Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić komentirao je u N1 Studiju uživo s Igorom Bobićem svoj treći mandat, inflaciju...
Podaci o inflaciji za srpanj stižu u srijedu, a u lipnju je pala na oko 3,5 posto i to je uistinu osjetno poboljšanje u odnosu na oko 13 posto iz 2021. Ali, građani to ne osjete.
“Radi o se o percepciji, razmišljanja i shvaćanja što je inflacija. Statistički podaci pokazuju kretanje cijena unazad godinu dana. Ono što obično ljudi imaju na umu jest kumulativna stopa inflacije, odnosno, u dužem razdoblju i kad je počela značajnije rasti. Zato nemaju pojam 2,4 posto stope inflacije u odnosu na lipanj prošle godine nego gledaju lipanj ove godine u odnosu na lipanj 2021. Gledaju kad je bilo jeftinije, a ne da gledaju unazad godinu dana”, pojasnio je guverner HNB-a za N1.
Ipak, svaki odlazak u trgovinu demantira njegove riječi o percepciji jer cijene su jasno iskazane i jasno veće, bez obzira što stopa inflacije pada.
“Uvijek neke cijene idu gore jer uvijek imamo neku pozitivnu stopu inflacije. To će se uvijek događati. Nije to ništa čudno.”
Pojasnio je da postoje razlike između indeksa potrošačkih cijena (IPC) i harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC). Naime, Hrvatska koristi IPC kao opću mjeru inflacije pa to može zbuniti građane s obzirom da je razlika između njih oko jedan posto u ovom trenutku. Problematično je što Državni zavod za statistiku koristi HIPC pa to dovodi do dodatnog zbunjivanja.
Gledajući podatke kojima se vodi HNB, Vujčić najavljuje daljnje smanjenje inflacije za ovu godinu, ali i neke promjene s jeseni. Također, otkrio je i stopu rasta BDP-a.
“U rujnu ćemo zabilježiti blagi rast, ali na razini 2024. će stopa biti niža u odnosu na prošlu, a pogotovo na prethodne godine. Očekujemo stopu rasta od 3,4 posto, što je brže nego u ostatku Europske unije. A što je jače gospodarstvo, domaća potražnja je jača pa to utječe na rast cijena. Ako pogledamo maloprodaju, kod nas je 13 posto viša nego 2021., a na razini eurozone je niža i to stvara dodatnu potražnju”, kazao je Vujčić i dodao:
“Plaće su rasle brže od stope inflacije i poboljšao se životni standard, čime se pojačala kupovna moć.”
Takvi situaciju je pripisao uvođenju eura, a kritike da su stigla nerealna poskupljenja njegovim uvođenjem, odbacuje.
“Tako su govorili i u Njemačkoj, to je do percepcije. Ona je bila takva i u drugim zemljama, a da danas pitate ljude iz tih zemalja, još uvijek će reći da je skuplje. To se ne može promijeniti”, izjavio je Vujčić pa odbacio i kritike turista iz bogatih zemalja koji tvrde da je Hrvatska skupa kao, primjerice, Švedska.
I to je do percepcije, ne do realne situacije, kaže Vujčić, što znači da za guvernera HNB-a ne postoje poskupljenja o kojima pričaju građani, čiji su životni troškovi višestruko porasli i obezvrijedili sva navodna povećanja plaća o kojima priča. Nažalost, mnogima plaće nisu rasle, kao ni mirovine, a i ako jesu, nedovoljno da bi učinile pozitivan efekt, ali to je tema koju ignoriraju on i vladajući te se vode isključivo statistikama koje im idu u prilog, piše N1.
Tako govori Vujčić i o turizmu.
“Ono što je za Hrvatsku dobro, jest da ima komparativnu prednost – obali. Po meni, ona je najljepša na Mediteranu i to treba iskorištavati gospodarski. Ali, to nosi neke rizike, pogotovo u dijelovima turizma koji imaju taj resurs, jer bude manje razvoja i manje radnog napora. Potrebno je poticati investicije”, ističe Vujčić.
Na kraju je izrazio zadovoljstvo dobivanjem povjerenja i u trećem mandatu.
“Moj posao se promijenio ulaskom u eurozonu i sad ne vodim više samo monetarnu politiku Hrvatske nego moram i kolege iz drugih zemalja uvjeriti u svoje argumente. Drugačija je to dinamika, ali je jako zanimljivo”, pohvalio se Vujčić i komentirao što sa smanjenjem cijena jer se HNB i prije kritiziralo da oko toga ništa nije radio:
“Te kritike nisu utemeljene. Mi smo održavali stabilnost cijena cijelo vrijeme i imali smo nižu stopu inflacije nego zemlje koje nisu uvele euro. Naš posao smo dobro napravili i postavili temelje dobro, koliko se to moglo napraviti jer je inflacija globalni fenomen. Mislim da iz onoga što nam ostali priznaju, a priznaju nam, jesu monetarna politika i zaštita potrošača, koje smo zaštitili puno bolje od ostalih zemalja.”