europodručja. Iz njih nam dolazi 65 posto turista. Visoka euriziranost našeg gospodarstva i stopa povjerenja stanovništva u euro su elementi o kojima trebamo voditi računa, a to potvrđuje visoka razina štednje i kredita u eurima. Depoziti u eurima čine 76,2 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, to je bilo u studenom 2021., a 50,3 posto ukupnog plasmana banaka čine plasmani u eurima.
- Prvo i najvažnije je zaštita potrošača, o tome moramo najviše voditi računa da se izbjegnu situacije koje bi iskoristile zamjenu kuna za euro na štetu potrošača. Jedan od načina je da se već 5. rujna cijene iskazuju dvojno. Cijene bi naravno još punu godinu dana, cijelu 2023. trebale bile istaknute i u kunama. Jednostavnost cijelog procesa u smislu što manjih troškova. Zamjena novaca na računu će se odviti automatski bez ikakvog troška, ali i zamjena fizičkog novca. Punih godinu dana banke i Hrvatska pošta bez ikakve naknade mijenjat će novac. Cilj je da proces bude transparentan i informativan, da smjernice dobiju što veći odjek u javnosti.
Zakon je od ovog ponedjeljka do 15. veljače u savjetovanju.
- Želim svima zahvaliti koji su sudjelovali u procesu. Mislim da je rad Vijeća bio sustavan. Važno je da shvatimo da ovo nije nešto što se događa preko noći.
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako je važnost ovog zakona da uvede pravnu sigurnost i stvori uvjete za efikasno i nesmetano funkcioniranje gospodarstva.
- Ono što je najvažnije u zakonu je da je u njemu sadržano načelu prema kojem postojeći ugovori u kojem se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijede. Uklanjamo bilo kakvu mogućnost pravne nesigurnosti tijekom prelaska na euro.
Kad je riječ o procesu zamjene kune za euro, ponovio je Vujčić, važno je načelo zaštite potrošača.
- Što se tiče depozita i kredita građani ne trebaju brinuti, preračunavanje u euro će se obaviti automatski na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije i bez troška. Ugovori o svim kreditima i depozitima će nastaviti vrijediti. Što se tiče kamatnih stopa, pravilo je da fiksne kamatne stope ostaju fiksne, a promjenjive kamatne stope ukoliko je potrebna prilagodba promjenjivog parametra kod uvođenja eura zbog zaokruživanja, ovim je zakonom predviđeno kako će se ta prilagodba izvršiti. Opet je bitno načelo da potrošač ne može biti u lošijem položaju nego što je bio prije. Ako će biti razlike u drugoj decimali, ona će ići na trošak banke. Kod zamjene gotovog novca, u ovom trenutku je oko 36 milijardi kuna u opticaju, bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija. Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine.
- Cijela ta akcija bit će logistički zahtjevna, povlačenje oko 500 milijuna kuna novčanica i 1,1 milijardu kovanica kuna i istovremeno puštanje u optjecaj adekvatne količine kovanica i novčanica eura. Vjerujem da ćemo brzo javnosti i Nacionalnom vijeću moći predstaviti budući izgled hrvatskih kovanica eura, možda već do iduće sjednice. Moramo odraditi zaključnu formalnu proceduru s EK i zemljama članicama eurozone, a potom ćemo predstaviti hrvatske kovanice eura i Nacionalnom vijeću i njihove autore.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je nacrt Zakona o uvođenju eura.
- Od ponedjeljka kad smo imali tiskovnu konferenciju, zakon je pušten u javno savjetovanje i trenutno je zaprimljeno 12 komentara. Jako puno izazova u mjesecima ispred nas, mi ćemo i proračun za iduću godinu morati donijeti u eurima. Važan dio će biti i nadzor, poglavito uz dvojno iskazivanje cijena.
- Kada krene obveza dualnog iskazivanja cijena, kreće i predopskrba banaka novčanicama, nakon toga i kovanicama eura. Posredno će se vršiti i opskrba poslovnica Fine i pošte.
- Što se tiče zamjene, po transakciji će biti limit na 100 novčanica tj. kovanica, moguće će biti u jednoj transakciji zamijeniti i više, ali onda postoji mogućnost zaračunavanja naknade. Kada jednom zamijenite 100 novčanica i 100 kovanica, to vas ne priječi da isti dan napravite novu transakciju u istoj toj poslovnici.
- Dvojni opticaj će krenuti s formalnim uvođenjem eura, u ponoć 1. siječnja 2023. i trajat će dva tjedna kada će biti moguće plaćati i dalje kunama. Ostatak će se vraćati u eurima, ali morali smo staviti iznimku, ne bi tu trebao biti veliki problem.